Logo
Ispiši ovu stranicu

Svjetsko gospodarstvo se pregrupira, gdje je tu Hrvatska?

Svjetsko gospodarstvo se pregrupira, gdje je tu Hrvatska?

Kriza izazvana koronavirusom državni je proračun do sada stajala jedanaest milijardi kuna.

Kakva nas jesen čeka i što se sve može i treba napraviti za gospodarski oporavak bila je tema večerašnje emisije Otvoreno.

 

Gostovali su Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a, Luka Burilović, predsjednik HGK, Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik i prof. Mladen Vedriš s Pravog fakulteta u Zagrebu.

- Oporavak nije počeo. Ekonomska aktivnost u RH bit će u većini, ako ne i u svim zemljama EU-a negativna cijele godine. To se može očekivati i u 3. i u 4. kvartalu. Ako gledamo polugodišnje, hrvatsko gospodarstvo je palo između 7 i 8 posto. Očekujem da će ukupan pad ove godine biti manji od projiciranih 9,4 posto. Time će i proračunski dficit biti manji što nam otvara mogućnost za dodatno stimuliranje ekonomske aktivnosti, kazao je na početku emisije ministar Tomislav Ćorić. Najbitnijim uspjehom smatra spas radnih mjesta i dobru turstičku sezonu.  

Burilović: Posebna pažnja za mikro, mala i srednje poduzeća

Luka Burilović je kazao kako je lockdown' bio šok. Taj mjesec i pol dana donijet će nesagledive posljedice a oporavak će, ako bude sve u redu trajati do 2022. godine, smatra. Mjere Vlade su bile pravovremene, i pozdravlja nastavak tih mjera. Kazao je kako su mala i mikro poduzeća jako važna: "Ona su podnijela najveći teret i u prethodnoj krizi. Na njih i na srednja poduzeća moramo dobro obratiti pažnju jer mislim da će oni iznijeti i ovu krizu", dodao je.

Tica: Pad će biti manji, ali poduzetnicima treba poznati okvir

- Važno je poticati investicije, ali isto tako je bitno i ne stvaranje novih neizvjesnosti. Treba poduzetnicima stvoriti jedan koliko-toliko poznati okvir, kazao je Josip Tica. Izrazio je sumnju da 3. i 4. kvartal mogu biti gori od drugog. Složio se s ministrom Ćorićem da će, ako se nešto ne dogodi - pad biti manji.

Vedriš: Oporavak se neće dogoditi, na njemu se mora raditi

- Oporavit će se gospodarstvo, ali su sektori različiti. Uslužne djelatnosti trebaju pomoć da bi preživjeli i kad se njihovo tržište pojavi - da budu spremne. Međutim, mnoge se ekonomije unutar sebe pregrupiraju. Nova tehnologija, nove investicije, nova tržišta. Nismo zaspali, svijet je dinamičan i više ništa nije isto, poručio je prof. Mladen Vedriš. Istaknuo je važnost Europskog fonda za oporavak te zapitao "Što mi radimo da taj kapital privučemo?".

- Za poljoprivredu je bitno jačanje unutarnjeg tržišta. Izvozni sektor će morati gledati što može napraviti u svom okruženju. Moramo vidjeti što možemo proizvodno prihvatiti s Dalekog istoka vezano za nove tehnologije. U igri su i veći igrači poput Njemačke, Francuske i Italije i oni će seliti ovdje dio svojih proizvodnih lanaca. Oporavak se neće dogoditi, na njemu se mora sustavno raditi, kazao je Vedriš.

Došen: Regionalizacija velikih industrija

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik koja je u 'lockdownu' potpuno stala s proizvodnjom kazao je kako je najgori period poslovanja iza njih. "Sada radimo sa 75-80 posto kapaciteta i prognoze i operativni planovi daju nam nadu za optimizam. Značajni ugovori koje smo sklopili ove i prošlih godina se konzumiraju, nije došlo do nikakvih otkazivanja ni odgađanja", kazao je.

Složio se s Vedrišem - "sigurno će doći do usporavanja i regionalizacije velikih industrija, naročito automobilske". Naglasio je kako se AD Plastik brzo prilagodio, u čemu im je puno pomogla brza reakcija Vlade i mjere za očuvanje radnih mjesta. Dodao je i kako nisu sve industrije jednako fleksibilne. Mjere, smatra - ne mogu biti generalne.

Ćorić najavio nove programe Grant shema

- Postoje dvije vrste mjera. One za očuvanje radnih mjesta: financiranje skraćenog radnog vremena te 4.000 kuna za djelatnosti koje će bilježiti najveći pad aktivnosti. S druge strane bitno je namirenje likvidnosti realnog sektora za što postoje 'covid krediti' Hamaga i HBOR-a, kazao je ministar Ćorić.

