Ruski internetski trolovi krivi za kampanju protiv cijepljenja? U Europi su od ospica lani preminule 72 osobe, a zaraženo je čak 82 tisuće ljudi i stanje je alarmantno

Ruski internetski trolovi krivi za kampanju protiv cijepljenja? U Europi su od ospica lani preminule 72 osobe, a zaraženo je čak 82 tisuće ljudi i stanje je alarmantno

Jesu li ruski trolovi pomogli širenju epidemije ospica, pita Radio Slobodna Europa, navodeći da znanstvenici počinju postavljati pitanja o tome je li epidemiju ospica u Europi pojačalo djelovanje ruskih trolova koji su se infiltrirali u anti-vakcinacijske grupe na internetu kako bi širili agendu Kremlja, a pritom su dio roditelja uvjerili da ne trebaju cijepiti svoju djecu i na taj način uzrokovali povratak davno zaboravljenih bolesti, napose ospica.


Znanstvenici su objavili da su ruski internetski trolovi, koje se optužuje i za miješanje u predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine, također možda odigrali veliku ulogu u razvoju globalne zdravstvene krize.

- Istraživači kažu da su trolovi moguće nenamjerno doprinijeli epidemiji ospica u Europi 2018. godine, nakon koje je umrlo 72 ljudi i inficirano ih više od 82.000, uglavnom u zemljama istočne i jugoistočne Europe, za koje se zna da su se u njima odvijale ruske kampanje širenja dezinformacija - navode novinari RSE-a, dodajući da stručnjaci u SAD-u i Europi sada pokušavaju izmjeriti obim utjecaja koji su ruske kampanje, koje su sprovodili trolovi i botovi, izvršile na širenje ove bolesti distribuiranjem medicinskih dezinformacija.


Inače, botovi su, prema tumačenjima rječnika, softverski roboti, odnosno inteligentni softverski agenti. U prenesenom značenju ovaj pojam označava osobe koje otvaraju naloge, tj. lažne profile na društvenim mrežama i na taj način brane svoje stavove i interese, a napadaju one s kojima se ne slažu.


Ivana Šulc, marketinška stručnjaknja koja se posebice bavi društvenim mrežama i internetom, kaže nam da su trolovi pak osobe koja namjerno ostavljaju agresivne, uvredljive i neistinite komentare kako bi povrijedile ili naljutile određenu osobu te izazvale svađu ili raspravu.


Pretpostavlja se da su glavni faktori koji potiču osobu da postane trol želja za pažnjom, dosada, usamljenost, osveta te potreba za uzrokovanjem duševne boli i nemira kod žrtve, kaže Šulc, koja se osvrnula i na tvrdnje da su trolovi pokrenuli antivakcinacijski pokret.


- Društvene mreže, posebno Twitter, plodno su mjesto za širenje dezinformacija pa tako i mjesto na kojemu cvatu trolovi i botovi koji šire i promoviraju lažne poruke s ciljem destabilizacije društva te izazivanja panike i nemira. To je dovelo i do poznate debate oko cjepiva, za koju se otkrilo da dolazi od istih ruskih trolova koji su sudjelovali i u kampanji za vrijeme američkih predsjedničkih izbora.
Trolovi koji se bave kampanjama ove vrste nisu nesretni pojedinci koji uživaju u kaosu nego organizirani, sofisticirani i plaćeni timovi koji imaju cilj unijeti dodatni nemir i sumnju u pojedince koji već pokazuju određeni otpor prema nekoj ideji, u ovom slučaju cjepivu.


Cijela ideja je najvjerojatnije započela s ciljem izazivanja neslaganja i nemira u Americi ali budući da društvene mreže i internet nemaju granice, nije trebalo dugo da se sumnja u potrebu cjepiva prenese i u Europu - kaže Šulc, navodeći da je zanimljivo da su trolovi kreirali dvije vrste profila, jedne koji su zagovarali cjepiva i druge koji su bili protiv njih, počeli su međusobno debatirati i prepirati se na Twitteru dok nisu privukli pažnju i ostalih korisnika.

