{"id":1002,"date":"2021-03-03T23:35:27","date_gmt":"2021-03-03T23:35:27","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=1002"},"modified":"2021-03-03T23:35:29","modified_gmt":"2021-03-03T23:35:29","slug":"victoria-zinchuk-u-1-na-1-hrvatska-ima-potencijala-morate-vise-riskirati-i-slaviti-uspjehe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/03\/03\/victoria-zinchuk-u-1-na-1-hrvatska-ima-potencijala-morate-vise-riskirati-i-slaviti-uspjehe\/","title":{"rendered":"Victoria Zinchuk u 1 na 1: Hrvatska ima potencijala, morate vi\u0161e riskirati i slaviti uspjehe"},"content":{"rendered":"\n

Go\u0161\u0107a emisije Romana Bolkovi\u0107a 1 na 1 bila je Victoria Zinchuk, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zinchuk je prvo objasnila \u0161to je to EBRD.

– EBRD je osnovana prije 30. godna i ove godine slavimo obljetnicu banke, ali i 25. obljetnicu EBRD-a u Hrvatskoj. Banka je osnovana kako bismo pomogli zemljama iz biv\u0161eg komunisti\u010dkog bloka da se prebace na tr\u017ei\u0161na gospodarstva. Banka je u vlasni\u0161tvu 69 zemalja EU-a i EIB-a. Postojimo u vi\u0161e od 30 zemalja, \u0161to je mnogo vi\u0161e nego \u0161to smo izvorno planirali.No sad smo relevantniji nego prije, rekla je Zinchuk.<\/p>\n\n\n\n

O motu EBRD-a rekla je kako misli da ga ne ponavljaju dovoljno.

– \u0160to zna\u010di ulagati ulagati u promjenu \u017eivota? Za nas to zna\u010di da poslujemo kao i druge banke. Osiguravamo novac za tvrtke ili vlade u sklopu projekata koje financiramo. No \u017eelimo posti\u0107i i promjene. Financiranje nam nije dovoljno. \u017delimo se pobrinuti da tvrtke s kojima sura\u0111ujemo promijene na\u010din rada, da ula\u017eu u bolje tehnologije, da ula\u017eu u promjene u korporativnom upravljanju. A isti je princip i s vladama. Tu sura\u0111ujemo s javnim sektorom. Od klijenata tra\u017eimo promjene, reforme. To zna\u010di da ula\u017eemo u mijenjanje \u017eivota, rekla je Zinchuk.

O svom \u017eivotno-poslovnom putu<\/strong>

– S EBRD-om sam po\u010dela sura\u0111ivati prije vi\u0161e od 20 godina kad sam po\u010dela karijeru u ukrajinskom bankarstvu. Radila sam za komercijalnu banku koja je sura\u0111ivala s EBRD-om. Zaposlili su me kako bih pomogla banci s pokretanjem prvog projekta oko kreditiranja srednjih i malih poduze\u0107a. Tada sam samo ja govorila engleski. Zato su me zaposlili. Bila sam prava osoba da pomognem EBRD-u da shvati \u0161to ta komercijalna banka radi. Poslije sam oti\u0161la iz Ukrajine. Radila sam u privatnom sektoru u Engleskoj, nakon \u0161est mjeseci u Parizu. Nekoliko godina poslije shvatila sam da nedostaje ne\u0161to u mandatu EBRD-a. To sam shvatila u privatnom sektoru u Londonu. Odlu\u010dila sam kako je vrijeme da se vratim korijenima. Do\u0161la sam u EBRD. Sad u banci radim ve\u0107 18 godina. Nikad nisam po\u017ealila zbog te odluke, ispri\u010dala je.

Objasnila je i kako je do\u0161la u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n

– Dolazak u Hrvatsku bio je neo\u010dekivani obrat sudbine. S hrvatskim sam tvrtkama sura\u0111ivala 2003.-2005. godine i nikad nisam mislila da \u0107u \u017eivjeti ovdje. Kada sam odlu\u010dila prihvatiti mjesto direktorice EBRD-a u zemlji u kojoj smo prisutni, mislila sam da bi bilo pametno da prvo vidim \u0161to me \u010deka, a ne da navrat-nanos ka\u017eem da dolazim zauvijek. Oti\u0161la sam u Maroko. Zadatak je trajao \u0161est mjeseci. to je bio test za mene, da vidim mogu li voditi zemlju. No bila je to i zanimljiva prilika da vidim ho\u0107e li mi se svidjeti \u017eivot u drugoj zemlji i vo\u0111enje ureda. Poslije Maroka shvatila sam da volim taj posao. Samo to \u017eelim. Ako sam mogla voditi tim od 24 marokanska bankara, mogu sve.

