{"id":102267,"date":"2021-12-22T01:16:06","date_gmt":"2021-12-22T00:16:06","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=102267"},"modified":"2021-12-22T01:16:07","modified_gmt":"2021-12-22T00:16:07","slug":"dukanovic-o-nafti-u-crnogorskom-podmorju-povratku-jedrenjaka-i-bokeljskoj-mornarici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/12\/22\/dukanovic-o-nafti-u-crnogorskom-podmorju-povratku-jedrenjaka-i-bokeljskoj-mornarici\/","title":{"rendered":"\u0110ukanovi\u0107 o nafti u crnogorskom podmorju, povratku jedrenjaka i Bokeljskoj mornarici"},"content":{"rendered":"\n

U intervjuu za HRT predsjednik Crne Gore Milo \u0110ukanovi\u0107 otklonio je mogu\u0107nost kompliciranja situacije u vezi s Privremenim grani\u010dnim protokolom izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore kojim se utvr\u0111uje i me\u0111usobna granica na moru, nakon \u0161to je pro\u0161loga tjedna vi\u0161e izvora iz energetskog sektora potvrdilo da je u crnogorskom dijelu Jadrana talijansko-ruski konzorcij ENI-Novatek prona\u0161ao naftu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O granici Hrvatske i Crne Gore<\/strong>

– Imamo protokol o privremenom re\u017eimu granice iz prosinca 2002. i imamo zadovoljstvo da od tada do danas nije bilo nikakvih spornih pitanja izme\u0111u na\u0161ih dr\u017eava ni na kopnu ni na moru i imamo najavu aktualne vlade da je u postupku zavr\u0161etka formiranja dr\u017eavne komisije Crne Gore koja bi bila u stanju nastaviti pregovore na tu temu sa svojim partnerom iz Hrvatske, naglasio je crnogorski predsjednik\u00a0Milo \u0110ukanovi\u0107.\u00a0<\/strong>

Na \u010dinjenicu da ta vlada dovodi u pitanje i uistinu dogovorenu i utvr\u0111enu, unutar Privremenog re\u017eima, granicu na kopnu \u0110ukanovi\u0107 je rekao da ova vlada Crne Gore i po svom profilu ni na tom pitanju nije na onoj razini odgovornosti koju je imala vlada Crne Gore u prethodnom razdoblju grade\u0107i partnerske odnose s Vladom Hrvatske.

– S Vladom Hrvatske vi\u0161e smo puta vodili te razgovore, vi\u0161e puta sam razgovarao s raznim premijerima u Hrvatskoj. Slo\u017eili smo se da \u0107e biti optimalno ako budemo u stanju posti\u0107i bilateralni sporazum. Ako ne, slo\u017eili smo se tako\u0111er da \u0107emo to pitanje delegirati Me\u0111unarodnom sudu u Haagu ili ad hoc formiranom arbitra\u017eom te da \u0107emo sigurno bez ikakvih potresa u me\u0111udr\u017eavnim odnosima to pitanje civilizirano rije\u0161iti, rekao je crnogorski predsjednik.\u00a0

O istra\u017eivanju nafte i plina u Jadranu<\/strong>

– Drugo potpitanje je pitanje istra\u017eivanja nafte i plina. Vodio sam Vladu u vremenu kada smo raspisivali me\u0111unarodni natje\u010daj za dodjelu koncesija za istra\u017eivanje ugljikovodika u podmorju i mi smo posebno vodili ra\u010duna da koncesije koje trebamo dati partneru ne dodiruju nipo\u0161to sporno podru\u010dje. Vjerovali smo da \u0107emo samo zakomplicirati rje\u0161avanje tog pitanja granice izme\u0111u dviju dr\u017eava ako u me\u0111uvremenu ba\u0161 na tom dijelu podmorja bude prona\u0111ena nafta jer tada to vi\u0161e nisu samo interesi dviju dr\u017eava, nego su to i interesi naftnih kompanija i mnogo kompliciranije. Nismo i\u0161li k tome spornom podru\u010dju. U ovom trenutku u Crnoj Gori realizira se koncesija za istra\u017eivanje ugljikovodika na podru\u010djima koji ne doti\u010du sporno podru\u010dje. Za sada jo\u0161 uvijek nema potvrde da se prona\u0161la nafta ili plin. Rije\u010d je o jednoj vrlo dubokoj bu\u0161otini koja je sada pre\u0161la 6000 metara. Vidjet \u0107emo \u0161to \u0107e nam ti rezultati, \u0161to \u0107e nam ta istra\u017ena bu\u0161otina pokazati i vidjet \u0107emo koliko \u0107e to biti komercijalno i isplativo za budu\u0107nost, rekao je \u0110ukanovi\u0107.

