radio ljubuski bozic XL

Smrznuta Amerika, Australija gori, u Hrvatskoj proljeće. Što se događa s planetom?

Smrznuta Amerika, Australija gori, u Hrvatskoj proljeće. Što se događa s planetom?

NA FACEBOOKU i drugim društvenim stranicama hrvatski građani posljednjih dana objavljuju fotografije visibaba na livadama i maćuhica koje su procvjetale na balkonima, a meteorolozi najavljuju da bi ovaj siječanj mogao biti najtopliji od kada postoje mjerenja.

>>VIDEO Pogledajte kako preživljavaju aligatori u smrznutom američkom jezeru

>>VIDEO Zbog polarne hladnoće u SAD-u smrzavaju se morski psi i iguane

>>Ptice promijenile rasporede selidbe zbog klimatskih promjena?

>>Što se događa? U Australiji se tope ceste, SAD okovan ledom, oluje u Europi, rekordi i u Hrvatskoj

Rekordno visoke temperature, doduše one ljetne, mjere se i na suprotnoj strani svijeta, u Australiji.



Istovremeno se medijima šire snimke snijega u najtoplijoj pustinji Sahari, pothlađenih aligatora u zamrznutim jezerima i iguana koje padaju s drveća na Floridi te morskih pasa koji ugibaju od hladnoće u vodama Atlantika. Kako bi narod rekao, vrijeme je poludjelo. No, što se zapravo događa?



2017. među pet najtoplijih

Kako je to prošli tjedan, prije odlaska na zimovanje u Alpe, najavio glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula, prvih devet dana siječnja obilježilo je izuzetno toplo vrijeme. Srednja temperatura zraka, a i srednja najviša i najniža dnevna, u većini Hrvatske bila je rekordna ili blizu rekordne za početak siječnja od kada postoje mjerenja.

Razna meteorološka predviđanja pokazuju da znatnijeg zahlađenja i ozbiljnijih minusa vjerojatno neće biti sve do veljače. 

Prema analizi DHMZ-a prosinac je također bio topao, osobito u unutrašnjosti, no siječanj bi mogao biti još i topliji. Zanimljivo je pritom da su Grič i Maksimir 2017. bilježili prosječne temperature koje spadaju među pet najtoplijih od kada postoje mjerenja.

Stiže malo zahlađenje   

Načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a Vlasta Tutiš za Index je rekla da će se natprosječno toplo vrijeme u Hrvatskoj nastaviti i narednih dana.

„Prema materijalima DHMZ-a ovogodišnji je siječanj bio razmjerno vrlo topao za jedan od uobičajeno najhladnijih zimskih mjeseci, a tako će biti i u nastavku tjedna“, rekla je Tutiš.

„Klimatološke analize pokazat će koliko će biti ekstrema te koliko će siječanj ukupno biti natprosječan. Budući da još nije ni sredina mjeseca, tako nešto teško je preciznije prognozirati. U svakom slučaju, razdoblje toplijeg vremena malo će popustiti krajem tjedna. Bit će malo hladnije i primjerenije ovom dijelu godine, no još uvijek ne i hladno za siječanj. Što se sezonskih prognoza tiče, može se reći da se nastavlja vrijeme toplije zime. No to ne znači da se mogu isključiti pojave hladnih dana“, rekla je Tutiš.



Klimatske promjene i meandriranje


Kada govore o posljedicama globalnog zatopljenja, klimatolozi često ističu sve učestalije i izraženije ekstreme – duža i intenzivnija razdoblja suša, oborina, olujnog nevremena i sl. To je za očekivati od zagrijane atmosfere koja može pohraniti više vlage, a time i više energije. No u sliku svijeta koji se zagrijava uklapaju se čak i duboki prodori ledenog polarnog zraka na jug kakvima trenutno svjedočimo u SAD-u. O tome smo već više puta pisali na Indexu.

Naime, sa zagrijavanjem atmosfere, koje je najbrže i najizraženije na Sjevernom polu, smanjuje se razlika u temperaturama i u tlaku zraka između polarnih i ekvatorijalnih krajeva. Zbog smanjivanja razlike u tlakovima, slabi visinska mlazna struja koja se nad srednjim sjevernim geografskim širinama kreće od zapada prema istoku i predstavlja branu između južnih masa toplog tropskog zraka i sjevernih ledenog, polarnog. Kada je ta struja jaka, ona ne dozvoljava jake, duboke i dugotrajne prodore polarnog zraka na jug ili toplog na sjever. Kada je slaba, prodori su učestaliji i izraženiji. To je lako shvatiti ako manje razlike u tlaku usporedimo s blažim obroncima padina brda, veće sa strmijim, a mlaznu struju s rijekom. Kada su padine blaže, primjerice u nizinama, rijeka teče sporije i više krivuda, odnosno meandrira. Na sličan način sa smanjenjem razlike u tlakovima zraka visinska mlazna struja u atmosferi usporava i snažnije meandrira. Ovo meandriranje omogućuje duže i dublje prodore hladnog zraka na jug, odnosno toplog na sjever.

Trenutno se nad SAD-om nalazi veliki meandar koji čini duboki prodor polarnog zraka na jug, dok nad Europom, osobito nad našim krajevima, imamo dubok prodor toplog zraka na sjever.

„U ovom trenutku svjedoci smo da je područje Hrvatske vrlo često pod utjecajem vrlo toplog zraka koji nam stiže s juga. Izraženo meandriranje strujanja zraka odgovorno je za iznimno velike razlike u različitim područjima našeg planeta“, rekla je Tutiš.

Index.hr

na vrh članka