Hrvate svesti u status kulturno-umjetničkog društva

Hrvate svesti u status kulturno-umjetničkog društva

''Sarajevo radi na vrlo jasnom pozicioniranju prema Hrvatima u FBiH kako bi ih se spriječilo da o bilo čemu odlučuju. Ili da pojednostavim – postaviti nas u status kulturno-umjetničkog društva'', rekao je u intervjuu za Večernji list čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Rekao je kako je SDA razradio vješto jedan model te da je pridobio kod Bošnjaka nekoliko stranaka koje su se predstavljale lijevima.

 Bošnjačka strategija

 ''Malo je nedostajalo da i SDP bude dio tog paketa, ali je zbog pritiska unutar stranke to propalo. To je, općenito, dio jedne bošnjačke strategije koja se nastavlja. Istodobno, u Vijeću ministara imaju potporu kroz SDS-ove kadrove, prije svega Mektića, kako bi pravili štetu SNSD-u. I ti ljudi su glasnogovornici takve SDA-ove politike. Slično je i kod Komšića koji je rezultat jedne takve bošnjačke politike. S druge pak strane, za njih je ključna igra kako držati policijski i obavještajni sektor pod rukom. Taj je sektor danas potpuno u rukama jednog naroda, stranke, a moguće čak i jedne ili dviju osoba. Oni vjeruju da su izgubili “nadzor” nad tužiteljstvima, VSTV-om, sudovima i zbog svega toga sve ove afere proizvode kako bi skrenuli pozornost i uvijek drugog okrivljavali'', rekao je Čović i dodao kako se sve to radi u cilju da se kupuje vrijeme kako bi sačuvali te pozicije.

Mi se možemo politički izboriti za autonomnu poziciju unutar države, ali ako ne stvorimo veću kvalitetu života, mladost će nam odlaziti. Možemo mi to uljepšavati i tješiti se kako odlaze Srbi i Bošnjaci, ali, iskreno, nemamo nikakve koristi od toga.

 Rekao je kako politika u Sarajevu vješto ponavlja mantru kako se radi na tome da bi se “Bosna sačuvala od osovine zla Dodik - Čović”.

Haranga

 ''To prilično vješto rade. Ta kampanja traje stalno i osobito je bila aktualna u vrijeme izbora – a cilj je spriječiti Hrvate i Srbe da izaberu svoje članove u Predsjedništvu. Tobože bi tada bilo 2:1 protiv BiH'', rekao je. Kaže kako se nije do listopada 2018. i izbora u BiH dogodilo da on, kao član Predsjedništva, s kolegom preglasava Bošnjake?

''Nijednom u četiri godine. To je jedina institucija u kojoj se nije događalo nacionalno preglasavanje'', rekao je Čović i dodao kako se veza između Hrvata i predstavnika srpskog naroda, osuđuje medijski brutalno i na svaki drugi način.

''Sjetite se samo kada sam išao u Banja Luku, kakva je to haranga bila! Bio sam i prije četiri godine i to nije bilo ni zabilježeno. Ali, nažalost, sve je to leglo na plodno tlo. Čak i u Hrvatskoj. Stvaralo se ozračje kako smo mi protiv nečega i nekoga, što nema veze s istinom. Mi održavamo korektan odnos i s predstavnicima srpske strane, gdje je pobjednik SNSD s kojim smo partneri. To isto želimo i sa SDA'', rekao je.