O vra\u0107anju \u0161kolskog jedrenjaka “Jadran”<\/strong>

\u0160kolski jedrenjak “Jadran” bio je do zadnjeg rata upisan u mati\u010dne flotne liste hrvatskih luka. Godine 1990. iz Lore iz Splita oti\u0161ao je na remont u brodogradili\u0161te u Tivat. Ondje je ostao i Crna Gora ga nikad nije vratila.\u00a0Na pitanje za\u0161to su propali pregovori o povratku \u0161kolskog jedrenjaka Hrvatskoj, a slu\u017ebeni Zagreb smatra ga neupitno hrvatskim vlasni\u0161tvom, te ho\u0107e li ga Crna Gora ikad vratiti, \u0110ukanovi\u0107 je rekao da je to zaista jedno, jedino realno problemati\u010dno pitanje.

– Imaju\u0107i u vidu njegovu vrijednost, slo\u017eit \u0107emo se, to svakako nije krupan problem koji bi mogao dovesti u pitanje me\u0111udr\u017eavne odnose. I Crna Gora i Hrvatska smatraju da je neupitno vlasni\u0161tvo jedne i druge dr\u017eave nad njim, a i jedna i druga pokazuju namjeru da ga zajedno eksploatiramo, istaknuo je.\u00a0

Na tvrdnju da je crnogorski prijedlog o podijeljenom vlasni\u0161tvu nad brodom sumanuta ideja jer je brod eksteritorijalno podru\u010dje i njegovom sredinom ne mo\u017ee i\u0107i crta koja odjeljuje hrvatsku i crnogorsku stranu, \u0110ukanovi\u0107 je rekao kako zaista nije ulazio u takve detalje.

– Razumjet \u0107ete me, nije to pitanje od nekog mog ni stru\u010dnog ni politi\u010dkog dominantnog interesa. Uvjeren sam da oko tog pitanja mo\u017eemo do\u0107i do dogovora i da to definitivno ne\u0107e biti pitanje koje \u0107e optere\u0107ivati budu\u0107nost me\u0111udr\u017eavnih odnosa, rekao je.

O Bokeljskoj mornarici<\/strong>

Na pitanje kako bi bokeljski Hrvati trebali biti most kulturne suradnje dviju dr\u017eava s obzirom na to da mnogi u Zagrebu, a i u hrvatskoj zajednici u Boki kotorskoj nisu s odobravanjem do\u010dekali vijest objavljenu pro\u0161log tjedna da je Crna Gora sama uspjela registrirati na UNESCO-vu listu za\u0161ti\u0107ene nematerijalne ba\u0161tine Bokeljsku mornaricu i tako jednostrano prisvojila kulturnu ba\u0161tinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori, \u0110ukanovi\u0107 je odgovorio da je Crna Gora smatra svojim nematerijalnim kulturnim dobrom.

– Smatraju\u0107i Bokeljsku mornaricu svojim nematerijalnim kulturnim dobrom, Crna Gora je krenula u podno\u0161enje dosjea za nominaciju da se uvrsti Bokeljska mornarica u nematerijalnu ba\u0161tinu pod za\u0161titom UNESCO-a. To je tradicija koja je u Crnoj Gori prisutna od 9. stolje\u0107a. Kada smo podnosili zahtjev, posebno smo naglasili da je to lokalna tradicija i lokalno naslije\u0111e te da je to ba\u0161tina prije svega katolika i Hrvata, ali i Crnogoraca i pripadnika drugih nacionalnih zajednica koje \u017eive u Crnoj Gori. Dakle, da je po na\u0161em vi\u0111enju to neupitno nematerijalno dobro dr\u017eave Crne Gore, i to je bio razlog za\u0161to smo \u017eeljeli da to kao izuzetno kulturno dobro u\u010dinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne ba\u0161tine, objasnio je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n