Bosna i Hercegovina ne\u0107e tako skoro imati popis pu\u010danstva. No, podaci zaostali od posljednjega provedenog 2013. godine, koji su ipak slu\u017ebeno progla\u0161eni, uz negiranje srpske strane, otkrili su vi\u0161e zanimljivih detalja. Jedan detalj – onaj o teritorijalnoj zastupljenosti odre\u0111enih naroda na pojedinim podru\u010djima, ponajprije op\u0107inama, kad su u pitanju tri ve\u0107inska naroda tek se ne\u0161to korigirao u vremenu rata te zadr\u017eao sve do danas. Naime, u odnosu na 1991. godinu taj se odnos vrlo malo mijenjao, u tek jedan do dva postotka. \u010cak i unato\u010d tome \u0161to su pojedine op\u0107ine i gradovi zna\u010dajno promijenili nacionalni sastav od rata naovamo. Posebno se to u hrvatskome korpusu odnosi na podru\u010dje Bosanske Posavine i dana\u0161njih dijelova Republike Srpske – Derventu, Brod, Kotor Varo\u0161, Prijedor, ali i sredi\u0161nje Bosne, otkuda je nestao najve\u0107i dio hrvatskoga naroda u BiH. Pa ipak, podaci posljednjeg popisa, kada se usklade s teritorijem, pokazuju kako Hrvati danas kontroliraju 16 posto teritorija BiH ako se imaju na umu naselja unutar pojedinih op\u0107ina i gradova, \u0161to je oko 9 milijuna \u010detvornih kilometara, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
HVO kontrolirao 23%<\/strong><\/p>\n\n\n\n Valja re\u0107i kako su, prema posljednjem popisu, \u010dinili 15,4 posto pu\u010danstva s ukupno 544.780 stanovnika. Trideset godina ranije Hrvata su bila 760.852 i \u010dinili su 17,4 posto stanovni\u0161tva, no tada su bili ve\u0107ina na ne\u0161to ve\u0107em postotku teritorija, odnosno 17,8 posto kad se promatra povr\u0161ina naselja na kojima su ve\u0107ina. Treba dodati kako je u tome smislu rije\u010d o velikome odstupanju od zate\u010denog ratnog stanja 1995., kada je, primjerice, Hrvatsko vije\u0107e obrane (HVO) kontroliralo oko 23 posto teritorija, Armija BiH oko 27, a Vojska Republike Srpske 50 posto teritorija BiH. Istodobno na najve\u0107oj povr\u0161ini teritorija o\u010dekivano dominiraju Srbi. No, zanimljiv je podatak da su Srbi bili ve\u0107ina na 52,2 posto teritorija prije rata u BiH, dok, pak, prema popisu 2013. godine \u010dine ve\u0107inu na 48,8 posto teritorija Bosne i Hercegovine. Prema podacima posljednjeg popisa pu\u010danstva, ta povr\u0161ina \u010dak je manja od one koja im je pripala daytonskom podjelom zemlje na dva entiteta. Kod Bo\u0161njaka je do\u0161lo do pove\u0107anja teritorija koji kontroliraju u odnosu na 1991. godinu kada se promatraju naselja.<\/p>\n\n\n\n Tako danas imaju ve\u0107inu na 29,6 posto teritorija, a 1991. \u010dinili su ve\u0107inu na 28,5 posto teritorija, odnosno na 14,9 milijuna \u010detvornih kilometara. Zna\u010dajnija je razlika u povr\u0161ini op\u0107ina u vremenskome odmaku od 22 godine, osobito kada su pitanju Hrvati. Naime, prije vi\u0161e od 30 godina bo\u0161nja\u010dka ve\u0107ina bila je u 40,4 posto op\u0107ina, a posljednji popis pokazao je kako ovaj narod kontrolira tek 31,1 posto op\u0107ina i gradova.<\/p>\n\n\n\n Kod Hrvata je zabilje\u017een rast s 13,4 posto 1991. godine na 15,9 posto na posljednjem popisu pu\u010danstva. Srpska ve\u0107ina se s 46,2 posto pove\u0107ala na 53 posto povr\u0161ine op\u0107ina. Prema ovoj analizi, Hrvati uglavnom \u017eive u ruralnim podru\u010djima, a rije\u010d je oko 70,5 posto povr\u0161ine. Kod Bo\u0161njaka je to slu\u010daj s 56 posto stanovni\u0161tva, a kod Srba je, pak, rije\u010d o 55 posto stanovni\u0161tva koje \u017eivi u ruralnim dijelovima.<\/p>\n\n\n\n Analize koje su provo\u0111ene izme\u0111u dvaju popisa – onoga 1991. i posljednjeg 2013. – pokazuju kako su Srbi prestali biti ve\u0107ina u mnogo ve\u0107em broju naselja nego \u0161to je to slu\u010daj s Hrvatima, a napose Bo\u0161njacima. Ovi podaci pokazuju kako je jedino kod Bo\u0161njaka u razdoblju od 22 godine do\u0161lo do porasta, odnosno da su sada ve\u0107ina u 2367 naselja, \u0161to je vi\u0161e za 29 naselja. Istodobno su Hrvati izgubili ve\u0107inu u \u010dak 145 naselja, pa su danas ve\u0107ina u 921.<\/p>\n\n\n\n Ni\u010dija zemlja 376 naselja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kod Srba je situacija takva da su izgubili 257 naselja u kojima su nekad predstavljali ve\u0107inu. U me\u0111uvremenu je jedna ve\u0107inski srpska op\u0107ina postala bo\u0161nja\u010dka te tri hrvatske. Istodobno su dvije ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dke op\u0107ine postale ve\u0107inski hrvatske, a dvije srpske ve\u0107inski hrvatske. U \u010dak 11 op\u0107ina s bo\u0161nja\u010dkom ve\u0107inom 1991. Srbi su postali ve\u0107ina, a jo\u0161 dvije hrvatske op\u0107ine sada imaju srpsku ve\u0107inu.<\/p>\n\n\n\n Kad se pak analiza spusti na razinu naselja, dobiju se podaci da je 260 ve\u0107inski srpskih naselja postalo ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dko, kao i 98 prijeratnih hrvatskih naselja. Istodobno, 31 bo\u0161nja\u010dko naselje sada ima hrvatsku ve\u0107inu, a 186 bo\u0161nja\u010dkih naselja postalo je ve\u0107inski srpsko. U me\u0111uvremenu se nakon rata i 376 naselja doslovno pretvorilo u ni\u010diju zemlju, a u kojima su nekada prije rata Hrvati, Bo\u0161njaci ili Srbi predstavljali ve\u0107inu stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bosna i Hercegovina ne\u0107e tako skoro imati popis pu\u010danstva. No, podaci zaostali od posljednjega provedenog 2013. godine, koji su ipak slu\u017ebeno progla\u0161eni, uz negiranje srpske strane, otkrili su vi\u0161e zanimljivih detalja. Jedan detalj – onaj o teritorijalnoj zastupljenosti odre\u0111enih naroda na pojedinim podru\u010djima, ponajprije op\u0107inama, kad su u pitanju tri ve\u0107inska naroda tek se ne\u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":106175,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-106174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n