- Dosadašnje mjere, oko 200 milijuna kuna mjesečno idu do kraja godine i naš realni sektor može biti siguran da do tada može računati na ovu pomoć. Ako bude potrebe i dalje, reagirat ćemo, ponovio je ministar. Za iduće razdoblje najavio je nove programe Grant shema za mikro, male i srednje poduzetnike koji će im omogučiti dodatnu izgradnju kapaciteta i digitalizaciju procesa.

Burilović: Moramo misliti na samodostatnost i transformaciju

Burilović smatra kako se u ovoj situaciji dogodilo i nešto korisno. Vladine mjere i ispregovarane 22 milijarde s Bruxellesom. Citirao je premijera Andreja Plenkovića koji je kazao da se moramo fokusirati na dvije stvari: oporavak te za transformaciju hrvatskog gospodarstva. "Moramo misliti na samodostatnost kao što je prehrambena industrija, energetika te proizvodnja medicinske opreme i farmacija", naglasio je. Dobrom odlukom smatra održavanje izbora u srpnju.

Došen: Posljedice tečaja jake kune

- Dugoročno gledano, ako se želimo vratiti na planirane stope rasta mora se redifinirati industrijska stragegija i troškovno rasteretiti proizvodni industrijski sektor. Hrvatsko tržište je malo i izvoznici trpe zbog tečaja jake kune. Mogu razumijeti razloge, ali je potrebno naći kompenzacijske mjere, poručio je Marinko Došen. Pozvao se na primjere Mađarske, Češke i Rumunjske.    

S tim se složio i Mladen Vedriš. "Visoki su troškovi i porezi, a visok je i tečaj. "To ne ide. Ili ćete smanjiti troškove ili ćete korigirati tečaj i time otvoriti 'gap' koji je na realnoj razini hrvatske produktivnosti. Kad ne dolaze nove tehnologije ne možete se razvijati. Ne možete graditi uz pomoć od 4000 kuna, što je znatno manje od prosječne plaće. Morate s novim tehnologijama stvarati dodatnu vrijednost", poručio je Vedriš. 

"Imam milijardu eura, gdje ih mogu profitabilno investirati?"

- Hrvatska je dobra lokacija, članica je EU-a. Imam sto milijuna eura ili milijardu eura. Gdje ja mogu profitabilno investirati? Gdje imam infrastrukturu, obrazovanu radnu snagu i konkurentnu državu u odnosu na druge?, upitao je Vedriš. Smatra kako će iz krize jači izaći oni koji se sad pripramaju.

Josip Tica ponovio je kako je Covid kriza "dimna zavjesa za promjene koje se u svijetu dovršavaju". Valja ih, dodaje, prepoznati i priključiti im se, a to su regionalizacija i procesi vezani za fiskalnu politiku. Smatra da će se uslužne djelatnosti vrlo brzo oporaviti kad nestane zdravstvena ugroza.

Ćorić: Nacrt programa za oporavak do sredine listopada

- Mi već sad vršimo realokaciju sredstava unutar financijske omotnice s ciljem pomoći. Prije par tjedana smo prema Hamag Bicrou uputili preko milijardu kuna za covid-kredite. Namjeravamo do sredine listopada kreirati prvi nacrt našeg programa za oporavak. Ideja je da čim prije povučemo iz EU omotnica. Još se ne zna smjer raspodjele sredstava, o tome će se razgovarati na nivou EU-a. Svjesni smo da sredstva iz omotnice i Fonda za oporavak moraju u najvećoj mjeri biti usmjerena u realni sektor, digitalizaciju i reformu javne uprave, poručio je ministar Ćorić. 

"Hrvatska mora iskoristiti komparativne prednosti"

- Ako ćemo se vezano za porezni sustav stavljati u kontekst zemalja u okruženju poput Srbije, Rumunske ili BiH - nisam siguran da je hrvatsko gospodarstvo spremno ići tako daleko. Jedinična cijena rada u tim je zemljama znatno niža, dodao je Ćorić. Smatra kako u tom kontekstu treba iskoristiti komparativne prednosti kao što su članstvo u EU-u te bliizinu zapadnog tržišta. Dodao je i kako ulaskom u eurozonu u Hrvatskoj više neće biti valutnog rizika. 

"Stvoriti bolja radna mjesta"

Na to se nadovezao Josip Tica koji je upozorio na nedostatak gospodarskog sadržaja u dobrom dijelu Hrvatske i regionalnog zaostajanja. Moramo, smatra - imati ozbiljniju industrijsku strategiju kako bi stvorili bolja radna mjesta. Za to su, dodao je - potrebne ozbiljne reforme koje bi privukle investicije.

Izvor:hrt.hr

Sva prava pridržana © www.radioljubuski.ba 2017. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!