Kaže kako Hrvati inzistiraju na potpunoj ustavnoj jednakopravnosti hrvatskog naroda. Država jednog naroda ''To se može napraviti na tisuću načina. Ako to imamo, o svemu drugome možemo jednostavno razgovarati. A dio te jednakopravnosti jest da vas predstavljaju legitimni predstavnici u vlasti'', rekao je i dodao kako je ''problem što je glavna nakana s druge strane izbaciti narod iz Ustava i stvoriti državu jednog naroda''. ''Ako se netko želi poigravati brojnošću kako bi ostvario dominaciju, onda se vraćamo na prijedlog po kojemu će u BiH biti tri ili četiri federalne jedinice. Ali to je, prije svega, posljedica politike koja se vodi iz Sarajeva. Možda će netko reći da pretjerujem, ali u jednu takvu politiku uloženo je više stotina milijuna eura, od medija, lobističkog djelovanja, izgradnje raznih mreža koje to pokrivaju'', naveo je Čović. Iznad svega ključna stvar na kojoj moramo raditi je gospodarstvo. Ako uspijemo izgraditi sustav koji je u stanju prehraniti ljude ovdje, onda ćemo uspjeti. Kaže kako, kada su razgovarali o imenovanju ravnatelja Federalne uprave policije, jer je cijela natječajna procedura okončana, vrlo jasno je kazano da to Hrvati nikada neće dobiti. ''Rečeno nam je da nam se to “ne smije dati”. Policijska i reforma obavještajnog sektora u BiH nikada nije okončana tako da sva tri naroda imaju utjecaj, kao što je bilo s vojskom i drugim institucijama'', naveo je Čović.

Hrvati kao graničari

 Čelnik HDZ-a BiH i HNS-a kaže kako je uloga Hrvata kroz povijest bila graničarska. ''No, istodobno, naš pristup i inzistiranje na EU naš su snažan adut. Posebno je važna potpora hrvatskog premijera. Ako bi BiH postala dio takvih integracija, imamo izglede snažnije graditi svoj opstanak. Ali, ipak, iznad svega ključna stvar na kojoj moramo raditi je gospodarstvo. Ako uspijemo izgraditi sustav koji je u stanju prehraniti ljude ovdje, onda ćemo uspjeti. No, naš je najveći problem što nema države i što smo u stalnoj borbi za jednakopravnost. S druge strane, imamo utjecaje neeuropskih država, što se ne smije podcijeniti. Tu treba biti najviše svjestan i utjecaja koji pokazuje Turska prema ovome dijelu Balkana. Zatim, tu je i migrantski val koji je dio jednoga projekta kojim se Europa počinje baviti, a nije isključeno i da nama bude još snažnije isporučen'', kaže Čović. Naveo je da ''moramo biti dio EU-a jer nam daje mogućnost da opstanemo kao narod''. ''Mi se možemo politički izboriti za autonomnu poziciju unutar države, ali ako ne stvorimo veću kvalitetu života, mladost će nam odlaziti. Možemo mi to uljepšavati i tješiti se kako odlaze Srbi i Bošnjaci, ali, iskreno, nemamo nikakve koristi od toga'', naveo je.

Kriza nesagledivih razmjera

 Kaže kako je činjenica da su i sami govorili da ako se ne promijeni Izborni zakon, uslijedit će kriza nesagledivih razmjera. ''Ali smo učinili sve da do te krize ne dođe zbog našeg utjecaja. Odmah smo se uključili iako smo razočarani načinom na koji su političari iz Sarajeva postavili pravila igre. Izabrali su dva bošnjačka člana Predsjedništva misleći da će time napraviti ogromnu štetu Hrvatima. No sada je jasno da su napravili ogromnu štetu BiH. To se, nažalost, nastavlja. SDA je, tobože, šest mjeseci tražio partnere za vlast, čak iako im nije trebao nijedan partner jer su imali dovoljno ruku s nama i SNSD-om u Parlamentu. Zatim se nastavilo s odugovlačenjem promjene vlasti. Mislim da će se ovakvo stanje zadržati mjesec, dva, nakon čega SDA više neće moći manipulirati time. Ključna je razdjelnica trenutak kada predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić postane predsjedatelj Zastupničkog doma BiH. Automatizmom bi onda morao podnijeti ostavku na čelu Vijeća ministara'', rekao je, između ostalog, Čović za Večernjak.

Izvor: Bljesak.info

na vrh članka