Izvanredni summit EU-a

Izvanredni summit EU-a

Traje izvanredni sastanak na vrhu EU-a, posvećen prevladavanju suprostavljenih stajališta o višegodišnjem proračunu Unije. Sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je u Bruxelles otputovao odmah nakon sjednice Vlade.

 

Plenković je po dolasku na summit rekao da pretpostavlja da svi dolaze s konstruktivnim pristupom, ali i da u konzultacijama osjeća da ima puno zemalja koje bi željele određene promjene u ovoj "pregovaračkoj kutiji", načelnom političkom dogovoru koji trebaju postići šefovi država i vlada.

Međutim, rekao je, u ovom trenutku malo je rano za pretpostaviti kako će proći prvi dio sastanka.

Plenković je dodao da je teško reći koliko bi samit mogao trajati.

- Imamo prostor danas, sutra i ako treba prekosutra kao i svi, ali vidjet ćemo, teško je reći, ne mogu tvrditi koliko će trajati, rekao je.

Ponovio je kako očekuje da Hrvatska bude tretirana kao i one članice koje su u Uniji puno duže, pa i u pitanju udjela nacionalnog sufinanciranja, koji je po prijedlogu Komisije podignut s 15 na 30 posto, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sada predlaže 25 posto.

- Još uvijek je to dosta veliko opterećenje za Hrvatsku kao novu članicu, za naše ukupne izdatke na godišnjoj razini, ukoliko bi ostalo 25. Imamo puno argumenata da barem dvije financijske perspektive budemo tretirani jednako kao oni koji su u Uniji duže, rekao je Plenković.

Michel uvjeren da je moguć napredak

Michel je, uoči početka sastanka na vrhu čelnika zemalja članica koji je isključivo posvećen Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine, rekao kako je uvjeren da je u sljedećim satima ili danima moguće postići napredak u pogledu dogovora o višegodišnjem proračunu EU-a.

- Postoji puno različitih interesa i zabrinutosti, ali svi su oni legitimni. Ali uvjeren sam da je moguć napredak. Zadnji napori kada se radi na kompromisu uvijek su najteži, ali mislim da postoji pozitivna volja da se nastavi raditi, da se razgovara kako bi se donijela odluka, rekao je Michel.

Čelnici 27 zemalja članica okupili su se na izvanrednom sastanku na vrhu, koji bi mogao potrajati i nekoliko dana, kako bi pokušali dogovoriti višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Michel je i prije početka summita započeo s nizom bilateralnih sastanaka. Do sada je već odradio sastanak sa švedskim premijerom Stefanom Leofvenom i mađarskim Viktorom Orbanom.

Ne zna se koliko će summit potrajati, Babiš ponio pet košulja

Riječ je o najtežim pregovorima koji se vode svakih sedam godina. Stoga je posve otvoreno koliko će summit trajati. Moguće je da se Charles Michel posluži taktikom iscrpljivanja, da ne dopusti prekid sastanka dok se ne postigne dogovor, a moguće je i da završi vrlo brzo ako se uvidi da nema izgleda za postizanje konsenzusa.  

Češki premijer Andrej Babiš rekao  je da je za svaki slučaj spakirao pet košulja, ako se summit toliko odulji.

Dogovor o VFO-u nikada dosad nije postignut iz prvog pokušaja, obično su trebala najmanje dva summita.

Prvi plenarni sastanak trebao je početi oko 15:30 sati. Međutim, većinu vremena čelnici će provesti u bilateralnim razgovorima, bilo s predsjednikom Europskog vijeća, bilo međusobno.

Podloga za raspravu bit će prijedlog Charlesa Michela, koji je prošli tjedan predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074% bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

Riječ je o manjem iznosu u odnosu na prijedlog Europske komisije, koja predlaže 1135 milijardi eura, što je 1,114% BND-a.

Michelov prijedlog je vrlo sličan onome koji je finsko predsjedništvo izradilo potkraj prošle godine. Michelov prijedlog je veći od finskog za 7,5 milijardi eura, točno onoliko koliko iznose predložena sredstva za Fond za pravednu tranziciju, koji je namijenjen za lakši prijelaz na zeleno gospodarstvo onim regijama koje su uvelike ovisne o fosilnim gorivima.

Pregovori o ovom VFO-u dodatno su otežani zbog činjenice da je EU napustila Velika Britanija, jedna od velikih neto uplatiteljica, zbog čega nastaje rupa u sedmogodišnjem proračunu od oko 75 milijardi.

S druge strane otežani su primjerice i zbog potrebe za financiranjem novih prioriteta, poput zaštite vanjskih granica, obrane, većeg ulaganja u istraživanje i razvoj i migracija.

Stoga je Komisija predložila povećanje doprinosa zemalja članica s jedne strane, a s druge smanjenje sredstava za tzv. tradicionalne politike poljoprivredu i koheziju. To neminovno dovodi do nezadovoljstva i jednog i drugog tabora.

Izvor:hrt.hr

na vrh članka