Struka kritizira prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu

Struka kritizira prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu

Brojne strukovne udruge arhitekata, građevinskih inženjera te povjesničara umjetnosti, ujedinjene su u mišljenju da nacrt Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolice nije pisan dovoljno stručno i sveobuhvatno. Svoje primjedbe uputili su mjerodavnim tijelima.


Arhitekti, povjesničari umjetnosti i građevinski inženjeri pozivaju na osnutak visoko stručnog i multidisciplinarnog tijela, koje uključuje sve struke i znanja nužna da bi se obnova Zagreba nakon potresa obavila kvalitetno. Najnoviji nacrt Zakona o obnovi smatraju neprihvatljivim.

- Nastao je u izrazito kratkom razdoblju, ishitreno, nepotrebno ishitreno, nepripremljeno, ostavlja niz otvorenih pitanja, naglašava Tihomir Jukić, red. prof., Arhitektonski fakultet u Zagrebu.

- Nije prihvatljivo da se u zakonu na isti način tretira obnova jednoobiteljskih kuća u prigradskoj zoni Zagreba, kao i povijesno središte nacionalnog kulturnog značaja, rekao je Jukić.

- Moramo napraviti zgrade potpuno uporabive kako bi se naši sugrađani  mogli vratiti u njih jednoga dana, a da bi to mogli, ne možemo sanirati samo konstruktivni segment i ne možemo nikako zanemariti njihovu baštinsku vrijednost, istaknuo je Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba.

A baštinskom vrijednošću bave se povjesničari umjetnosti i konzervatori, stručnjaci trenutačno izostavljeni iz Savjeta koji pomaže u izradi Zakona.

- Obnovi bi trebalo pristupiti tako da se najprije izvrši statička procjena, što se i radi, potom da se obave istraživanja,  završe konzervatorske studije s valorizacijom i prijedlogom smjernica za obnovu te, potom, da arhitekti izrade projekte obnove, ističe Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti.

- To su odavno ozakonjeni procesi, koji se ne bi smjeli mijenjati u predstojećoj obnovi Zagreba, rekla je  Horvat-Levaj.

- Mislim da je nužno ići u zaštitu središta grada kao cjeline, jer čuvanje povijesnoga ambijenta je čuvanje onoga najvrednijega što Zagreb ima. Ono po čemu se ističe jest, dakle, očuvanost ambijenta 18., 19., prve polovine 20. stoljeća, naglašava Dragan Damjanović, red. prof., Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

22. ožujka 2020. prijeloman je trenutak u povijesti Zagreba, koji će uvelike odrediti njegovo buduće lice. Struka poručuje - sada je prilika da se sagleda šira slika i središte grada obnovi sustavno i cjelovito, a da se ne izgubi ono najvažnije - njegov identitet.

Izvor:hrt.hr

na vrh članka