Juratović: Komšić nema legitimitet naroda kojeg zastupa, BiH treba Dayton 2

Juratović: Komšić nema legitimitet naroda kojeg zastupa, BiH treba Dayton 2

Zabrinjava me rezultat gdje sada u Predsjedništvu BiH imamo jednog člana koji kaže da ga samo interesira njegov narod, drugi član Predsjedništva nije priznat od naroda kojeg zastupa, a treći član isto tako špekulira prema vani i tu nismo sigurni je li to baš u korist svih Bosanaca i Hercegovaca, kazao je Juratović.

Rezultati izbora u BiH, ali i cjelokupna situacija u zemlji su zabrinjavajući, kazao je za Deutsche Welle Josip Juratović, zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu. Međunarodna zajednica mora reagirati, kaže on.

Gospodine Juratoviću, kako komentirate rezultate izbora u BiH?

Prvo što me zabrinjava, a to sam vidio i kao promatrač, jest da je na izbore uglavnom izlazila starija populacija. Mladih ili nema ili nisu izlazili. Ja mislim da je izlaznost od samo 53 posto jako niska. Dakle, zabrinut sam zbog toga jer ljudi ne izlaze na izbore. Drugo, zabrinjava me cjelokupna situacija što se tiče i izbora i društvenog stanja, naime to da su izbori održani, a da nije usvojen Izborni zakon. Zabrinjava me i to da i devet godina nakon odluke Suda u Strasbourgu u slučaju “Sejdić i Finci” ta presuda još nije implementirana. Zabrinjava me i rezultat gdje sada u Predsjedništvu BiH imamo jednog člana koji kaže da ga samo interesira njegov narod, drugi član Predsjedništva nije priznat od naroda kojeg zastupa, a treći član isto tako špekulira prema vani i tu nismo sigurni je li to baš u korist svih Bosanaca i Hercegovaca.

Idemo redom. Milorad Dodik je postao član Predsjedništva zemlje u čiji opstojnost otvoreno sumnja i vrlo jasno u svojim javnim nastupima kaže da on radi na stvaranju političkog okruženja koje bi omogućilo nezavisnost Republike Srpske. Što nam to govori?

Meni to govori samo to da taj čovjek nema što tražiti u Predsjedništvu.

Ali on sada je sada legitimno izabrani predstavnik…

On ima legitimitet, ali to i jest problem, jer on zastupa zemlju u čiji integritet ne vjeruje i ne zalaže se za taj integritet. To je već samo po sebi apsurd. On je izabran. To se mora poštivati, ali na drugoj strani ne znam koji sve to skupa ima smisao. To ne važi samo za njega već za cijelu situaciju u BiH. Ja sam apsolutno mišljenja da međunarodna zajednica mora porazgovarati o BiH. Mi pod hitno trebamo Dejton II.

Kada je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva Željku Komšiću rekli ste i sami da njega ne priznaje narod kojeg zastupa. Kako komentirate situaciju u kojoj imamo jednog člana koji se zalaže za građansku opciju, nema podršku hrvatskog naroda, i dvojicu članova Predsjedništva koji su predstavnici interesa naroda kojih ih je birao?

Često me pitaju je li građanska opcija i pitanje konstitutivnih naroda idu jedno s drugim, odnosno da li su ta dva koncepta međusobno suprotstavljena. Ja mislim da ide i jedno i drugo. Pitanje je samo kako će se gospodin Komšić sada postaviti prema hrvatskoj populaciji. Ja ne mislim da je ona sada toliko kompaktna kako to Čović predstavlja nego je manje-više najveći problem cjelokupnog društva u BiH to da je ogromno nepovjerenje jednih prema drugima i mislim da Željko Komšić ima šansu samo onda ako stvori povjerenje i hrvatske populacije prema ostalim grupama u BiH. To će biti njegov glavni zadatak.

Bosna i Hercegovina (opet) bira nacionalnu opciju

Nevladine organizacije su dale ocjenu da su izbori u BiH bili regularni. Vi ste pratili izbore u BiH kao promatrač Vijeća Europe. Kakva su Vaša zapažanja?

Ja sam prošao osam izbornih jedinica po mjestima oko Banja Luke. Uoči, tijekom i poslije izbora bilo je sve uredu onoliko koliko mi kao promatrači možemo donijeti ocjenu. Ono što je bilo jako upadljivo je da je uglavnom bila jako stara populacija i da su češće muž i žena išli skupa u kabinu za glasovanje. No nije bilo ništa za što bi se moglo reći da je bilo manipulacija ili slično. Ono što smo mi mogli vidjeti je bilo uredu.

– Ja se nadam da neće doći do druge runde ovih izbora na ulicama – rekao je dan nakon izbora Franke Engel, šef izaslanstva Europskog parlamenta koja je također nadgledala izbore. Je li moguć ovakav scenarij prema Vašem mišljenju?

Ne znam. Imate jednu situaciju koja je bila u Banja Luci, ali slično je bilo i u Sarajevu, oko ubojstva dvojice mladića. Znate kada vam 30-40 tisuća ljudi izađe na ulicu to za Republiku Srpsku nije malo. Dakle očigledno su ljudi sa mnogo stvari nezadovoljni. Ali je isto tako očigledno i da postoji problem da oni koji su nezadovoljni ili ne idu na izbore ili, što je veliki trend, a njemu se treba suprotstaviti, mladi napuštaju zemlju. Oni su jednostavno rezignirani, nisu se spremni boriti i odlaze.

Što možemo nakon ovih izbora očekivati od Njemačke?

Njemačka je prije svega do sada pokazala da želi da se stvori mir i stabilnost, ali ne po svaku cijenu, ne po cijenu autokracije, diktature, korupcije, kriminala i takvih stvari, nego se mora stvoriti mir i stabilnost u tom smislu da se poštivaju osnovna ljudska prava, da se zemlja konačno pripremi za predpristupne pregovore za EU, itd. Ne može se ostaviti BiH da bude poligon za vježbe kojekakvih političkih interesa izvana i iznutra. Tamo jednostavno vlada kaos po svim pitanjima. Mi želimo da taj kaos što prije prestane. Tu prije svega mora reagirati EU, moraju reagirati međunarodne institucije jer su očigledno i one zakazale na terenu.

/HMS/

na vrh članka