Ho\u0107e li EBRD seliti iz Londona<\/strong>
<\/strong>
Pretpostavljam da to pitate zbog brexita. Europska unija, kao i njezine \u010dlanice, imaju vi\u0161e od 50% vlasni\u010dkog udjela. Kao \u0161to ka\u017eete, to je pitanje logi\u010dno. Ho\u0107e li EBRD odlu\u010diti oti\u0107i iz londonskog sjedi\u0161ta? Na\u0161a uprava i dioni\u010dari raspravljali su o tome. Odlu\u010dili smo da se ne\u0107emo seliti.<\/p>\n\n\n\n

Po \u010demu se EBRD razlikuje od ostalih institucija<\/strong>
<\/strong>
– Pa, prvo, rekla bih da nismo bezli\u010dni. I prisutni smo. Woody Allen je rekao kako se 80% uspjeha sastoji u tome da se pojavite, da ste prisutni. Prisutni smo. Imamo ured ve\u0107 25 godina. Imamo tim od 20 bankara koji su prisutni u Hrvatskoj. Imamo ured u Zagrebu. I sasvim sigurno nismo dosadni. Ovdje u Hrvatskoj mo\u017eemo raditi sva\u0161ta. Ne nudimo samo zajmove, a to je ono na \u0161to ljudi prvo pomisle. Poznatiji smo po velikim projektima. No imamo i savjetodavnu ulogu. Savjetujemo vladu, udruge, ali i mala i srednja poduze\u0107a, rekla je direktorica EBRD-a za Hrvatsku.

Je li uloga EBRD-a danas ona koja je zami\u0161ljena 90-ih?
<\/strong>
– Kad su osnovali EBRD, on nije trebao trajati vje\u010dno. Ljudi koji su osnovali banku mislili su da \u0107e uloga i misija banke biti dovr\u0161ena za 10 godina, da \u0107e to mo\u017eda biti i kraj same institucije. Nisu nas osnovali da trajemo 30, 40, 50 godina. No razmislite samo koliko je banka danas va\u017ena. To se vidi \u010dak i u nazivu, posebno u doba COVID-a koji je stvorio nepoznatu situaciju diljem svijeta. A ovdje u Hrvatskoj imamo i potrese. Europska banka za obnovu i razvoj nikad nije bila va\u017enija.

Impresije Zinchuk o Hrvatskoj<\/strong>
<\/strong>
– Jedno me iznenadilo i jo\u0161 me iznena\u0111uje. Iz nekog razloga ne volite slaviti uspjeh. Mnogo se govori o onome \u0161to ne valja, ali nedovoljno se govori o onome \u0161to je pozitivno, o prilikama i hrvatskim tvrtkama, o pojedincima koji mijenjaju svijet, rekla je i dodala da se drugdje uspjeh slavi.

– Kad je rije\u010d o Ukrajini, iz nje sam oti\u0161la prije vi\u0161e od 25 godina. Kao odrasla, dulje sam \u017eivjela u inozemstvu nego u Ukrajini. Rekla bih da Ukrajinci nisu srame\u017eljivi kada treba govoriti o uspjehu. U Engleskoj je kultura usredoto\u010dena na slavljenje uspjeha, poticanje uspjeha i poticanje mladih da razmi\u0161ljaju nekonvencionalno. To se mo\u017ee re\u0107i o kulturama u kojima sam \u017eivjela, objavila je Zinchuk.

To \u0161to se u Hrvatskoj ne slavi uspjeh smatra da joj je te\u0161ko re\u0107i za\u0161to.

– Ali mislim da je stvar u riskiranju. Mislim da morate znati riskirati, re\u0107i \u0161to mislite, morate znati prihvatiti povratne informacije. Katkad te informacije nisu ugodne kao \u0161to bismo htjeli. No ako \u017eelite uspjeti, morate riskirati, rekla je.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to EBRD mo\u017ee ponuditi Hrvatskoj, kakve projekte treba imati da to EBRD-u bude zanimljivo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n


– Ne radi se o tome da biramo projekte koji su nam zanimljivi, nego projekte koji \u0107e ostaviti trag. Tu se vjerojatno razlikujemo od drugih ponu\u0111a\u010da kapitala. Recimo, dugo sura\u0111ujemo s HAC-om. Restrukturiranju tvrtke  pridonijeli smo financijski, no pomogli smo i u stvaranju infrastrukture kojom se svi koristimo. Kad smo kod privatnog sektora, \u017eelimo se pobrinuti da u suradnji s nama pridonose promjenama. Bilo da je to obiteljska tvrtka u kojoj vlasnik razmi\u0161lja o tome da tvrtku preda novom nara\u0161taju pa mora smisliti kako oformiti dobro korporativno upravljanje, bilo da je rije\u010d o financijskoj instituciji koja razmi\u0161lja o plasiranju novih proizvoda na tr\u017ei\u0161te. Na primjer, ne\u0107u imenovati klijente, ali lani smo odobrili kredit od 100 milijuna dolara za odr\u017eivi turizam. Ne samo turizam nego za odr\u017eivi turizam. U to je uklju\u010dena i savjetodavna uloga tvrtkama. To su projekti koje vrlo rado financiramo. No katkad je te\u0161ko prona\u0107i takve projekte jer nisu svi klijenti, bilo iz javnog, bilo iz privatnog sektora, spremni na promjenu pona\u0161anja ili na nove na\u010dine poslovanja, navela je Zinchuk. 

