Njema\u010dka je za srpanj 2022. godine najavila pove\u0107anje minimalne satnice na 10,45 eura. Iako je neobi\u010dno da se pla\u0107a pove\u0107ava u razdoblju krize, najja\u010da europska ekonomija o\u010dito \u017eeli promijeniti pristup krizi jer se 2007. godine, kada je onda\u0161nja kriza po\u010dela, i\u0161lo u smjeru smanjenja pla\u0107a, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. Poga\u0111ate, u\u010dinak nije bio dobar. I sada ekonomski stru\u010dnjaci ne vide ni\u0161ta dobro ni u pove\u0107anju pla\u0107a pa ekonomist Felix H\u00fcfner navodi da bi ovaj potez mogao doprinijeti \u0161irim pritiscima na pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Udari lockdowna<\/p>\n\n\n\n
A dok stanovni\u0161tvo prati situaciju, prvi put u trideset godina u Njema\u010dkoj je stopa inflacije narasla iznad 5 posto. Radnici iz BiH koji su u toj zemlji svjedo\u010de neizvjesnosti koja se doga\u0111a i nadaju se samo jednom – da \u0107e pandemija prestati te se svijet vratiti u normalno stanje. Stjepan iz okolice M\u00fcnchena ka\u017ee da mu se \u017eivot u proteklih godinu i pol dana sveo na posao i stan koji pla\u0107a 900 eura. – Bolje re\u0107i da je to ve\u0107i dnevni boravak u kojem mi se sve nalazi, a imam i zahod i to je jedina odvojena prostorija. U krizi mi je iznos za najam narastao, pla\u0107ao sam donedavno 800 eura – govori nam. Ka\u017ee i kako je zdravstvena kriza brojne sektore gurnula na koljena. – Smatram da ni jaka Njema\u010dka ne bi tek tako pre\u017eivjela jo\u0161 jedan lockdown, odnosno financijski utjecaj bi itekako bio vidljiv. Svi se nadamo da \u0107e do\u0107i kraj ovoj zdravstvenoj krizi i da ne\u0107e biti zatvaranja, ali, na\u017ealost, trenuta\u010dna situacija s brojem zara\u017eenih nije nimalo dobra. Odlazim iz stana do posla u jednom restoranu i pitam se kada \u0107e mi gazda re\u0107i da zatvaramo jer se vi\u0161e ne mo\u017ee \u017eivjeti pod mjerama. Puno \u0107e ih u Njema\u010dkoj re\u0107i da bi im se vi\u0161e isplatilo zatvoriti na neko vrijeme pa da dr\u017eava preuzme sve obveze nego raditi, a ne do\u010dekati goste – pri\u010da nam. \u0160to se ti\u010de samih pla\u0107a u Njema\u010dkoj, ovih dana je izi\u0161lo izvje\u0161\u0107e koje ka\u017ee da je bruto prosje\u010dna pla\u0107a 56.985 eura. Rezultati online platforme za zapo\u0161ljavanje StepStone ka\u017eu da postoje velike razlike unutar profesija. Prodava\u010di zara\u0111uju samo oko 24.000 eura godi\u0161nje, a medicinske sestre koje njeguje starije i bolesne oko 39.600 eura godi\u0161nje. Oni koji su zadovoljni svojom pla\u0107om zara\u0111uju u prosjeku 64.253 eura godi\u0161nje. Svaka deseta osoba nije bila zadovoljna svojim primanjima, stoji u izvje\u0161\u0107u o pla\u0107ama. A me\u0111u nezadovoljnicima ve\u0107inom se radi o niskokvalificiranim radnicima, a dosta ih je i s podru\u010dja Balkana. Ho\u0107e li se nezadovoljnici vra\u0107ati u BiH s obzirom na situaciju, pitanje je koje se postavlja od po\u010detka pandemije kad su zabilje\u017eeni slu\u010dajevi povrataka u BiH. Me\u0111utim, brzo se ispostavilo da su to bili sporadi\u010dni slu\u010dajevi, a \u010dim smo po\u010deli donekle \u017eivjeti s koronavirusom, u 2021. godini BiH je do\u010dekao masovni egzodus. Unija za odr\u017eivi povratak tvrdi da je zemlju napustilo \u010dak 170 tisu\u0107a stanovnika. Ka\u017eu da se to ne mo\u017ee vidjeti u slu\u017ebenim podacima jer se ljudi ne odjavljuju kad odu, nego su po evidenciji u BiH, ali daleko su oni i fizi\u010dki i psihi\u010dki od ove zemlje. Neovisni stru\u010dnjaci tvrde da su te brojke pretjerane, ali da je odlazaka u velikom broju bilo. Dr. sc. Tado Juri\u0107 nedavno je istaknuo da dobro zna da se mladi \u010dovjek ne\u0107e vratiti u domovinu nakon \u0161to provede tri do pet godina u Njema\u010dkoj, nau\u010di iznimno te\u017eak jezik, djeca mu krenu u \u0161kolu i on kona\u010dno mo\u017ee odahnuti nakon iznimno stresnog pothvata preseljenja.<\/p>\n\n\n\n
Ne prezaju ni od \u010dega<\/p>\n\n\n\n
Apelirao je i da se rad na daljinu omogu\u0107i za odre\u0111en postotak radnika iz javnog i dr\u017eavnog sektora koji su spremni preseliti u provinciju i tako o\u017eivjeti neke zapu\u0161tene krajeve. Juri\u0107 je vrsni poznavatelj problematike iseljavanja i svjestan je da ovda\u0161nje stanovni\u0161tvo Nijemci i drugi strani narodi ne tra\u017ee zbog nekih simpatija, ve\u0107 zato \u0161to im trebaju radnici i ne prezaju ni od \u010dega. Dr\u017eava mora reagirati, zadr\u017eati postoje\u0107e i donijeti mjere koje \u0107e privu\u0107i nezadovoljnike vani da se vrate i ponovno po\u010dnu u ovoj zemlji jer ima onih koji to \u017eele.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Njema\u010dka je za srpanj 2022. godine najavila pove\u0107anje minimalne satnice na 10,45 eura. Iako je neobi\u010dno da se pla\u0107a pove\u0107ava u razdoblju krize, najja\u010da europska ekonomija o\u010dito \u017eeli promijeniti pristup krizi jer se 2007. godine, kada je onda\u0161nja kriza po\u010dela, i\u0161lo u smjeru smanjenja pla\u0107a, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. Poga\u0111ate, u\u010dinak nije bio dobar. I […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":47562,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-105696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n