Studentica Azra Isić: Život u Mostaru ima prednosti u odnosu na Madrid

Studentica Azra Isić: Život u Mostaru ima prednosti u odnosu na Madrid

Azra Isić je studentica druge godine novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Posebnom je čini to što dolazi iz Madrida gdje je rođena i provela veći dio svog života, a prije tri godine je preselila u Mostar.

O tome kako se Azra navikla na novi život u potpuno drugačijem gradu od onoga u kojem je odrasla, o razlikama u životnim navikama u Madridu i Mostaru, obrazovnom sustavu te ljudima u Bosni i Hercegovini i Španjolskoj, donosimo u razgovoru za Dnevnik.ba s ovom mladom Španjolkom s trenutačnom adresom u Mostaru.

Što su prednosti, a što mane života u Bosni i Hercegovini u usporedbi sa životom u Španjolskoj?

Teško je usporediti Madrid i Mostar. Madrid je grad od četiri milijuna ljudi dok je Mostar znatno manji. Madrid je grad koji pruža skoro sve mogućnosti i grad koji je budan 24 sata. Prednost života u BiH je to što je jako mirno te je mnogo manje stresa. Ovdje se s malo toga puno može, dok u Španjolskoj i nije baš tako. U Španjolskoj ti puno treba kako bi imao neki normalan život.

Na što ti se je bilo najteže prilagoditi kada si preselila u Mostar?

Najteže mi je bilo prilagoditi se na mentalitet ljudi. Ljudi ovdje imaju neke druge navike koje nemaju u Španjolskoj, na primjer u Madridu nema ispijanja kava po čitav dan, razlike su u satnicama kada se jede, spava, izlazi u grad, počinje s radnim vremenom i slično. Ovdje je sve mnogo sporije, a u Madridu samo što izađeš van iz kuće tu su već silni metroi, ljudi, gužve, a zatim i sami ubrzani tempo života.

S tim da si završila Studij turizma u Madridu, a trenutačno si studentica druge godine preddiplomskog Studija novinarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, možeš li nam reći kakav je obrazovni sistem ovdje u usporedbi sa španjolskim?

Studirala sam na jednom od najstarijih javnih Sveučilišta u Madridu koje mnogo toga pruža, od kvalitetnog teoretskog znanja do mogućnosti praktičnog rada. Ali, s tim da sada studiram novinarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a novinarstvo je oduvijek bio moj san, mogu reći da ovdje postoji mnogo mogućnosti s tim da je ovo jedan mali grad u maloj državi. Ovdje ujedno i vidim mnogo prostora za napredak te sam jako zadovoljna svojim studijem i onime što mi pruža.  

Možeš li nam reći u kakvom je stanju novinarstvo u Španjolskoj te što misliš o novinarstvu u BiH s naglaskom na sportsko novinarstvo s kojim se želiš baviti u budućnosti?

U Španjolskoj je novinarstvo jako cijenjeno te se novinari mnogo poštuju, a primijetila sam da je ovdje novinarstvo u maloj krizi te kada kažem ljudima da studiram novinarstvo i nisu baš tako oduševljeni. Kada pričamo o sportskom novinarstvu ono je u Španjolskoj jedno od najpopularnijih zanimanja. Kao što je svima dobro poznato u Španjolskoj postoje dva najpoznatija svjetska nogometna kluba Real Madrid i Barcelona te je i zbog toga sportsko novinarstvo tako naglašeno i istaknuto.

Ovdje u BiH vijesti iz sporta traju neke tri do četiri minute nakon Dnevnika dok u Španjolskoj imamo najmanje 15 do 20 minuta te posebne programe samo za sport.
Žensko sportsko novinarstvo je počelo biti jako popularno nakon što je Španjolska osvojila Svjetsko prvenstvo 2010. godine. Vjerojatno danas ima više žena nego muškaraca u sportskom novinarstvu u Španjolskoj.

U Mostaru sam na početku studija odmah pokazala da je sportsko novinarstvo ono za što se ja želim opredijeliti tako da sam većinu svog praktičnog rada sa studija usmjerila k tome te sam imala priliku pratiti i izvještavati sa Sveučilišne malonogometne lige. Vidim da sportsko novinarstvo u BiH nije baš toliko razvijeno ali vjerujem da ima priliku za razvoj jer ima mnogo potencijala.

Za čim teže mladi u Španjolskoj u usporedbi s mladima u BiH?

Kako bi bio uspješan u svom području u Španjolskoj, odnosno Madridu, moraš biti najbolji među četiri milijuna ljudi što je baš teško. U Španjolskoj je prije nekoliko godina bila i jedna velika kriza, bilo je teško naći i posao te je vladala negativnost i sumnja među mladima.  U BiH mladi postižu razne uspjehe s malo godina, već nekih 20-ak te iz tog primjera mogu vidjeti kako ovdje postoje ambiciozni, uporni i sposobni mladi ljudi koji se bore za svoju budućnost, ali i budućnost u Bosni i Hercegovini, što mi se jako sviđa.

Koliko vremena ti je trebalo da naučiš hrvatski jezik i jesi li imala ikakvih poteškoća zbog jezika pri studiranju, a i okruženju?

Hrvatski jezik je jedan od najtežih jezika s kojim sam se ikad susrela. Kad sam prije tri godine doselila u Mostar nisam imala nikakvo znanje hrvatskog jezika. Iako mi je majka iz Mostara, ja sam cijeli život provela u Madridu. Hrvatski mi je teško zvučao i imala sam osjećaj kad ljudi ovdje pričaju kao da su ljuti, a u stvari sasvim normalno razgovaraju. Iako sam tu tri godine, s ozbiljnijim učenjem hrvatskog jezika počela sam kad sam upisala fakultet te sam se tada prvi put susrela i s gramatikom. Tako da moj hrvatski još nije usavršen. Najveći problem su mi padeži i mislim da mi treba još mnogo vremena.

Na studiju nisam imala nikakvih problema zbog toga, baš naprotiv, svi su jako susretljivi i ovim putem bih htjela zahvaliti svojim kolegama i profesorima sa studija novinarstva što mi mnogo pomažu i olakšavaju studiranje i učenje.

Vidiš li u BiH svoju budućnost, mjesto gdje možeš napredovati ili pak razmišljaš o povratku u svoju rodnu zemlju?

To je vrlo teško pitanje. Možda da, jer ovdje zaista ima puno prilika, prostora i mogućnosti ukoliko imamo jaku želju i uložimo truda, ali ipak nikad ne znam što će biti u budućnosti.

Koji je tvoj cjelokupni dojam nakon tri godine života u Mostaru i kako se sada osjećaš ovdje?

Kad sam došla u Mostar bilo me je strah. Pravi šok za mene. Nova kultura, mentalitet, pronaći nove prijatelje, posao… Nikad nisam imala ni kontakt s ljudima odavde. Ali, fakultet mi je mnogo pomagao jer sam tu upoznala ljude sa sličnim interesima, a i sve ostalo je počelo nadolaziti. Sada mogu reći kako sam zaista sretna u Mostaru i da se ovdje dobro osjećam.
 

Izvor: Dnevnik.ba

na vrh članka