Izvanredni izbori ne bi riješili političku krizu u BiH

Izvanredni izbori ne bi riješili političku krizu u BiH

U normalnim zemljama politička kriza koja trenutno vlada u BiH bila bi okončana izvanrednim parlamentarnim izborima, koji u BiH uopće nisu mogući, a i da kojim slučajem postoji ustavna i zakonska mogućnost za tako nešto gotovo je sigurno da ništa ne bi bilo promijenjeno, jer bi stranke koje sada ne mogu postići dogovor ponovno dobile povjerenje naroda.

Izvanredne izbore u BiH kao rješenje novonastale političke krize i činjenice da se izborni pobjednici skoro deset mjeseci ne mogu dogovoriti o formiranju vlasti, posljednji je spomenuo Lars-Gunnar Wigemark, odlazeći šef Izaslanstva EU u BiH, koji je rekao da bi ti izvanredni izbori bili jedno od rješenja te da većina zemalja, ako se ne postigne sporazum, to i urade. I sam Wigemark, koji je rekao da ako može Kosovo, može i BiH, svjestan je da u BiH nema mogućnosti izvanrednih izbora, a kako objašnjavaju stručnjaci takva mogućnost ne postoji ni u Ustavu BiH ni u Izbornom zakonu, pišu Nezavisne novine.

“Vi ovdje nemate priliku izvanrednih izbora, ja pretpostavljam da u većini zemalja, ako se ne postignu sporazumi, to urade. I evo, ako ja mogu dati preporuku, to bi bilo to. Iscrpili ste mandat ranijeg saziva, ne provode se izborni rezultati, zemlja je u zastoju”, rekao je Wigemark.

Doduše, Izborni zakon BiH poznaje mogućnost prijevremenih izbora, međutim i tu se otvaraju brojna pitanja, kao što su tko može i tko treba raspustiti Zastupnički dom Parlamenta BiH, raspušta li se njegovim raspuštanjem i Dom naroda BiH i moželi to uraditi Predsjedništvo BiH. Ako se i raspusti, recimo, Dom naroda, njega bi opet birale entitetski parlamenti, u kojima bi, gotovo je sigurno, isti ljudi birali iste ljude, što je još besmislenije.

“Nemamo ustavnu i zakonsku mogućnost za izvanredne izbore. Zakon poznaje prijevremene, ali i tu se otvaraju brojna pitanja, tako da od toga nema ništa. Ukoliko bi i bili održani neki izvanredni izbori, možda bismo dobili istu parlamentarnu većinu i sadašnje stranke bi osvojile isti broj mandata. Nije kod nas još sazrela situacija da građani glasuju za programe i ovdje se sve svodi na zaštitu Srba, Hrvata i Bošnjaka. Nema tu nekog racionalnog razmišljanja, svi glasaju za svoga i dominantan je taj etnički princip”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

I u političkim krizama koje su trajale dosta duže od ove, recimo onoj nakon izbora 2010. godine, kada se na vlast čekalo gotovo 16 mjeseci, izvanredni i prijevremeni izbori barem u glavama političara nisu bili opcija jer su, kako su mnogo puta isticali, i oni svjesni da se problem njima ne bi riješio.

Nedavno je i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, stranke koja je dobila najviše glasova bošnjačkog naroda i koja sudjeluje u pregovorima za formiranje vlasti, rekao da izvanredni izbori u BiH ne bi bili opcija.

“Imali biste stalne izbore, dva puta godišnje, ako bismo uveli tu mogućnost izvanrednih izbora. Po mom mišljenju, s obzirom na naše odnose to bi bilo tako, to bi bilo gore od ovoga”, rekao je tada Izetbegović.

Ono što je sigurno jeste da je barem deklarativno većina političara za mogućnost izvanrednih izbora, međutim u dosadašnjim pregovorima o izmjeni Izbornog zakona koji traju godinama, službeno nitko nije ni pokrenuo putanje izmjena tog zakona u smjeru da se omoguće izvanredni izbori koji su u normalnim demokracijama mogući.

/HMS/

na vrh članka