- Takve debate ostavljaju dojam da je javnost zaista podijeljenog mišljenja oko određene teme, dok istraživanja pokazuju da većina ljudi vjeruje u učinkovitost cjepiva i ne zamara se pretjerano oko njega. No, pogled na rasprave na internetu može ostaviti drukčiji dojam te uvjeriti javnost da veliki broj ljudi aktivno sudjeluje u raspravama oko sigurnosti cjepiva dok se zapravo cijela rasprava odvija između velikog tima ruskih trolova i botova te manjeg broja pojedinaca koji su se naivno uhvatili na mamac.

Iako se potrebno boriti protiv ovakvih kampanja koje mogu nanijeti štetu i uzrokovati ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju, rasprave na internetu ne treba shvaćati pretjerano ozbiljno jer u moru lažnih vijesti i ruskih trolova, a nedostatka istraživanja takvih tema i shvaćanja što ih točno uzrokuje, mnoge priče dobiju nepotrebnu medijsku pažnju, što samo pogoduje trolovima na putu do njihova cilja - pojašnjava Ivana Šulc.

Inače, Studije su već dokumentirale da su cyber kampanje koje je vodila ruska Agencija za istraživanje interneta (koju financira ruska država) poticale debate o cjepivu na društvenim medijima, i to od 2014. godine, na način koji je podrivao javno povjerenje u cjepiva, navodi RSE, podsjećajući da je u Ukrajini, zemlji koju je 2018. godine pogodila najgora epidemija ospica, cijepljenje je znatno smanjeno 2015. i 2016. godine, kada su se intenzivirale borbe između vladinih snaga i proruskih separatista na istoku zemlje. U toj zemlji je bilo više od 53.200 potvrđenih slučajeva ospica i 15 smrti tijekom 2018. godine. Srbija, Rusija, Gruzija i Rumunjska su također bile među najgore pogođenim državama – ukupni broj slučajeva ospica bio je 8400, uključujući i 40 smrtnih slučajeva.

No, neki su sumnjičavi prema ovim tvrdnjama američkih i europskih znanstvenika. Naime, pitaju se zašto bi Rusi namjerno sijali paniku i uzrokovali smrtne slučajeve u zemljama koje su im prijatelji, poput recimo Vučićeve Srbije, koja je Vladimira Putina nedavno dočekala kao svog cara kojemu su se klanjali u Beogradu.

Inače, Svjetska zdravstvena organizacija prošle godine zabilježila je 22 smrtna slučaja od ospica u Rumunjskoj, 14 u Srbiji, tri u Gruziji i jedan smrtni slučaj u Rusiji. Inače, WHO bilježi porast od 30 posto kada je u pitanju obolijevanje od ospica širom svijeta, te ponovno pojavljivanje ospica u zemljama koje su nekada bile blizu iskorjenjivanja tih bolesti.

Na Sveučilištu Duke u Sjevernoj Karolini, centar za znanstvene zdravstvene podatke pod nazivom The Forge (Kovačnica) radi na razumijevanju fenomena necijepljenja. Direktor tog centra Robert Califf kaže da je borba protiv dezinformacijskih kampanja o cijepljenju postala kompleksnija sada kada su istraživanja pokazala da veliki dio postova na društvenim medijima predstavlja ono što je nazvao "cyber ratovanje uz državnu podršku, posebno iz Rusije", navodi Califf, a prenosi Radio Slobodna Europa.

