Otvaranje njemačkog tržišta rada donosi novi val iseljavanja iz BiH

Otvaranje njemačkog tržišta rada donosi novi val iseljavanja iz BiH

Zbog otvaranja tržišta rada u zemljama EU, posebno u Njemačkoj, i nepovoljne ekonomsko-socijalne situacije, 2019. bi mogla biti rekordna godina kada je u pitanju broj građana koji se iseljavaju, smatraju stručnjaci, pišu Nezavisne novine.



Primjera radi, međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda, upozoravaju da BiH ima najveći negativni prirast stanovništva od svih zemalja regije, te ističu da je od 2000. godine populacija u BiH smanjena je za pet posto, a da je od 1990. do danas BiH napustilo više od 20 posto stanovništva.

Stevo Pašalić, ugledni demograf, smatra da je prirodna depopulacija nešto izraženija u Srbiji, ali da je BiH u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom razdoblju već milijun ljudi. "Ako znamo da se od 1991. do 2017. ukupno trajno iselilo 1.132.000 ljudi, to znači da danas BiH realno ima oko 3.240.000 stanovnika, odnosno 300.000 manje nego što je pokazao popis 2013. godine", ističe on.

Upozorava da iskustvo zemalja koje su postale članice EU, poput Bugarske, Rumunjske i Hrvatske, pokazuje da su još intenzivnije gubile stanovništvo nego što je to bio slučaj u prethodnom razdoblju, zbog olakšanog pristupa zapadnoeuropskim tržištima rada. "Ako bi zemlje poput Srbije i BiH postale članice, taj broj bi bio još veći. Imajte na umu da sada njemačkom tržištu rada nedostaje 1,2 milijuna radnika, a u EU ukupno 2,5 milijuna radnika. 

Gdje će oni naći potrebne radnike? Očito je da će zemlje zapadnog Balkana imati sve veći problem", rekao je Pašalić. Europska agencija za statistiku "Eurostat" pokazuje da niska stopa rađanja uz visoku stopu imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Europe pojačava demografske pritiske i ozbiljno utječe na ekonomski potencijal.

MMF, pak, upozorava da je zbog depopulacije manja i produktivnost, koja je, kako navode, ionako manja u odnosu na europski prosjek. Bh. Bruto domaći proizvod iznosi 30 posto europskog prosjeka, srpski 36 posto, makedonski 39, crnogorski 41, hrvatski 60, a slovenski oko 82 posto. Gledajući na cijeli zapadni Balkan, od BiH je jedino lošija Albanija.

Pogled.ba

na vrh članka