Za\u0161to Hrvatska ne koristi svoje potencijele
<\/strong>
– Pitali ste me \u0161to me iznenadilo kad sam do\u0161la u Hrvatsku. Iznenadilo me koliko \u010desto ljudi govore o potencijalu. Rasprava o potencijalu traje i nikad ne\u0107e zavr\u0161iti.  Uspavana ljepotica? Hrvatska je svakako ljepotica. Postoji mogu\u0107nost da zemlja mogu\u0107nosti bude jo\u0161 i ljep\u0161a. Za\u0161to? Mislim da se vra\u0107amo na ono \u0161to sam ve\u0107 rekla. Morate riskirati, morate ne\u0161to ostvariti. Ja se ne pitam za\u0161to ne\u0161to ne ide, za\u0161to se ne ostvaruje potencijal. Ja se pitam gdje su projekti, gdje su djela, gdje su akcije koje mo\u017eemo provesti mi kao pojedinci, kao dru\u0161tvo, kao politi\u010dari, kao zajmodavci kako bi se sav taj potencijal ostvario, smatra.

Mentalitet “lako \u0107emo, tko to more platiti, tko \u0107e raditi ljeti”…<\/strong>
<\/strong>
– Ponovila da bih moramo vidjeti kako ovo nije samo zemlja lijepe prirode i mora. Naravno da je lijepa, ljep\u0161a je od mnogih drugih zemalja. Mo\u017eete birati ljepote. To nitko ne pori\u010de. Kad je rije\u010d o tvrtkama, zaboravljamo da ova zemlja ima tvrtke poput Infobipa i Rimca, a oni nisu na\u0161i klijenti! Na\u017ealost, oni nisu na\u0161i klijenti. Ili jo\u0161 nisu na\u0161i klijenti. No mogu re\u0107i \u0161to vidim kad promatram takve tvrtke. Infobip je osnovan kao inicijativa prijatelja koji nisu nu\u017eno smatrali da je to komercijalno odr\u017eiv pothvat. Bit je bila u digitalizaciji zajednice. A pogledajte Infobip sada. Zemlja bi se trebala ponositi takvim tvrtkama. Postoje i manje tvrtke, manja udru\u017eenja  koja dokazuju, unato\u010d prelijepoj prirodi i moru te unato\u010d tome da je katkad lak\u0161e odmoriti se nego se usredoto\u010diti na ostvarivanje va\u017enih ciljeva, da mo\u017eemo vjerovati u hrvatske tvrtke i narod. Imate ono \u0161to treba. Kad govorimo o riskiranju i hrabrosti, ovo nije nu\u017eno odgovor na va\u0161e pitanje, ali \u017eelim to re\u0107i. Zadivili ste me pro\u0161log 29. prosinca i u tjednima koji su slijedili. Zadivio me odgovor Hrvata na potres u Sisku i okolici. Ne znam mnogo zemalja u kojima bi ljudi tako postupili. Za to je potrebna hrabrost, riskiranje. Kad su evakuirali ljude iz bolnice i iz domova, ljudi su riskirali, Hrvati su riskirali. Bili su ujedinjeni. Ljudi su zaboravili na blagdane, na Staru godinu. Do\u0161li su i pokazali jedinstvo. Dru\u0161tvo je \u010dudesno reagiralo. Onda cijela ta rasprava o tome da Hrvati ne vole riskirati, da su prekonzervativni… Kad je potrebno, iska\u017eete se, uvjerena je Zinchuk.<\/p>\n\n\n\n

Da bi bilo bolje koje reforme Hrvatska mora u\u010diniti?
<\/strong>
– Mislim da je to pitanje\u00a0sli\u010dno pitanju o potencijalu.\u00a0 O tome se na\u0161iroko raspravlja. Da po\u010dnem, ne znam bih li\u00a0zavr\u0161ila u ovome intervjuu.\u00a0Komentirat \u0107u dvije to\u010dke.\u00a0Postoji globalni inovacijskih indeks\u00a0i izvje\u0161taj o lako\u0107i\u00a0poslovanja Doing Business\u00a0koji se sastavlja svake godine.\u00a0On nam pokazuje\u00a0kako Hrvatska stoji.\u00a0Prema Doing Businessu,\u00a0Hrvatska je na 51. mjestu.\u00a0Prema globalnom inovacijskom\u00a0indeksu, Hrvatska je na 41. mjestu.\u00a0Ako pogledate pojedinosti,\u00a0koje su lako dostupne, vidjet \u0107ete\u00a0da je potrebno jo\u0161 podosta reforma\u00a0kako bi se privatni sektor\u00a0mogao razvijati mnogo bolje i br\u017ee, smatra Zinchuk.

