{"id":100592,"date":"2021-12-16T00:57:50","date_gmt":"2021-12-15T23:57:50","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=100592"},"modified":"2021-12-16T00:57:51","modified_gmt":"2021-12-15T23:57:51","slug":"1-na-1-hans-knoop-prisjetio-se-lova-na-najzloglasnijeg-nizozemskog-ratnog-zlocinca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/12\/16\/1-na-1-hans-knoop-prisjetio-se-lova-na-najzloglasnijeg-nizozemskog-ratnog-zlocinca\/","title":{"rendered":"1 na 1: Hans Knoop prisjetio se lova na najzloglasnijeg nizozemskog ratnog zlo\u010dinca"},"content":{"rendered":"\n

Hans Knoop je 1984. imenovan za glavnog urednika tjednika “Accent”. Na toj funkciji i sam je postao glavna vijest diljem svijeta tijekom svojih trideset mjeseci lova na najzloglasnijeg nizozemskog ratnog zlo\u010dinca Pietera Mentena. Knoop je otkrio da je multimilijuna\u0161 nizozemski kolekcionar umjetnina Pieter Menten ubio najmanje 700 \u017didova u Galiciji (isto\u010dna Poljska) tijekom rata te da je ukrao i oplja\u010dkao ogromne koli\u010dine umjetnina od poljskog plemstva i poljskih \u017didova. Romano Bolkovi\u0107 je s Hansom Knoopom u emisiji 1 na 1 razgovarao, me\u0111u ostalim, o borbi protiv antisemitizma i njegovim korijenima danas, ali i temama vezanim uz suvremenu Europu, Izrael.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– Prvo, nisam se ba\u0161\u00a0 osobito htio baviti tom pri\u010dom. Dobio sam dojavu od gospo\u0111e koju sam poznavao, u vezi s \u010dovjekom koji je \u017eivio jako blizu mjesta gdje smo mi u to doba \u017eivjeli, dok sam jo\u0161 \u017eivio u Nizozemskoj, mo\u017eda deset km od na\u0161eg sela. Nikad nisam bio \u010duo za njega, ali ta gospo\u0111a mi je javila da \u0107e taj tip odr\u017eati dra\u017ebu i prodati dio svoje goleme zbirke umjetnina u Sotheby’s u u Amsterdamu. No ve\u0107ina tih djela ukradena je tijekom Drugog svjetskog rata, rekao je\u00a0Hans Knoop\u00a0<\/strong>u emisiji\u00a0Romana Bolkovi\u0107a<\/strong>\u00a0“1 na 1”.

Taj je \u010dovjek \u017eivio u Poljskoj i prije rata i za vrijeme rata. Nizozemac je, ali se preselio u Poljsku jo\u0161 1920-ih.

– Tijekom okupacije Poljske krao je i plja\u010dkao kao lud. Usred rata vratio se u Nizozemsku s punim vlakom, \u010dini mi se da je bila rije\u010d o deset vagona nakrcanih ukradenim umjetninama.\u00a0 I spremao se prodati dio te zbirke na dra\u017ebi u Amsterdamu, kazao je Knoop.

– Gospo\u0111a me zamolila da u\u010dinim sve \u0161to mogu kako bih to sprije\u010dio. Nekoliko dana prije toga taj je \u010dovjek dao vrlo opse\u017eam intervju najve\u0107im nizozemskim dnevnim novinama DeTelegraaf, me\u0111u najve\u0107ima u Europi. Rekao je \u010ditateljima da na dra\u017ebi kani prodati dio svoje zbirke, a pone\u0161to je ispri\u010dao i o svojoj pro\u0161losti. Da je prije rata \u017eivio u Poljskoj, da se vratio usred rata… Naravno, nije spominjao nikakve zlo\u010dine ili plja\u010dku. Kad se pojavila ta pri\u010da, taj intervju s njimu De Telegraafu, a ja sam radio za politi\u010dki magazin koji je pripadao istom izdava\u010du, oti\u0161ao sam glavnom uredniku DeTelegraafa jer su oni objavili taj intervju. Rekao sam mu da bi to trebao dodijeliti reporteru koji \u0107e provjeriti slu\u010daj jer se ondje krije dobra pri\u010da, rekao je Knoop.

Glavni urednik je pristao i rekao da \u0107e zadu\u017eiti reportera da to provjeri.\u00a0

– Naravno, poznavao sam tog reportera. Nekoliko dana poslije sreo sam ga u kantini na ru\u010dku i pitao ga kad mu izlazi pri\u010da. Rekao je da je ne \u0107e napisati. Posjetio je Institut za ratnu dokumentaciju u Amsterdamu i nisu imali ni\u0161ta o njemu.Tako da je odustao od toga. Taj mi se odgovor u\u010dinio jako \u010dudnim jer je to dobra pri\u010da. Osobito zato \u0161to je postojao \u010dovjek u Izraelu, novinar, koji je radio za izraelske dnevne novine Haaretz. A on je poznavao Mentena jer su obojica prije rata \u017eivjela u istom selu u Poljskoj. Rekao je svima da je Menten pobio \u010ditavu njegovu obitelj za vrijeme Drugog svjetskog rata. Da, \u010dak je \u017eivio u ku\u0107i jednog od tih profesora koje je ubio, prof. Ostrowskog u Lavovu, tada\u0161njem Lembergu.\u00a0 No umorio je i rodbinu Kanaana koji je 1936. emigrirao u Izrael, kazao je Knoop.\u00a0

Knoop je nabavio Kanaanov broj telefona i proslijedio ga reporteru u Amsterdamu, ali on mu se nije \u017eelio javiti. Tada je Knoop odlu\u010dio da \u0107e se time sam pozabaviti. Trebalo je intervjuirati Kanaana koji optu\u017euje Mentena za ratne zlo\u010dine, a zatim se obratiti Mentenu i zatra\u017eiti njegov komentar.\u00a0

U subotu ujutro u lipnju 1976. posjetio je Mentena u njegovoj vili. U telefonskom razgovoru rekao\u00a0mu je da \u017eeli pisati o dra\u017ebi\u00a0tako da je bio iznena\u0111en i polaskan \u0161to je jo\u0161 jedan \u010dasopis, nakon De Telegraafa, obratio pozornost na prodaju tih umjetnina.

– Oti\u0161ao sam onamo i \u010dim smo stali su\u010delice rekao sam mu: G. Menten, moram vam po\u0161teno re\u0107i, nisam vas do\u0161ao intervjuirati u vezi sa skorom dra\u017ebom umjetnina u Amsterdamu. Ovdje sam iz drugog razloga. Optu\u017eeni ste za ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti. U Izraelu postoji \u010dovjek koji vas je poznavao, i to jako dobro. Da, to je Menten u nacisti\u010dkoj odori, prisjetio se Knoop.

U snimci emisije pogledajte kako je izgledao fascinantan lov na najzloglasnijeg nizozemskog ratnog zlo\u010dinca\u00a0Pietera Mentena<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n