Na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford proveden je, prije malo vi\u0161e od pedeset godina, eksperiment, koji je ostavio dubok trag u suvremenoj psihologiji. Ubrzo je u\u0161ao u ud\u017ebenike i na njemu su educirane \u010ditave generacije novih psihologa. On je, navodno, pokazao da se ljudi brzo mogu prilagoditi novim okolnostima i u njima promijeniti svoj karakter te od normalnih, dobrih ljudi postati zli. Po\u010detkom 21. stolje\u0107a rezultati ovog eksperimenta su dovedeni u pitanje. Zanima li vas o \u010demu je to\u010dno rije\u010d, kako je eksperiment izgledao i \u0161to mu se danas konkretno zamjera, pro\u010ditajte u \u010dlanku koji slijedi.<\/p>\n\n\n\n
Testiranje ljudske prirode<\/p>\n\n\n\n
Jedan od najpoznatijih ameri\u010dkih psihologa Philip George Zimbardo stekao je svoj pretenciozni status zahvaljuju\u0107i pokusu koji je poznat pod imenom Stanfordski zatvorski pokus, a kojega je Zimbardo opisao u svojoj knjizi nazvanoj The Lucifer Effect. Naime, godine 1971. Zimbardo je odlu\u010dio testirati ljudsku prirodu, na do tada neuobi\u010dajen na\u010din. Po\u010detno istra\u017eiva\u010dk pitanje je bilo \u0161to bi se dogodilo kada bi dobre ljude stavio u neke situacije u kojoj bi mogli pokazati mo\u0107?<\/p>\n\n\n\n
Pripreme i la\u017eni zatvor<\/p>\n\n\n\n
Nakon ideje krenulo se u pripremu projekta te su se tra\u017eili volonteri za u\u010de\u0161\u0107e u studiji, a u tu svrhu objavljen je u novinama oglas za prijavu pri \u010demu su nakon evidencije prijavljenih uslijedila testiranja, kako bi se dobili najbolji kandidati. Upravo je ovo testiranje ve\u0107 pokazalo da ovdje ne mo\u017eemo govoriti o nasumi\u010dnom izboru kako je prvotno prikazano. Voditelj projekta Zimbardo je grupu od 24 studenta dobrovoljca, koja se se prijavila za sudjelovanje u studiji, podijelili na \u010duvare i zatvorenike. Zatvorenici nisu znali kada \u0107e i kako biti uhi\u0107eni. Nakon uhi\u0107enja su dovedeni u zatvor, gdje su skinuti do gola kao pravi zatvorenici i smje\u0161teni u svoje \u0107elije. Simulirani zatvor se nalazio u podrumu Sveu\u010dili\u0161ta. Kako bi se postigla ve\u0107a realnosti svi su sudionici studije dobili odre\u0111enu odje\u0107u i prvotne grube upute o pona\u0161anju koje je trebalo biti u skladu s o\u010dekivanjima za zatvorenike odnosno \u010duvare.<\/p>\n\n\n\n
Zimbardo nadzornik zatvora<\/p>\n\n\n\n
Eksperiment je trebao trajati dva tjedna, no prekinut je nakon samo \u0161est dana. Prema izvje\u0161\u0107u voditelja projekta ispitanici su se brzo u\u017eivjeli u uloge te su zatvorenici uskoro postali pasivni i depresivni, a \u010duvari opet sadisti\u010dki nastrojeni. Sam je Zimbardo sudjelovao u u studiji kao zatvorski nadzornik koji je mogao posredovati u sporovima stra\u017eara i zatvorenika. Tijekom eksperimenta Zimbardo je uputio stra\u017eare da na\u0111u na\u010din na koji \u0107e kontrolirati zatvorenike, no da to bude bez primjene fizi\u010dke sile. Sta\u017eari su tako mu\u010dili zatvorenike uskra\u0107ivanjem sna, spavanjem na podu, ostavljanjem izmeta u \u0107elijama, napornim vje\u017ebanjima i sli\u010dnim.<\/p>\n\n\n\n
Ponovna analiza i \u017eestoke kritike<\/p>\n\n\n\n
Nakon iznimnog uspjeha studije njezini su rezultati uzimani kao vjerodostojni do unazad ne\u0161to manje od dva desetlje\u0107a, kada su se po\u010deli ponovno propitivati. Problem je u tome \u0161to je Zimbardo sam poticao nasilno pona\u0161anje, odnosno igranje klasi\u010dnih uloga u zatvoru pri \u010demu je pametnim sudionicaima studije bilo odmah jasno \u0161to voditelj eksperimentom \u017eeli posti\u0107i pa su zdu\u0161no radili na tome da profesor to i dobije. Eksperiment je kasnije do\u017eivio o\u0161tre kritike iz eti\u010dkih i znanstvenih razloga. Analiza digitaliziranog materijala pokazala je da je studija na neki na\u010din krivotvorina jer do pojave nasilja i pasivnosti nije do\u0161lo spontano ve\u0107 je takvo pona\u0161anje bilo potaknuto o\u010dekivanjima profesora, ali izravnim sugestijama.<\/p>\n\n\n\n
Legitimnost ozbiljno dovedena u pitanje!<\/p>\n\n\n\n
Drugi Standforski eksperiment je pokazao ne\u0161to sasvim drugo. Bila je to sli\u010dna studija samo egzaktnije provedena u odnosu na prvu, i to 2002. godine. Ovdje je bilo ukupno deset zatvorenika i pet \u010duvara. Upravo je takav broj\u010dani odnos utjecao na zatvorenike da se urote proti \u201cvlasti\u201dnakon \u010dega su \u010duvari napustili eksperiment. Analizirana snimka prve studije je pokazala da eskalacija nasilja nije bila prirodna posljedica okolnosti ve\u0107 instruriana. Zimbardo ka\u017ee da se ve\u0107ina ljudi ne mo\u017ee podijeliti na dobre i zle jer imaju sposobnosti biti jedno i drugo.<\/p>\n\n\n\n
Zimbardo je odbio sve kritike, a priznao je samo jednu pogre\u0161ku u cijeloj pri\u010di. Prema njemu pogrije\u0161io je samo u tome \u0161to nije prekinuo eksperiment na vrijeme, odnosno da je trebao biti zaustavljen prije \u0161estog dana. Zatvorski su nemiri u SAD-skrenuli pozornost na Stanfordski eksperiment \u0161to je utjecalo na daljnji rast popularnosti ove studije Zimbardo je jo\u0161 uvjek zagovornik teorije da ljudska priroda nije potpuno pod na\u0161om kontrolom, iako mi volimo misliti da je. Nova studija je pokazala da ljudi mogu primjeniti svoj karakter ukoliko se poistovjete sa skupinom s kojom se trebaju poistovjetiti pa su tako neki zatvorenici lo\u0161i a neki dobri, no da \u0107e u okolnostima u kojima \u201cplivaju\u201dostati to \u0161to jesu.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:povijest.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford proveden je, prije malo vi\u0161e od pedeset godina, eksperiment, koji je ostavio dubok trag u suvremenoj psihologiji. Ubrzo je u\u0161ao u ud\u017ebenike i na njemu su educirane \u010ditave generacije novih psihologa. On je, navodno, pokazao da se ljudi brzo mogu prilagoditi novim okolnostima i u njima promijeniti svoj karakter te od normalnih, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":105855,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-105854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n