{"id":103945,"date":"2021-12-30T11:51:28","date_gmt":"2021-12-30T10:51:28","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=103945"},"modified":"2021-12-30T11:51:41","modified_gmt":"2021-12-30T10:51:41","slug":"103945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2021\/12\/30\/103945\/","title":{"rendered":"Mate Grani\u0107 u 1 na 1: Splet geostrate\u0161kih interesa u BiH"},"content":{"rendered":"\n

U emisiji HTV-a urednika i voditelja Romana Bolkovi\u0107a<\/strong> “1 na 1” gostovao je biv\u0161i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Grani\u0107.<\/strong> Govorio je o vanjskoj politici Republike Hrvatske, prijeporima oko BiH, Schengenu, regionalnim odnosima i sada\u0161njem trenutku i budu\u0107nosti EU-a.<\/p>\n\n\n\n

– Kao ministar vanjskih poslova imao sam samo jedno na\u010delo: Sakupljao sam \u0161to kvalitetnije ljude koji su spremni provoditi dr\u017eavnu politiku, a svatko se morao dokazivati na poslu, u vrlo izazovnim vremenima, rekao je Mate Grani\u0107<\/strong> komentiraju\u0107i \u010dinjenicu da je ve\u0107 20-ak godina na politi\u010dkoj sceni jedna generacija proiza\u0161la iz Ministarstva vanjskih poslova te naglasio ulogu hrvatske diplomacije u postizanju me\u0111unarodnog priznanja, zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i ulasku u me\u0111unarodne organizacije.

Stanje u Bosni i Hercegovini<\/strong>

Govore\u0107i o stanju u Bosni i Hercegovini, Grani\u0107 je rekao kako su na djelu dvije jednako destruktivne stvari, jedna je separatizam Republike Srpske, a s druge strane poku\u0161aj unitarizacije i stvaranja gra\u0111anske dr\u017eave \u0161to se ti\u010de bo\u0161nja\u010dke politike, \u0161to je protivno duhu i slovu Daytonskog i Washingtonskog sporazuma.

– O tome kakav \u0107e biti koncept Bosne i Hercegovine prvi put smo razgovarali u Washingtonu, prisjetio se te dodao kako je zagovarao, uz \u010dvrstu podr\u0161ku Kre\u0161imira Zubaka<\/strong>, koji je predstavljao Hrvate iz Bosne i Hercegovine da to bude dr\u017eava suverenih konstitutivnih naroda, dok je Haris Silajd\u017ei\u0107 <\/strong>zagovarao gra\u0111ansku dr\u017eavu.

Uz pomo\u0107 SAD-a uspjeli smo posti\u0107i koncept koji je u Washingtonskom sporazumu i koji je potpuno prenesen bez rasprave u Daytonu, da je Bosna i Hercegovina teritorijalno integrirana dr\u017eava koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i drugih, da svi gra\u0111ani BiH imaju jednaka ljudska i gra\u0111anska prava, to je duh i slovo Daytonsko-pari\u0161kog sporazuma koje su podr\u017eale sve velike sile i to je ne\u0161to, \u0161to je na\u017ealost promijenjeno izmjenama koje su donosili visoki predstavnici, tako da je u ovom trenutku hrvatski narod u BiH izgubio neke bitne elemente konstitutivnosti, da su mu Bo\u0161njaci u tri navrata izabrali \u010dlanove predsjedni\u0161tva, a to nije dogovoreno u Daytonu, kazao je.

– Visoki predstavnici imaju tzv. bonske ovlasti, vrlo visoke, ali ne da mijenjaju ustav i ne da mijenjaju temelj Daytonsko-pari\u0161kog sporazuma i to je sada\u0161nja situacija u BiH, naglasio je Grani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Za dogovor u BiH va\u017eno nastaviti dijalog <\/strong>
Govore\u0107i o odgovornosti za ovakvu situaciju rekao je:

– Nakon 2000. godine pa\u017enja Sjedinjenih Dr\u017eava na ovaj prostor, posebno BiH, bila je znatno manja, a Europska unija nikada nije imala dovoljno snage da nametne bilo kakvu politi\u010dku volju, niti je imala snage da zaustavi rat u BiH, to je u\u010dinio SAD organizacijom Washingtonskih sporazuma, a Hrvatska je bila najsna\u017eniji partner u tom procesu, kasnije naravno i Daytonski sporazum.