– Gruzija je na 7. mjestu\u00a0prema Doing Businessu.\u00a0Za\u0161to? Zato \u0161to su odlu\u010dili\u00a0da je to jedini na\u010din.\u00a0Zemlja je mala u usporedbi\u00a0s ve\u0107im zemljama svijeta.\u00a0\u00a0Ima ne\u0161to manje\u00a0od \u010detiri milijuna stanovnika.\u00a0Prema veli\u010dini se mo\u017ee\u00a0usporediti s Hrvatskom.\u00a0Ali nema pogodnost blizine\u00a0EU-a, za razliku od Hrvatske.\u00a0Mogli su birati dva puta.\u00a0Nastaviti po starom, a tako je\u00a0bilo te\u0161ko privla\u010diti ulaga\u010de.\u00a0Ili u\u0107i u sveobuhvatne\u00a0reforme. To su i u\u010dinili.\u00a0I zato su stalno pri vrhu indeksa, dodala je.

Je li prepreka reformama konzervativnost hrvatskog dru\u0161tva?
<\/strong>
Kad smo kod konzervatizma,\u00a0rekla bih da je to\u00a0prije tradicionalnost.\u00a0Mislim da tradicionalnost\u00a0ima mnogo pozitivnih strana.\u00a0Uspjeli ste spasiti ljepotu zemlje\u00a0jer ste \u017eivjeli tradicionalno.\u00a0To je ne\u0161to \u0161to je i dalje\u00a0 jedinstvenost Hrvatske. Ako se pitamo mo\u017ee li tradicionalno dru\u0161tvo biti inovativno,\u00a0navela bih primjer Engleske.\u00a0U toj sam zemlji \u017eivjela 20 godina.\u00a0Ako postoji tradicionalno dru\u0161tvo,\u00a0to je sigurno englesko dru\u0161tvo.\u00a0Jedan od najboljih primjera je\u00a0taj da voze lijevom stranom.\u00a0U mnogim zemljama, u cijeloj\u00a0Europi voze desnom stranom.\u00a0Englezi su zadr\u017eali\u00a0tradicionalnu vo\u017enju.\u00a0Usput, ta tradicija vu\u010de\u00a0korijene iz staroga Rima.\u00a0Nisu je izmislili Englezi.\u00a0U isto vrijeme,\u00a0Engleska je\u00a0u mnogo\u010demu konzervativna.\u00a01970-ih u mnogim tvrtkama\u00a0i mnogim obiteljima\u00a0upotrebljavao se izraz\u00a0koji je poznat i mnogima ovdje:\u00a0Ne govori dok te nitko ni\u0161ta ne pita.\u00a0Hijerarhija se znala.\u00a0Morao si znati svoje mjesto\u00a0u dru\u0161tvu, mjesto u obitelji.\u00a0Nije se o\u010dekivalo\u00a0da se \u010duje tvoj glas.\u00a0No zemlja se promijenila.\u00a0Sad kad pomislite na Englesku,\u00a0a vratit \u0107u se na globalni inovacijski\u00a0indeks, Engleska je u prvih pet.\u00a0Je li mogu\u0107e biti konzervativan,\u00a0tradicionalan i inovativan? Da.\u00a0Gdje ima volje, ima i na\u010dina.\u00a0 Dobro znate\u00a0kako se \u017eivi u Francuskoj,\u00a0u ruralnoj Francuskoj,\u00a0ruralnoj Italiji, ruralnoj \u0160panjolskoj.\u00a0To opisuju kao \u017eivot\u00a0koji smo neko\u0107 poznavali.\u00a0To je povratak korijenima, povratak\u00a0na ono gdje bi dru\u0161tvo trebalo biti.\u00a0Poznajete susjede, razgovarate,\u00a0znate odakle vam dolazi hrana.\u00a0O Hrvatskoj nitko ne govori. Nitko\u00a0ne zna za Hrvatsku na taj na\u010din.\u00a0Zato mi je to bilo iznena\u0111enje.\u00a0Ugodno sam iznena\u0111ena\u00a0i svi\u0111a mi se \u0161to ovdje jo\u0161\u00a0znate odakle vam dolazi hrana.\u00a0Jo\u0161 poznajete i cijenite tradicije.\u00a0Mnogo sam putovala,\u00a0i to ne samo po obali.\u00a0\u010cesto idem u Slavoniju, volim\u00a0Zagorje, volim Me\u0111imurje, Vara\u017edin.\u00a0Za mene Hrvatska ima mnogo lica.\u00a0Da, mo\u017eda sve te regije\u00a0imaju razli\u010dite tradicije,\u00a0ali ljudi se trude o\u010duvati ih\u00a0i mislim da to i trebaju u\u010diniti.\u00a0Kad je rije\u010d o kulturnom naslije\u0111u, na\u010dinu \u017eivota unutar zajednice, to je veoma vrijedno. Kad je rije\u010d o poslu,\u00a0proaktivnost je dobrodo\u0161la, rekla je Zinchuk.\u00a0

