Na Filozofskome fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru odr\u017ean je okrugli stol na temu \u201eIzazovi za nastavnike tijekom pandemije Covid 19.\u201c, a bilo je omogu\u0107eno i njegovo pra\u0107enje online. Cilj okruglog stola bila su stru\u010dna promi\u0161ljanja o posljedicama pandemije COVID-19 na svakodnevno funkcioniranje, izazove nastave na daljinu i nove metode pou\u010davanja kao i izvorima stresa za nastavnike, nastavi na daljinu i psihi\u010dkom zdravlju nastavnika, na\u010dinima samopomo\u0107i tijekom pandemije i usvajanju novih tehnika lak\u0161eg no\u0161enja s novonastalim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n
Prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta SUM-a doc. dr. sc. Marko Odak je moderiraro okruglim stolom i kazao kako je znanstvena zajednica usmjerena na tra\u017eenje rje\u0161enja za krizu izazvanu pandemijom. <\/p>\n\n\n\n
\u201eStru\u010dnjaci u dru\u0161tvenim i humanisti\u010dkim znanostima istra\u017euju pojave i dru\u0161tvene posljedice koje je svijet do\u017eivio. Na okruglom stolu predstavljena su svjetska, ali i istra\u017eivanja koja su ra\u0111ena u na\u0161em okru\u017eenju. Okruglim stolom htjeli smo osvijestiti izazove s kojima se nastavno osoblje susre\u0107e u pandemijskim okolnostima te ponuditi odgovore koji mogu biti od pomo\u0107i nastavnicima u daljnjem radu, ali i akademskoj zajednici pri planiranju i osmi\u0161ljavanju visokoobrazovnih politika\u201c, objasnio je prodekan Odak. <\/p>\n\n\n\n
Pro\u010delnica Studija psihologije Filozofskoga fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Kristina Sesar je istaknula kako je pandemija COVID-19 bolesti imala zna\u010dajan utjecaj na razli\u010dita podru\u010dja svakodnevnog funkcioniranja nastavnika kao i na nastavni proces. <\/p>\n\n\n\n
\u201eRezultati provedenih istra\u017eivanja konzistentno pokazuju da su nastavnici bili izlo\u017eeni brojnim izazovima na po\u010detku pandemije, ali i danas koji su se o\u010ditovali kroz prilagodbu na nove metode pou\u010davanja, suo\u010davali su se sa nedostatkom pedago\u0161kog i didakti\u010dkog znanja u kreiranju novih oblika nastave, ali i prilagodbom na rad od ku\u0107e. Osim toga, istovremeno su se brinuli za osobno zdravlje, zdravlje \u010dlanova svoje obitelji i prijatelja. Sve je to moglo doprinijeti osje\u0107aju napetosti, iscrpljenosti i ni\u017eoj razini zadovoljstva poslom te naru\u0161enoj kvaliteti \u017eivota\u201c, kazala je pro\u010delnica Sesar.<\/p>\n\n\n\n
Na razini Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru provedene su brojne edukacije i treninzi kako bi se nastavnicima olak\u0161ala prilagodba na novi na\u010din rada. <\/p>\n\n\n\n
\u201eTrebamo biti svjesni da svatko od nas mo\u017ee ubla\u017eiti razinu stresa kojoj smo izlo\u017eeni na na\u010din da vodimo ra\u010duna o svojem mentalnom zdravlju na na\u010din da se bavimo sportom, izbjegavamo vijesti, prakticiramo tehnike opu\u0161tanja i sli\u010dno\u201c, rekla je Sesar.<\/p>\n\n\n\n
Studentice Matea Dujmu\u0161i\u0107, Jelena Pehar i Ana Skoko predstavile su svoje istra\u017eivanje o utjecaju pandemije COVID-19 na percepciju kvalitete \u017eivota i na razinu depresivnosti, anksioznosti i stresa kod nastavnika na visoko\u0161kolskim ustanovama i nastavnog osoblja u \u0161koli tijekom akademske 2020.21. Sudionici istra\u017eivanja koji su negativnije procijenili kvalitetu svog \u017eivota za vrijeme pandemije, izvijestili su o ve\u0107oj razini depresivnosti, anksioznosti i stresa. Nadalje, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa bili su prisutni kod nastavnog osoblja u svim razinama obrazovnog sustava. Ovo istra\u017eivanje ima implikacijske vrijednosti u tome \u0161to se nagla\u0161ava mentalno zdravlje nastavnog osoblja, koje ponekad na\u017ealost mo\u017ee biti itekako zanemareno.<\/p>\n\n\n\n
Asistentica na Studiju psihologije Filozofskoga fakulteta SUM-a Vida Vasilj je objasnila kako kada smo izlo\u017eeni stresnim uvjetima, strategije suo\u010davanja sa stresom koje koristimo, igraju va\u017enu ulogu u oblikovanju ishoda psihi\u010dkog zdravlja. <\/p>\n\n\n\n
\u201eKori\u0161tenje aktivnih strategija, kao \u0161to su aktivno suo\u010davanje, tra\u017eenje emocionalne i instrumentalne podr\u0161ke, humor, sagledavanje situacije u pozitivnijem svjetlu, povezane su boljim psihi\u010dkim zdravljem, dok su strategije kao \u0161to su odustajanje, samookrivljavanje, poricanje, kori\u0161tenje psihoaktivnih sredstava, povezane s vi\u0161im razinama anksioznosti, straha, ljutnje, tuge i usamljenosti\u201c, objasnila je Vasilj i dodala kako poznavanje i kori\u0161tenje malih, ali u\u010dinkom velikih, tehnika samopomo\u0107i, mogu imati veliki zna\u010daj za psiholo\u0161ku dobrobit. <\/p>\n\n\n\n
\u201eNeke od tehnika za samopomo\u0107, ne samo tijekom pandemije, nego i svakodnevno su: abdominalno disanje, kartice suo\u010davanja, odnosno kori\u0161tenje ohrabruju\u0107eg samogovora, biblioterapija, uzimanje vremena za kvalitetan predah i odmor te tjelesna aktivnost. Va\u017eno je odr\u017eavati socijalnu povezanost te razvijati vje\u0161tine kao \u0161to su postavljanje granica, prilago\u0111avanje o\u010dekivanja i razvijanje suosje\u0107anja prema samome sebi\u201c, poru\u010dila je Vasilj. <\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na Filozofskome fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru odr\u017ean je okrugli stol na temu \u201eIzazovi za nastavnike tijekom pandemije Covid 19.\u201c, a bilo je omogu\u0107eno i njegovo pra\u0107enje online. Cilj okruglog stola bila su stru\u010dna promi\u0161ljanja o posljedicama pandemije COVID-19 na svakodnevno funkcioniranje, izazove nastave na daljinu i nove metode pou\u010davanja kao i izvorima stresa za nastavnike, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":100139,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-100138","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n