Dodatno se dogodilo da je Ruska federacija koja je bila \u010dlanica kontaktne skupine za vrijeme pregovora u Daytonu, ali i prije toga kada je Richard Holbrooke<\/strong> postao glavni ameri\u010dki pregovara\u010d, igrala izrazito konstruktivnu ulogu u tom procesu. Danas je Ruska federacija sna\u017eno prisutna u ovom prostoru, posebno u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj gdje ima svoje interese, ka\u017ee.

Istaknuo je i pitanje islamskih zemalja te naglasio kako Turska iz vremena predsjednika S\u00fcleymana Demirela<\/strong> nije jednaka Turskoj Recepa Tayyipa Erdogana<\/strong>. 

– Predsjednik Demirel imao je izrazito pozitivnu ulogu u zaustavljanju sukoba izme\u0111u Hrvata i Bo\u0161njaka. Molio je predsjednika Tu\u0111mana na sastanku u srpnju 1995., a kasnije i mene da pomognemo Bo\u0161njacima da opstanu kao narod nakon masakra u Srebrenici, najve\u0107eg zlo\u010dina nakon Drugog svjetskog rata u Europi te podsjetio na ulogu Hrvatske u pru\u017eanju pomo\u0107i.

Za sada\u0161nju situaciju ka\u017ee kako je to splet razli\u010ditih geostrate\u0161kih interesa.

– Svijet se geostrate\u0161ki promijenio u posljednjih 30 godina, realnost je da svugdje postoje napetosti, a svi ti geostrate\u0161ki elementi imaju utjecaja, zato je u ovom trenutku itekako va\u017eno potaknuti dijalog i na\u0107i rje\u0161enja konstitutivnih naroda u BiH, uz pomo\u0107 i SAD-a, EU-a, a naravno da \u0107e Ruska federacija kroz Republiku Srpsku imati na to utjecaja i da \u0107e Turska, odnosno islamske zemlje, imati utjecaj na Bo\u0161njake u tra\u017eenju bilo kakvog rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski stavovi prema BiH<\/strong>Komentirao je i nedavni posjet predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovi\u0107a<\/strong> Bosni i Hercegovini:

– Poruke su bile vrlo jasne: dijalog, prijateljstvo, po\u0161tivanje teritorijalnog integriteta, europski put, gospodarska suradnja i pronala\u017eenje rje\u0161enja kroz izborni zakon da se o\u010duva konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH. Posebno je na Bo\u0161njacima da razumiju tu poruku koju je uputio premijer, smatra Grani\u0107.

Dobrim smatra da su i vjerski poglavari u susretima s predsjednikom Vlade izrazili podr\u0161ku takvom stavu. Va\u017eno je nastaviti dijalog i prona\u0107i rje\u0161enje u tom duhu \u0161to prije, kazao je. Za sada mo\u017eemo kazati da ima ohrabruju\u0107ih elemenata, ali to \u0107emo ubrzo vidjeti, ka\u017ee.

Govore\u0107i o ulozi Predsjednika Republike Zorana Milanovi\u0107a u ovoj krizi rekao je kako predsjednik Milanovi\u0107 neosporno podr\u017eava konstitutivnost hrvatskog naroda i tu je hrvatska politika jedinstvena.

O tome kako vidi mogu\u0107a rje\u0161enja, odlasku njema\u010dke kancelarke Angele Merkel<\/strong> s politi\u010dke scene, budu\u0107nosti Europske unije i utjecaju pandemije na procese integracije i dezintegracije pogledajte u videoprilogu. <\/p>\n\n\n\n