Odnos EBRD-a prema javnom i privatnom
<\/strong>
– Na\u0161a se banka\u00a0usredoto\u010dava na privatni sektor.\u00a0Kad pogledamo rad EBRD-a\u00a0u Hrvatskoj ovih 25 godina,\u00a0osigurali smo \u010detiri milijarde eura,\u00a0a vi\u0161e od 70% i\u0161lo je\u00a0privatnom sektoru.\u00a0Za nas je privatni sektor\u00a0osnova gospodarstva.\u00a0S javnim sektorom sura\u0111ujemo\u00a0jer morate imati\u00a0osnovnu infrastrukturu\u00a0i sofisticiraniju infrastrukturu kako\u00a0bi se privatni sektor mogao razvijati.\u00a0U pro\u0161losti smo mnogo\u00a0ulagali u infrastrukturu,\u00a0u velike luke u Hrvatskoj, autoceste.\u00a0Lani smo financirali Koridor 5c.\u00a0No u isto se vrijeme fokusiramo\u00a0na razvoj privatnog sektora.\u00a0Sama vlada dugoro\u010dno\u00a0ne mo\u017ee stvarati radna mjesta.\u00a0To je zadatak privatnog sektora.\u00a0Nije to samo zaklju\u010dak EBRD-a,\u00a0ali mala i srednja poduze\u0107a\u00a0osnova su svakog gospodarstva.\u00a0Mislim da u Hrvatskoj\u00a0tri \u010detvrtine radnih mjesta\u00a0stvaraju mali i srednji poduzetnici.\u00a0\u0160to se ti\u010de\u00a0gospodarske proizvodnje,\u00a0ona se kre\u0107e oko 50%.\u00a0Iz te se perspektive name\u0107e pitanje:\u00a0Trebaju li institucije poput na\u0161e\u00a0sura\u0111ivati s vladom i javnim\u00a0sektorom ili i s privatnim sektorom?\u00a0Odgovor je s privatnim sektorom.\u00a0Predani smo tomu da osiguravamo\u00a0i financiranje i nu\u017eno savjetovanje, naglasila je.

Kako do\u0107i do savjeta i aran\u017emana s EBRD-om
<\/strong>
– Kad govorimo o savjetovanju\u00a0malih i srednjih poduzetnika,\u00a0imamo tim\u00a0u na\u0161em uredu u Zagrebu.\u00a0Godinama rade s malim\u00a0i srednjim poduzetnicima.\u00a0Vrlo \u0107emo rado razmotriti\u00a0prijave za savjetovanje.\u00a0Nema gotovih rje\u0161enja,\u00a0radimo s poduzetnicama,\u00a0s manjim tvrtkama koje tra\u017ee\u00a0me\u0111unarodno savjetovanje\u00a0i mjesna stru\u010dna znanja.\u00a0\u00a0Iz tog kuta jako dobro\u00a0pokrivamo tu potra\u017enju.\u00a0No nudimo pomo\u0107 i udrugama.\u00a0Htjela bih da se tu vi\u0161e anga\u017eiramo.\u00a0Anga\u017eman nije ve\u0107i\u00a0jer je do sada bilo\u00a0te\u0161ko prona\u0107i udruge\u00a0koje \u017eele unositi promjene,\u00a0koje se \u017eele zalagati\u00a0i u vladi i u privatnom sektoru\u00a0kako bi u svojim\u00a0sektorima uvele promjene.\u00a0Ovdje smo se udru\u017eili\u00a0s udrugom Obnovljivi\u00a0izvori energije Hrvatske.\u00a0Sura\u0111ujemo od kraja pro\u0161le godine.\u00a0O\u010dekujemo velike rezultate\u00a0tijekom ove godine, rekla je Zinchuk.

