Čak 90% ispitanika smatra da mladi nemaju budućnost u BiH

Čak 90% ispitanika smatra da mladi nemaju budućnost u BiH

Nova anketa Centra za uvid u istraživanje Kosova, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) odražava široki konsenzus da te zemlje ne pripadaju ni Zapadu ni Istoku.



Usprkos ovakvom stavu, istraživanje pokazuje da mogućnosti za angažiranje zapadnih institucija postoje širom regije. "Ovi rezultati jasno pokazuju da se velika igra moći odvija na zapadnom Balkanu i da su ljudi u regiji rastrgani oko toga kako se uskladiti", izjavio je Jan Surotchak, viši direktor IRI-a za transatlantsku strategiju, prenosi N1.

"Međutim, podaci također ukazuju na to da povećano angažiranje Zapada od strane transatlantskih institucija može pomoći da se te zemlje čvrsto stave u krajeve demokratskog Zapada."

S izuzetkom Kosova (53%), ispitanici iz BiH, Sjeverne Makedonije ili Srbije uglavnom ne smatraju da definitivno pripadaju Zapadu ili Istoku. Istraživanje pokazuje da većina građana Kosova, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije uglavnom podržava zapadni pristup “moralnosti i vrijednostima” i “kulturi i intelektualnom životu”, dok Srbija favorizira ruski pristup. Što se tiče pitanja „kruha i maslaca“, kao što su zapošljavanje, zdravstvena zaštita i socijalna pomoć, većina ispitanika u sve četiri zemlje želi da ima više zajedničkog sa Zapadom od Rusije.

Istraživanje je provedeno na prostoru Zapadnog Balkana u studenom prošle godine, a kada je u pitanju Bosna i Hercegovina u ovom istraživanju sudjelovalo je 1019 ispitanika starijih od 18 godina.

Najporazniji rezultat za Bosnu i Hercegovinu u ovom istraživanju su po pitanju gdje ide Bosna i Hercegovina. Čak 87% ispitanika misli da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom pravcu, samo 9% misli da ide u dobrom pravcu, dok 4% kaže da ne znaju u kojem pravcu ide Bosna i Hercegovina. Da mlade generacije nemaju budućnost u Bosni i Hercegovini smatra 90% ispitanika, njih 5% smatra da tu budućnost ipak imaju dok 4% nema stav po ovom pitanju.

Najveća prijetnja načinu života i budućnosti djece po mišljenju ispitanika sa 32% su otvoreni sukobi, odnosno rat. Odmah iza ovog slijede migracije i demografske promjene sa 20%, treće mjesto sa 16% zauzimaju terorizam, ekstremizam i političko nasilje. Nešto manje odnosno 10% pripada bankrotu i nestanku socijalnog sustava, 9% smatra da je to propast financijskog sustava, dok 6% smatra da je to gubitak kulture, vrijednosti i načina života.



Građani Bosne i Hercegovine i u ovom istraživanju kao i u prethodnim, ali i u skladu s onim što je poznato široj javnosti duboko su podijeljeni kada je u pitanju članstvo u NATO-u, pozitivni po pitanju ulasku u EU, te izuzetno nezadovolji smjerom u kojem se kreće Bosna i Hercegovina.

Prema rezultatima istraživanja 38% građana podržava ulazak BiH u NATO, 23% njih je protiv ulaska, 15% smatra da BiH treba bliže surađivati, ali ne i ući u NATO, 14% smatra kako bi najbolji model bio komunikacije bez suradnje, dok ih samo 10% ne zna treba li bi BiH ući u NATO.



Osobni pogledi stanovništva kada je u pitanju NATO su sljedeći. Njih 17% na ovu sigurnosno-političku organizaciju gleda pozitivno, 33% smatra je djelomično pozitivnom, 23% veoma negativnom, 16% djelomično negativnom, dok 11% nije imalo mišljenje.

I pored zastoja u europskim integracijama u studenom prošle godine za ulazak u Europsku uniju kroz glasovanje na referendumu bi bilo 71% stanovništva naše zemlje, 15% je bilo protiv, 7% ne bi izašlo na eventualni referendum dok 6% nije znalo kako bi se izjasnilo.

Osobni pogledi građana Bosne i Hercegovine kada je u pitanju Europska unija pokazuju određenu dozu nepovjerenja da može donijeti promjene. Tako njih 32% smatra da bi članstvo donijelo promjene iako ne vidljive, 29% je stava da ne bi donijelo nikakve promjene niti bi one bile vidljive, 28% smatra da bi donijelo vidljive i značajne promjene, dok je čak 11% njih bilo neopredjeljeno.

Većina ispitanih njih 53% smatra da BiH ne pripada ni Istoku ni Zapadu, da pripada Zapadu smatra 25%, Istoku se priklonilo 10%, dok 11% nema stav o tome kojoj od interesnih sfera pripada naša zemlja. U skladu s ovim 45% ispitanika u BiH nema preferencu kada su u pitanju investicije, 19% preferira investicije koje dolaze sa Zapada odnosno EU i Njemačke, 14% preferira Rusiju, 13% se nije izjasnilo, 6% stavlja Tursku ispred svih ostalih uključujući EU, Kinu i Rusiju, dok samo 2% ističe na prvo mjesto Kinu.

Po pitanju povezanosti BiH sa Zapadnom Europom ili Rusijom po pitanju standarda i zaposlenja 72% ispitanih smatra Europu prvim izborom dok se za Rusiju opredijelilo njih 16%, 12% se nije izjasnilo. U oblasti kulture i intelektualnog života 60% je na strani Europe, 25% na strani Rusije dok je 15% odlučilo da nisu opredjeljeni ni za jednu od ovih opcija. Kada se radi od moralnosti i vrijednostima Europu kao prvi izbor vidi 58% ispitanika, dok se Rusiji priklonilo 26%, dok je njih 16% ostalo u sredini. Zdravstveni sustav, mirovine i socijalne prinadležnosti Europe mnogo su bliže 71% ispitanika, 17% misli da ove kategorije bolje opslužuje Rusija, dok je njih 13% bilo neodlučeno.

Građani Bosne i Hercegovine prema ovom istraživanju najveći broj vijesti i informacija na dnevnoj razini dobiva preko javnih emitera njih 51%, online mediji imaju podršku 17%, dok komercijalne TV i radio stanice imaju podršku 12% ispitanih. Kontakti s članovima obitelji i prijateljima je u 7% slučajeva osnovni izvor informacija, dnevne novine u Bosni i Hercegovini su najbolji izvor informacija za 3%, dok je 10 posto odbilo dati odgovor na ova pitanja.

Pogled.ba

na vrh članka