Pjesnici o Ljubuškom: Poslušajte Anu Mariju Kordić i Marka Pavlovića kako recitiraju pjesmu Lovre Šitovića Ljubušaka - audio Istaknuto

Pjesnici o Ljubuškom: Poslušajte Anu Mariju Kordić i Marka Pavlovića kako recitiraju pjesmu Lovre Šitovića Ljubušaka - audio

Koronavirus je poremetio mnoge aspekte društvenog života, pa je tako bilo i sa županijskim natjecanjem “Dani hrvatskog jezika” na kojem su školarci iz ZHŽ-a tradicionalno pokazivali svoja umijeća u recitiranju poezije, te pisanju literarnih radova.

Ove godine ova manifestacija se nije održala, pa stoga ovim putem podsjećamo na par detalja iz 2019. godine.

Bila je to godina kada je Ljubuški dobio status grada, a na natjecanju su mnogi učenici recitirali pjesme ljubuških pjesnika koji su govorili o svom gradu.

Jedni od nagrađenih su bili Ana Marija Kordić i Marko Pavlović, učenici Srednje strukovne škole Ruđera Boškovića Ljubuški.

Oni su recitirali pjesmu „Pisana (pisma) od pakla“ autora fra Lovre Šitovića

Poslušajte kako su to Ana Marija i Marko izveli

Nastavnica Mirjana Bošnjak je tada pripremala učenike te je napisala prigodan tekst o Lovri Šitoviću, kojeg prenosimo:

Lovro Šitović

Lovro Šitović Ljubušak (Laurentio de Gliubuschi)  (1682. – 1729): Pisma od pakla

 Tako djavli lince napastuju  … Bi li nas fra Lovro danas svrstao u lince (lijenčine)?

Ako razmislimo o fra Lovri u kontekstu kulture i povijesti našega Ljubuškog, ali i cijele Bosne i Hercegovine, doći ćemo na ideju da bi njegovo postojanje i rad mogli biti simbol.

Rođen u muslimanskoj obitelji imenom Hasan, sudbinom postaje dječak-jamac da će njegov otac platiti otkupninu vrgoračkom harambaši Šimunu Talajiću – Deliji, a poslije – dječak s vlastitom voljom koji se odlučuje za kršćanski odgoj Talajićeve kuće – Stipan, i još više  - postati franjevcem i širiteljem kršćanskoga nauka – fra Lovro.

Rođen u ovoj zemlji, prije 338 godina, u ovom gradu… a pitanje vjere i nacije i danas ostade pitanjem 1., iako je on ovo pitanje demantirao kao i mnogi veliki ljudi. On je kao dječak odlučio postati ono što mu se sviđa i u što vjeruje, nikada ne zanijekavši svoje korijene. On se ostvario u ljudskosti, obrazovanju, vjeri, jezikoslovlju, književnosti i kulturi rada.

U svojoj Pismi (pisni) od pakla u jednom dijelu nazvanom Kako djavli lince napastuju, fra Lovro kao grom grmi na lijenčine – lince, govori da su Behemota djavla učenici, da im je polje puno sikavice (cikavice, korova), da su zbog toga prislipe krtice i zaključuje:

                                   „ ki su godi na vom svitu linci,

                                   neće biti raja baštenici,

                                   već ako se budu pokoriti,

                                   u životu za Boga truditi“

Za života svećenik, profesor, pisac latinsko-hrvatske gramatike, propovjednik, pisac katekizama i priručnika, po Pismi možemo slobodno reći – i književnik (iako mu je prvotna namjera bila – epskim desetercem spasiti duše  da bi se okanio puk bezbožničkih pjesama i krenuo putem moralnosti i vjere).

Grammatica latino-illyrica prvi je put tiskana 1713. godine u Veneciji, a napisao ju jer njegovi učenici latinskoga jezika – gimnazijalci i bogoslovi – nisu mogli bez dobrih objašnjenja na hrvatskome jeziku valjano pratiti nastavu latinskoga. Poduzeti se pisati gramatiku stranoga jezika da bi se olakšao trud svojim učenicima može samo veliki i snažni profesorski duh, koji se nadahnjuje svime što je dobrobit njegovih učenika. I još uz to svoj rad naziva „malahnim trudom“.

Rad, moral, znanje i učenje, te propovijedanje čine fra Lovrina životna stremljenja. Moramo se zapitati: zar kao takav ne zaslužuje da se po njemu zove jedna od naših škola (najlogičnije bi bilo da to bude gimnazija, koja ionako ima uopćeno  ime  - Gimnazija Ljubuški), jer je u svojih 47 godina života školi i učenju dao najviše od sebe.

Što bi fra Lovro rekao danas da vidi neobrađene parcele Ljubuškoga polja, da spozna prepisivačku kulturu đaka ili permisivne odgojno-obrazovne metode učitelja (nemojmo mučiti jadnu djecu – znanjem), možemo samo nagađati.

                        „ Ki su godi na vom svitu linci…“

__________

Više o prošlogodišnjem natjecanju pogledajte na LINKU

Ivan Herceg / Radio Ljubuški

na vrh članka