Financiranje u Hrvatskoj i komparacija s drugim zemljama
<\/strong>
– Ne mo\u017eemo uspore\u0111ivati zemlje\u00a0jer dostupnost proizvoda\u00a0na tr\u017ei\u0161tima varira.\u00a0Lani smo u Hrvatskoj\u00a0osigurali 150 milijuna eura.\u00a0Mo\u017eemo li vi\u0161e? Svakako.\u00a0U sljede\u0107ih nekoliko godina\u00a0mo\u017eemo osigurati milijardu.\u00a0Postoje zemlje u kojima\u00a0posti\u017eemo mnogo vi\u0161e.\u00a0Ali ondje rabimo druge instrumente.\u00a0Recimo, pokrivene obveznice\u00a0koje su specifi\u010dan\u00a0proizvod za banke,\u00a0a taj proizvod nije\u00a0dostupan u Hrvatskoj.\u00a0Sura\u0111ujemo s vlastima\u00a0i govorimo o reformama.\u00a0Poma\u017eemo u pripremanju zakona,\u00a0sura\u0111ujemo s ministarstvima,\u00a0ovdje se radilo o HNB-u,\u00a0kako bismo razvili te proizvode koje rabimo za pozajmljivanje, objasnila je.\u00a0

– Dat \u0107u vam primjer u kontekstu\u00a0EBRD-ove petogodi\u0161nje strategije.\u00a0Htjeli bismo se\u00a0usredoto\u010diti na tri cilja:\u00a0ekologija, inkluzija i digitalizacija gospodarstva.\u00a0Zna\u010di, ekologija.\u00a0U Hrvatskoj se\u00a0o tome mnogo govori.\u00a0No \u0161to se poduzima?\u00a0Vidimo dva podru\u010dja u kojima\u00a0mo\u017eemo ne\u0161to promijeniti.\u00a0Prvo, podupirat\u00a0\u0107emo privatni sektor,\u00a0a vjerojatno i javni sektor,\u00a0no fokusiramo se na privatni sektor,\u00a0na podru\u010dju obnovljive energije\u00a0u roku od najmanje godine ili dvije.\u00a0O\u010dekujemo ulaganja\u00a0od otprilike dvije milijarde eura.\u00a0Mi imamo znanje, takve\u00a0smo projekte financirali\u00a0u svim zemljama\u00a0u kojima smo prisutni.\u00a0Neki su bili ve\u0107i\u00a0od projekata u Hrvatskoj.\u00a0No imamo i priliku ulagati u ono\u00a0\u0161to zovemo Zelenim gradovima.\u00a0Recimo, grad Split\u00a0prvi je hrvatski grad\u00a0koji se pridru\u017eio na\u0161em\u00a0projektu Zelenih gradova.\u00a0Mo\u017eemo u\u010diniti mnogo toga\u00a0da zazelenimo gospodarstvo.\u00a0Digitalizacija je vrlo ambiciozan cilj.\u00a0U ovome trenutku\u00a0nisam 100% sigurna\u00a0kako \u0107emo financirati tvrtke\u00a0s fokusom na digitalizaciju\u00a0jer to mora biti projekt\u00a0od 10 ili vi\u0161e milijuna eura.\u00a0To moraju biti prili\u010dno velike tvrtke,\u00a0a u Hrvatskoj ih nema\u00a0 onoliko koliko bismo \u017eeljeli.\u00a0I na kraju inkluzija mladih\u00a0u radnu snagu, inkluzija \u017eena,\u00a0inkluzija kako bismo se osigurali\u00a0da tvrtke posluju odr\u017eivo\u00a0u smislu odnosa s gra\u0111anima.\u00a0Moramo sagledati\u00a0razli\u010dite slojeve dru\u0161tva\u00a0i dati im pristup tr\u017ei\u0161tu rada,\u00a0kao \u0161to zaslu\u017euju, dodala je.\u00a0

O situaciji s Covidom i gospodarstvom
<\/strong>
– Zaista najiskrenije vjerujem\u00a0da je \u0161teta propustiti dobru krizu.\u00a0Svaka kriza nudi mogu\u0107nosti\u00a0da promijenimo na\u010din razmi\u0161ljanja,\u00a0da se repozicioniramo\u00a0i da potra\u017eimo podru\u010dja\u00a0na koja se nismo usredoto\u010dili\u00a0jer vidimo da se svijet oko nas mijenja, i to jako brzo.\u00a0Mo\u017eda \u0107e ne\u0161to\u00a0ostati isto, ali ne\u0161to ne\u0107e.\u00a0Ovo je prilika za razne zemlje,\u00a0kao i za privatni sektor,\u00a0za ljude poput nas,\u00a0prilika da se promijenimo,\u00a0da budemo druk\u010diji, bolji, novi.\u00a0COVID je izazov koji nitko\u00a0od nas nije mogao predvidjeti,\u00a0ali bit \u0107e zanimljivo vidjeti\u00a0koje zemlje, koja dru\u0161tva,\u00a0koje tvrtke \u0107e iskoristiti ovu krizu\u00a0kako bi bile jo\u0161 ja\u010de i bolje, rekla je Zinchuk.