STAV LIJEČNIKA Okanite se trolova, cijepljenje je učinkovita metoda

Cijepljenje je najsigurnija, najučinkovitija, najjeftinija metoda zaštite od niza zaraznih bolesti, uz poboljšanje općih životnih uvjeta i medicinske skrbi najbolji način da ostanemo zdravi, kaže nam reumatolog dr. Šime Mijić, kojega smo upitali hoće li se smanjiti antivakcinacijska kampanja u budućnosti.
- Kampanja se neće smanjiti sudeći po svemu, ona će stalno tinjati, uz povremena rasplamsavanja. Treba stalno raditi na tome da se poboljšava komunikacija kako bi se povećalo razumijevanje. Prirodno da se roditelji boje i da žele najbolje za svoje dijete, sumnja koja se izaziva povećava strah koji se potencira. Uz puno muke, upornosti i objektivnih dokaza trošimo resurse na nešto što je već poznato i što je donijelo dobrobit čovječanstvu. Razvojem novih cjepiva protiv malarije, virusa HIV-a ili npr. borelija povećat će se povjerenje, jer one sada ljudima bude realni strah, za razliku od bolesti koje kontroliramo dosadašnjim cjepivima, a koje većina populacije nije iskusila. Razvijene zemlje svijeta imaju institute za tropske bolesti, što zbog kolonijalne prošlosti, ali ne samo toga nego i migracije stanovništva, i ekonomske, i turističke - kaže Mijić, navodeći da u budućnosti, jer smo turistička zemlja, trebamo pripaziti na bolesti koje su specifične za sjevernu Afriku i Bliski istok.

STRUČNJAKINJA ZA MREŽE Najbolje se boriti - blokiranjem

Iako trolovi nisu novost, a internet ih je pun, malo je istraživanja koja se bave njima i uzrocima njihovog ponašanja. Pretpostavlja se da su glavni faktori koji potiču osobu da postane trol želja za pažnjom, dosada, usamljenost, osveta te potreba za uzrokovanjem duševne boli i nemira kod žrtve, objašnjava nam marketinška stručnjakinja Ivana Šulc.
- Trolovi obično nemaju dovoljno razvijene socijalne vještine, loši su komunikatori i puni nakupljenih frustracija, a provedena istraživanja ukazuju na to da pokazuju viši stupanj psihopatije, sociopatije te sadističkih sklonosti od prosjeka. Naravno, određeni postotak trolova čine djeca i tinejdžeri koji nisu svjesni posljedica svog ponašanja i čine to isključivo radi zabave i privlačenja pažnje - kaže Šulc, koju smo upitali mogu li trolovi napraviti veliku štetu? - Trolovi mogu napraviti izrazito veliku štetu i brojni su primjeri ljudi, uključujući i poznate osobe, koje su u jednom periodu života odlučili napustiti internet i društvene mreže jer nisu mogli izaći na kraj s trolovima.
Ako trol ostavlja negativne komentare o određenoj kompaniji, ta praksa može dovesti do narušenog ugleda, pada povjerenja postojećih kupaca ili klijenata te odbijanju novih što na kraju rezultira drastičnim padom profita, a u nekim slučajevima i kraju poslovanja. Pojedinci koji postanu meta učestalog trolanja skloniji su ljutnji, depresiji, iritabilnosti, a neka istraživanja pokazuju i da su skloniji počiniti samoubojstvo. Trolovi mogu počiniti ozbiljnu štetu psihičkom zdravlju osobe, posebno kada je riječ o mlađim ljudima koji su na meti radi svoga izgleda - kaže Šulc.

Kako se od njih obraniti?
- Nemoguće je obraniti se od trolova jer ih je previše, a svatko im može postati meta bez ikakvog jasnog razloga, tako da se s njima potrebno suočiti. Čak se ni psiholozi ni internetski stručnjaci ne mogu složiti oko najbolje metode obrane ili odbijanja trolova. Kako je cijeli fenomen malo istražen, dvije su potpuno kontradiktorne teorije o tome kako se suočiti s trolovima. Prva se temelji na ignoriranju kao najboljoj metodi obrane jer se smatra da trolovima, radi asocijalnog ponašanja, odgovara pažnja. Ne dobiju li pažnju koju očekuju, napustit će žrtvu i prijeći na novu jer trol u većini slučajeva nema ništa protiv određene osobe nego isključivo očekuje pažnju dok je žrtva sporedna stavka. Druga ideja se temelji na komunikaciji s trolom i to ljubaznoj komunikaciji. Neki psiholozi vjeruju da su trolovi nesretne osobe koje svoje nezadovoljstvo liječe na drugima te da će se posramiti i postati svjesni svog ponašanja ako im osoba ostavi pozitivan komentar, pohvali ih ili im odgovori šalom.
Iako trolovi uglavnom imaju više od jednog profila na društvenim mrežama, za početak je najbolje prijaviti profil te ga blokirati.

Izvor: Slobodna Dalmacija

na vrh članka