Donosimo detalje Zakona o poljoprivrednom zemljištu u RH: evo kako država misli 'oživjeti' zapuštene parcele

Donosimo detalje Zakona o poljoprivrednom zemljištu u RH: evo kako država misli 'oživjeti' zapuštene parcele

Od uspostavljanja hrvatske države, Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjao se čak 18 puta, a prema najnovijim izmjenama koje je Vlada prošli tjedan poslala u Sabor, uvodi se mogućnost da država daje u najam zapušteno privatno zemljište.

Riječ je jedino o privatnom zemljištu čiji su vlasnici nepoznati ili državi nedostupni. Novac koji se dobije od najma čuvao bi se na posebnom računu pet godina, a ako se u tom roku vlasnik ne javi, novac bi se proslijedio u lokalni proračun za namjensko trošenje za komasaciju.

Hoće li biti manipulacija poljoprivrednim zemljištem? Načelnik općine Konavle upozorava na nelogičnosti: Sve je izmiješano, i državno i privatno, svaki dan će biti rat!

Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj 70 posto je u rukama privatnika, a 30 posto u vlasništvu države. Državnog zemljišta ukupno je 874.230 hektara, od čega se na poljoprivredno odnosi 364.001 hektar, a ostatak je šumsko.

Ideja da se zapušteno poljoprivredno zemljište stavi u funkciju postoji odavno, no plan da se to napravi oporezivanjem neobrađenog zemljišta prije nekoliko godina srušio je Ustavni sud.

Sad je Ministarstvo poljoprivrede ugradilo u zakon da zbog zaštite tla, okoliša ili ljudi država može dati u zakup na rok od deset godina poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje se ne održava pogodnim za poljoprivredu proizvodnju, a vlasnici su nedostupni ili nepoznatog boravišta, uz tržišnu naknadu zakupnine.

Konkretno to znači da, primjerice, nekom hrvatskom iseljeniku koji živi u Australiji, a ima zapušten maslinik u Dalmaciji, država može zapušteno zemljište dati u zakup trećoj osobi.

Zakon propisuje da se na tom zemljištu ne smiju podizati trajni nasadi, kao ni bilo kakvi objekti koji bi služili za poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Neki lokalni načelnici javno su izrazili svoje negodovanje zbog ovih zakonskih promjena, što nije čudno kad znamo da je u našoj državi sve podložno manipulacijama.

Donedavni predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, pak, podržava ovakvo zakonsko rješenje jer u njemu vidi više dobrog nego problematičnog.

– Držim da je to dobro jer ima mnogo zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje šteti zemljištu što se obrađuje. Ne vidim da su tu vlasnici na gubitku, ako se jednom pojave, dočekat će ih uređeno zemljište i novac od najma – mišljenja je Brlošić.

Podaci o poljoprivrednom zemljištu koje bi se davalo u zakup objavljivali bi se na oglasnoj ploči i web-stranici jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi, a evidenciju toga poljoprivrednog zemljišta vodi Ministarstvo poljoprivrede.

Što se, pak, tiče državnog zemljišta, ovim zakonom vraćaju se ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu jedinicama lokalne samouprave. Državno zemljište davalo bi se u zakup na 25 godina, a zakup bi se mogao produljiti na još toliko ako su dosadašnji zakupci realizirali gospodarski plan na temelju kojeg su dobili hektare.

Predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika Tihomir Jaić zadovoljan je novinama u Zakonu napravljenima za zakup državnog zemljišta.

– Prema aktualnom zakonu, najviše se prilikom davanja u zakup zemljišta boduju gospodarski program i broj zaposlenih, pri čemu su OPG-ovi i mladi poljoprivrednici u pravilu izvisili. Novim zakonom prednost pri dodjeli zemlje imat će obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mladi poljoprivrednici i stočari koji nemaju dovoljno zemlje. Zadovoljni smo jer je Ministarstvo uvažilo prijedloge koje smo dali – zaključio je Jaić.

Ništa od obećanih radnih mjesta

Hrvatska udruga poljoprivrednika zatražila je u ponedjeljak i reviziju svih gospodarskih programa na temelju kojih se iznajmljivalo državno poljoprivredno zemljište.

– Na terenu ima puno primjera da se ti programi ne poštuju. Imamo i slučajeva gdje je unutar gospodarskih planova navedeno da će oni ostvariti 20, 30 zaposlenih. Danas, nakon tri, četiri, pet ili deset godina, temeljem tih gospodarskih planova nije ostvareno ni jedno radno mjesto. Stoga tražimo od Ministarstva da krene u reviziju svih gospodarskih programa te da se onima koji ih ne poštuju oduzme zemlja i da se ponovno raspiše natječaj – poručio je Tihomir Jaić.

Piše Anita Belak-Krile/maslina.slobodnadalmacija.hr

Foto Ante Čizmić/Ilustracija/HANZA MEDIA

 

na vrh članka