Je li birokracija u Hrvatskoj uzela danak u poslovanju\u00a0
<\/strong>
– Indeks Doing Business je jasan.\u00a0Ako ste prema njemu 51. na svijetu,\u00a0zna\u010di da vas \u010deka mnogo posla\u00a0\u00a0kako bi se inicijative privatnog\u00a0sektora mogle razvijati br\u017ee.\u00a0No bez obzira na to,\u00a0vidim mnogo primjera\u00a0da tvrtke i pojedinci uspiju\u00a0unato\u010d svim zaprekama.\u00a0Postavljam si pitanje\u00a0koja je na\u0161a odgovornost,\u00a0\u0161to mi kao pojedinci, kao tvrtke,\u00a0kao gra\u0111ani mo\u017eemo dati\u00a0na\u0161oj okolini i kako mo\u017eemo\u00a0pojednostavniti postupke,\u00a0kako mo\u017eemo\u00a0 pojednostavniti svijet oko nas\u00a0da bude manje slo\u017een.\u00a0Birokracija postoji posvuda.\u00a0Pitanje je ho\u0107e li biti\u00a0glavna mo\u0107 u dru\u0161tvu.\u00a0Tu ne govorim o Hrvatskoj\u00a0jer birokracija postoji posvuda.\u00a0U Engleskoj, u Francuskoj.\u00a0Nemojte da vam po\u010dnem pri\u010dati. Birokracija postoji i u Maroku. No to ne zna\u010di da se te zemlje ne razvijaju\u00a0\u00a0i da mo\u017eemo govoriti\u00a0kako nas birokracija ko\u010di.\u00a0Moramo raditi\u00a0i ne smijemo odustati, smatra.\u00a0

U koje se sektore najvi\u0161e ula\u017ee u Hrvatskoj

<\/strong>Za nas najvi\u0161e potencijala ima,\u00a0iako u njega jo\u0161 nije toliko ulo\u017eeno,\u00a0sektor obnovljive energije.\u00a0Energija vjetra, solarna energija,\u00a0geotermalna energija,\u00a0\u010dak i recikliranje.\u00a0Pogledate proizvod koji je otpad,\u00a0a onda taj otpad pretvorite\u00a0u energiju, toplinsku energiju.\u00a0Zapravo, va\u017eno je\u00a0recikliranje i reuporaba.\u00a0To su projekti u kojima\u00a0vidim najve\u0107i potencijal.\u00a0No najvi\u0161e \u0107emo ulagati\u00a0u energiju vjetra i solarnu energiju,\u00a0u usporedbi s drugim sektorima.\u00a0

O odnosu s hrvatskom Vladom
<\/strong>
Odnos je u redu. Hrvatska\u00a0je dioni\u010dar EBRD-a.\u00a0Zdravko Mari\u0107 na\u0161 je nadle\u017eni.\u00a0Za nas je to zanimljivo.\u00a0Zanimljiva smo organizacija.\u00a0S jedne strane poslujemo\u00a0kao banka privatnog sektora\u00a0jer na projekte gledamo\u00a0s komercijalnog stajali\u0161ta. Ako projektor nema komercijalnog\u00a0smisla, ne\u0107emo ulagati.\u00a0No s druge strane,\u00a0institucija smo javnog sektora,\u00a0a dioni\u010dari su zemlje\u00a0u kojima poslujemo.\u00a0U upravnom odboru imamo\u00a0predstavnike raznih zemalja.\u00a0Iz tog kuta suradnja\u00a0ne mo\u017ee biti bli\u017ea, objasnila je Zinchuk.

