Uz pomoć stručnjaka iz Zagreba u SKB-u Mostar izvodit će se složeni zahvati za akutni moždani udar

Uz pomoć stručnjaka iz Zagreba u SKB-u Mostar izvodit će se složeni zahvati za akutni moždani udar
Dolazak prof.dr.sc. Josipa Paladina u Mostar označio je veliki pomak naprijed za neurokirurgiju na ovim prostorima.

Ono što se sada priprema u SKB Mostar je dodatni iskorak koji će imati ogroman značaj za pacijente koji pretrpe akutni moždani udar. Radi se o projektu koji će osigurati da se pacijentima sa akutnim moždanim udarom omogući zahvat kojim će se fizički izvaditi tromb koji je doveo do moždanog udara, piše Ero.tel.

Iz toga razloga u SKB Mostar jučer su boravili prof. dr. sc. Marko Radoš i prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, a koji su zajedno sa prim.doc. dr. sc. Inge Klupka Sarić, voditeljicom Klinike za neurologiju SKB Mostar razgovarali o hodogramu cijelog projekta i uvrdili točne korake koji će dovesti do toga da se ovi zahvati započenu raditi u idućih nekoliko mjeseci.

Zajedno ćemo pokušati napraviti ozbiljan pomak na području liječenja akutnog moždanog udara. Radi se o temi koja je već godinama aktualna u svim europskim zemljama i budući da se Uprava bolnice i kompletam zdravsveni sustav potrudio nabaviti odgovarajuću opremu koja je trenutno u fazi instalacije, očekujem da će u 2020. godinu, točnije, prvoj polovici, biti moguće raditi ovdje sve što se radi u Parizu, Berlinu ili Madridu za pacijente koji imaju nesreću da dožive akutni moždani udar. Okupili smo se kako bi napravili hodogram, plan aktivnosti kako bi u roku nekoliko mjeseci startali za procedurama i liječenjem pacijenata, rekao je za Ero.tel Marko Radoš.

Da bi se jedan ovakav projekt realizirao potrebna je i odgovarajuća kadrovska križaljka. Radoš kaže kako nema većih problema s kadrovima, te kako je zadovoljan trenutnim stanjem.

Trenutno je kadrovska situacija dobra. Postoji nekoliko mladih stručnjaka koji su jako zainteresirani za ovaj projekt. Oni dolaze s polja radiologije, neurologije, anesteziologije i spremni su intenzivno učiti kako bi stekli znanja i vještine za nove metode liječenja aktulnog moždanog udara. Naravno, uvijek može bolje i bit će bolje kada dođemo do našeg cilja, ističe Radoš, te dodaje kako će on osobno sve više biti prisutan u SKB Mostar zbog ovoga projekta.

Prim. doc. dr. sc. Inge Klupka Sarić dodaje kako je velika prednost imati Uz Pom kao što su Marko Radoš i Zdravlja Poljaković u ovim projektima, te kako će oni kontinuirano biti vezani za ovu zdravstvenu ustanovu.

Sada smo u fazi reorganizacije, potrebno je mnogo toga uraditi kako bi došli u poziciju da redovno primjenjujemo nove metode rada. Vjerujem kako zadovoljavamo sve uvjete da bi uspjeli u tome i da ćemo doći do konačno cilja, naglašava Klupka Sarić.

Više o samim procedurama je govorila prof. dr. sc. Zdravka Poljaković.

Ono što ćemo raditi je rekanalizacijska terapija, odnosno, otvaranje začepljene krvne žile koja je zatvorena ugruškom. Radi se na dva načina. Jedan je lijekovima, što se ovdje u SKB Mostar i radilo i to je standard koji postoji već više od 15 godina. Znači, daje se određeni lijek u točno određenom vremenskom periodu nakon nastanka simptoma i taj lijek se daje najduže 4 i pol sata nakon nastanka simptoma. Lijek otapa ugrušak. Ono što ćemo raditi ovdje je daleko sofisticiranije, tehnički zahtjevnije. Mi ćemo mehanički vaditi ugrušak. Prednost metode je da može otvoriti i daleko veće krvne žile i ugrušak nego što to može lijek. U nekim slučajevima se postupak može provoditi i do šest sati nakon simptoma moždanog udara, a u nekim slučajevima čak i 24 sata, što je nemoguće u terapiji lijekovima. To je u biti jedini pravi, uzročni način liječenja moždanog udara, pojašnjava zagrebačka sugovornica.

Što se tiče broja ljudi koje ćemo liječiti, to ćemo još vidjeti. Svjetski standardi nalažu da se oko 20 posto svih bolesnika sa akutnim ishemijskim moždanim udarom tromboliziralo, a između 5 i 10 posto trombektemirano, odnosno, liječini su zahvatima koje uvodimo u SKB Mostar. To zvuči relativno malo, ali to za Hrvatsku znači oko 800 pacijenata koji trebaju biti trombektomirani, što je veliki broj. Ako govorimo o SKB Mostar, onda je cilj oko 150 do 200 tih zahvata na godišnjoj razini. Trebat će nam nekih pet godina da dođemo do toga cilja, zaključila je Poljaković u izjavi za Ero.tel.

Na kraju je Inge Klupka Sarić dodala kako će biti organizirana serija predavanja da bi se sa ovim promjenama upoznali i doktori u domovima zdravlja i znali reagirati na odgovarajući način.

Moždani udar je hitno stanje i prioritet i hitne službe moraju pacijenta u što kraćem roku dovesti u bolnicu kako bi ga mogli podvrgnuti ovim metodama liječenja. Postoji vremenski prozor u okviru kojeg pacijent mora doći kako bi mogli primijeniti zahvate na njemu. Imati ćemo akcije u kojima ćemo educirati javnost o ovome kako bi što više povećali šanse oporavka od stanja u kojem se pacijent našao, najavila je Klupke Sarić.

Ako se zna u kojim uvjetima nastaje ovaj projekt i u kakvom je stanju zdravstvo općenito, onda cijela priča dobiva još veću dimenziju. Ovo je samo pokazatelj koliko toga se može napraviti kada se ne gleda samo na probleme nego i na želju da se naprave konkretni iskoraci i osigura bolja zdravstvena njega i usluga.

Izvor: Jabuka.tv

na vrh članka