Amazon za 2018. na 11 mlrd. dolara platio -1% poreza i tako dobio još 129 milijuna dolara

Amazon za 2018. na 11 mlrd. dolara platio -1% poreza i tako dobio još 129 milijuna dolara

Amazon je Jeffa Bezosa učinio najbogatijim čovjekom na svijetu. Tvrtka je također oborila rekorde i 2018. godine imala promet veći od 11 milijardi dolara, a da nije platila ni cent poreza. I sve je u redu.

Prema izvješću američkog istraživačkog centra ITEP, koji provodi analize poreznih pitanja, gigant e-trgovine je uspio dobiti poreznu stopu od -1%. Točno ste pročitali, minus jedan posto. Drugim riječima, Amazon ili Jeff Bezos ne samo da nisu platili porez, već su dobili 129 milijuna dolara.

Gotovo svi američki političari su osudili ovaj paradoks. Osude dolaze i od Trumpa i od Bernia Sandersa, koji su već dugo uključeni u izravnu borbu protiv Amazona.

Ali ova priča je samo vrh ledenog brijega problema globalnih dimenzija. Izvješće Oxfama za 2018. o tom pitanju iznosi na vidjelo uznemirujući scenarij.

“Iako se broj milijardera diljem svijeta od financijske krize iz 2008. udvostručio, porezne stope super bogatih se stalno smanjuju“, piše Oxfam.

U stvari, Oxfam se fokusirao na porez na osobnu dobit, koji je u najbogatijim zemljama pao sa 62% iz ’70-ih na samo 38% u 2013. godini.

Kao potporu Oxfamu dodajmo izvješće za 2018. godinu istraživačkog centra World Inequality Lab koje prikuplja podatke o dinamici globalne nejednakosti. Skupina s jakim kvalificiranim timom međunarodnih analitičara optužuje politike država da su izravno uključene u favoriziranje ekstremne koncentracije resursa u rukama nekoliko pojedinaca.

U trideset godina je politika osobni dohodak milijardera učinila sigurnim i sve više nedostupnim poreznim vlastima.

Stalni rast nejednakosti dohotka u kombinaciji s povećanjem privatizacije otvara pitanje o stvarnoj snazi država da se nametnu kao branitelji građana pred golemom snagom privatnih kompanija.

Stalno ažurirani podaci koje objavljuje CIA World Factbook  dokazuju činjenicu da je ta praksa omogućila privatnoj kompaniji kao što je Amazon da ima računovodstvenu vrijednost veću od one na tržištima dionica razvijenih zemalja kao što su Tajvan, Španjolska i Italija.

Za sada se čini da jedini manevar koji bi ograničio ovaj paradoks dolazi izravno od samih milijardera. Danas je među super bogatima rasprostranjena pojava da doniraju stotine milijuna dolara neprofitnim organizacijama koje su navodno posvećene dobrotvornim aktivnostima.

Ovaj ogroman filantropski fenomen izaziva mnoge sumnje. Čak je i The New York Times pisao o nepostojanju stvarne transparentnosti svrhe tih golemih transfera novca.

Stoga bi se moglo očekivati da će se rješenje problema tražiti ili barem raspravljati na mjestima gdje se rješavaju pitanja od velikog međunarodnog značaja.

Forum u Davosu, međunarodni godišnji sastanak političara i predstavnika velikih korporacija, mogao bi otvoriti prostor za tu temu.

Rutger Bregman, nizozemski povjesničar, bio je pozvan na posljednji sastanak i bio zapanjen činjenicom da su svi “govorili o inkluzivnosti, pravdi i jednakosti”, ali nitko nije govorio o tome da bogati ne plaćaju svoj udio.

Napao je velike poslovne vođe i rekao: “Prestani govoriti o filantropiji i počnite govoriti o porezima”.

Izjavu je na društvenim mrežama proslijedio Bernie Sanders. Senator je na Twitteru povećao dozu gorčine i porezni sustav za velike kompanije definirao kao “legalnu krađu”.

Što se tiče nejednakosti, vrijedno je spomenuti članak Warrena Buffeta za The New York Times iz 2011. godine, prema Forbesu trećeg najbogatijeg čovjeka na svijetu, kada je osudio sam sebe.

“Dok se siromašni i srednja klasa bore da sastave kraj s krajem, eliti najbogatijih zaštitu jamče političari”, napisao je Buffet.

Apel još uvijek vrijedi, čak i ako ga nitko ne sluša, zbog čega je Amazon poreznim inženjeringom i računovodstvom imati poreznu stopu od -1% i umjesto da dio dobiti proslijedi poreznoj upravi, od iste je dobio 129 milijuna dolara povrata poreza, ili kako se već zove ovaj vladin poklon.

Izvor: Logično.com

na vrh članka