Suradnja s lokalnim razinama
<\/strong>
– Rekla bih da su to\u00a0klijenti iz javnog sektora\u00a0koji imaju najve\u0107i potencijal.\u00a0S njima smo u pro\u0161losti\u00a0najvi\u0161e sura\u0111ivali.\u00a0Ako pogledamo\u00a0postoje\u0107u suradnju,\u00a0jo\u0161 ne sura\u0111ujemo\u00a0s gradom Vara\u017edinom.\u00a0Sura\u0111ujemo s raznim gradovima:\u00a0Splitom, \u0160ibenikom, Pulom.\u00a0Financirali smo brojne projekte\u00a0za pro\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda.\u00a0Financirali smo najve\u0107e\u00a0dijelove postrojenja\u00a0za pro\u010di\u0161\u0107avanje voda u Hrvatskoj,\u00a0po\u010dev\u0161i od Karlovca\u00a0i Siska, \u0161to je zanimljivo.\u00a0No ulagali smo\u00a0i u gradski prijevoz.\u00a0Financirali smo autobuse\u00a0kojima se gra\u0111ani Pule\u00a0i Siska svakodnevno koriste.\u00a0Sad imamo novu temu koju\u00a0razvijamo s lokalnim vlastima.\u00a0U tome sudjeluju tri grada,\u00a0a tema je urbana revitalizacija.\u00a0Ta su tri grada Split, \u0160ibenik i Pula.\u00a0To su uzbudljive inicijative\u00a0jer gradovima poma\u017eemo\u00a0da zemlji\u0161ta, koja nisu rabili\u00a0godinama ili \u010dak desetlje\u0107ima,\u00a0pretvore u produktivnu imovinu.\u00a0U Splitu govorimo\u00a0o podru\u010dju blizu luke.\u00a0U \u0160ibeniku je to prostor\u00a0nekada\u0161nje Bati\u017eele.\u00a0Blizu je sredi\u0161ta grada,\u00a0no potpuno je zapu\u0161ten.\u00a0U Puli jo\u0161 tra\u017eimo lokaciju.\u00a0Pripremili smo i prijedlog\u00a0za urbanu revitalizaciju Zagreba. Nadamo se da \u0107e ga razmotriti.\u00a0To je veliki potencijal\u00a0za nove projekte\u00a0koje bi mogao\u00a0provoditi privatni sektor.\u00a0No tako bismo stvorili i novo\u00a0lice Zagreba, da se tako izrazim.\u00a0No prijedlog jo\u0161 nije\u00a0ugledao svjetlo dana, objasnila je Zinchuk.

Osobni izazovi rada u Hrvatskoj
<\/strong>
– Moji osobni izazovi?\u00a0Mislim da nemam izazove.

\u0160to osobno mo\u017eete ponuditi Hrvatskoj?
<\/strong>
– To je ve\u0107 drugo pitanje.\u00a0Ovo je istina, ne govorim\u00a0to samo pred kamerama.\u00a0Ali volim raditi u EBRD-u\u00a0zbog mogu\u0107nosti\u00a0da ula\u017eem u promjene.\u00a0To su prilike\u00a0koje mo\u017eemo dati dru\u0161tvima\u00a0kako bismo omogu\u0107ili promjene.\u00a0Znam da sam ovdje na odre\u0111eno.\u00a0\u00a0Ostale su mi jo\u0161 dvije i pol godine. Usredoto\u010davam se na dva podru\u010dja: urbanu revitalizaciju koju sam spomenula,\u00a0a nastavit \u0107u i rad\u00a0s udrugom za obnovljive izvore\u00a0te s privatnim sektorom\u00a0kako bi se sektor obnovljive\u00a0energije razvijao mnogo br\u017ee.\u00a0Posvetit \u0107u se tim podru\u010djima.\u00a0Mislim da se to zaista isplati.\u00a0Usto sam shvatila jo\u0161 ne\u0161to.\u00a0Kako bismo postigli promjene,\u00a0svatko od nas mora u\u010diniti ne\u0161to.\u00a0Zbog toga sam mentorica\u00a0brojnim tvrtkama u Hrvatskoj.\u00a0Govorili ste o poslovanju\u00a0u tradicionalnom dru\u0161tvu.\u00a0Ja sam mentorica\u00a0zadru\u017ene pivovare\u00a0na \u010dijem su \u010delu\u00a0dvije \u017eene iz Zadra\u00a0i koja proizvodi piva\u00a0Plavu\u0161a i Neposlu\u0161na.\u00a0Zar je takvo dru\u0161tvo konzervativno?\u00a0One su dvije uspje\u0161ne mlade \u017eene.\u00a0Time se bavim u slobodno\u00a0vrijeme, da se tako izrazim.\u00a0Po\u010dela sam dr\u017eati\u00a0predavanja na sveu\u010dili\u0161tima\u00a0jer je va\u017eno da me \u010duju mladi\u00a0koji mogu provesti\u00a0sve te inovativne ideje.\u00a0Mladi moraju u\u010diti\u00a0na pozitivnim primjerima.\u00a0To je to \u0161to mogu u\u010diniti.\u00a0Profesionalno, pridonijet\u00a0\u0107u promjenama u Hrvatskoj.\u00a0No mogu ostaviti i ljude\u00a0koji \u0107e re\u0107i da je netko ulo\u017eio\u00a0u promjene u njihovu \u017eivotu, rekla je Zinchuk.<\/p>\n\n\n\n

\n