Ima li ikoga tko u zadnje dvije godine jo\u0161 nije postavio pitanje ‘Je li pandemija kona\u010dno gotova?’ ili ‘Kada \u0107emo kona\u010dno mo\u0107i nastaviti normalno \u017eivjeti?’. Tako zapo\u010dinje velika analiza BBC-jevog novinara specijaliziranog za zdravstvene i znanstvene teme Jamesa Gallaghera koji odmah navodi da je on postavio oba spomenuta pitanja pa nastavlja da bi odgovor na njih mogao biti isti: ‘Vrlo skoro’.<\/p>\n\n\n\n
Sve je sna\u017enije uvjerenje da omikron Ujedinjeno Kraljevstvo gura prema samoj zavr\u0161nici pandemije. Ali, \u0161to slijedi nakon toga? Ne\u0107e se dogoditi da netko pucne prstima i da virus zatim nestane. Umjesto toga, morat \u0107emo se naviknuti na novu sveprisutnu rije\u010d – ‘endemski’, \u0161to zapravo zna\u010di da covid definitivno ostaje s nama.<\/p>\n\n\n\n
Jesmo li, dakle, doista na pragu nove ere covida i \u0161to \u0107e to zna\u010diti za na\u0161e \u017eivote?<\/p>\n\n\n\n
– Gotovo da smo tamo, ovo sada je po\u010detak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatra profesor Julian Hiscox, \u0161ef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Sveu\u010dili\u0161tu u Liverpoolu.<\/p>\n\n\n\n
– Mislim da \u0107e nam se \u017eivoti tijekom 2022. gotovo u potpunosti vratiti u pretpandemijsko vrijeme, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to se mijenja je na\u0161 imunitet. Novi koronavirus pojavio se prije dvije godine u kineskom Wuhanu i tada smo bili ranjivi. Bio je to potpuno nov virus s kojim na\u0161i imunolo\u0161ki sustavi nisu imali dodira, a nismo imali ni cjepiva ni lijekova koji bi mogli pomo\u0107i u borbi s njim. Posljedica je bila kao da je netko pucao iz baca\u010da plamena u tvornici pirotehnike. Covid se svijetom pro\u0161irio eksplozivno, ali po\u017ear koji je izazvao ne mo\u017ee gorjeti istim intenzitetom vje\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Od po\u010detka su postojale dvije opcije – ili \u0107emo istrijebiti covid, kao \u0161to se u\u010dinilo s ebolom u zapadnoj Africi, ili \u0107e se sam primiriti, ali ostati s nama dugoro\u010dno i pridru\u017eiti se \u010ditavom nizu endemskih zaraza – od obi\u010dne prehlade preko HIV-a, ospica i malarije do tuberkuloze – koje su uvijek prisutne.<\/p>\n\n\n\n
Neizbje\u017ena opcija<\/em><\/strong> – Endemi\u010dnost je ugravirana u ovaj virus, ka\u017ee dr. Elisabetta Groppelli, virologinja sa Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu St. George.<\/p>\n\n\n\n – Vrlo sam optimisti\u010dna. Uskoro \u0107emo biti u situaciji u kojoj virus cirkulira, a pritom vodimo brigu o za\u0161titi najugro\u017eenijih, dok \u0107emo za sve ostale prihvatiti da \u0107e se zaraziti. Prosje\u010dnoj osobi ne\u0107e se dogoditi ni\u0161ta, pojasnila je dr. Groppelli.<\/p>\n\n\n\n Epidemiolozi neku zarazu naj\u010de\u0161\u0107e smatraju endemskom kada je njezino \u0161irenje konzistentno i predvidljivo, a da nema iznenadnih eksplozija ‘slu\u010dajeva’ kakve smo gledali u raznim valovima ove pandemije. No, profesorica Azra Ghani, epidemiologinja s londonkog Imperial Collegea, ka\u017ee da drugi ljudi koriste\u0107i izraz ‘endemski’ misle na \u017eivot s covidom, ali bez restrikcija. Ona smatra da \u0107emo do toga do\u0107i ‘iznimno brzo’.<\/p>\n\n\n\n – \u010cini se da je dugo trebalo do ove faze, ali pro\u0161lo je samo godinu dana od po\u010detka vakcinacije, a ve\u0107 smo i zbog toga slobodniji nego prije, ka\u017ee Ghani.<\/p>\n\n\n\n Jedino \u0161to bi moglo poremetiti ovakav razvoj situacije je pojava neke nove varijante koronavirusa koja bi mogla preuzeti dominaciju nad omikronom i pritom izazivati zna\u010dajno te\u017ee klini\u010dke slike.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je re\u0107i, napominje Ghani, da ako je zaraza endemska to ne zna\u010di nu\u017eno da je bolest blaga.<\/p>\n\n\n\n – Imamo nekih stvarno opakih ubojitih zaraznih bolesti koje smatramo endemskima. Boginje su bile endemske tisu\u0107lje\u0107ima, ali svejedno su ubile tre\u0107inu svih zara\u017eenih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slu\u010dajeva, poja\u0161njava Ghani.<\/p>\n\n\n\n Manje smrtonosan<\/em><\/strong> – Kada omikron odradi svoje, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu bit \u0107e visok, i to barem neko vrijeme, smatra profesorica Eleanor Riley, imunologinja sa Sveu\u010dili\u0161ta u Edinburghu.<\/p>\n\n\n\n Ipak, visoka stopa zaraze imala je i visoku cijenu – u Ujedinjenom Kraljevstvu je preminulo vi\u0161e od 150.000 ljudi. Ali zaraza je u na\u0161im imunolo\u0161kim sustavima ostala i za\u0161titu. Taj imunitet \u0107e s vremenom slabjeti tako da valja o\u010dekivati da \u0107emo od covida obolijevati i u budu\u0107nosti, ali i oslabjeli imunitet bi trebao smanjiti mogu\u0107nost razvijanja ozbiljnije bolesti.<\/p>\n\n\n\n Profesor Hiscox, ina\u010de \u010dlan posebnog savjetodavnog odbora britanske vlade za nove respiratorne viruse, poja\u0161njava da to zna\u010di da ogromna ve\u0107ina zara\u017eenih u budu\u0107nosti ne\u0107e imati ve\u0107ih problema.<\/p>\n\n\n\n \u0160mrcanje i glavobolja<\/em><\/strong> Bit \u0107e ljudi, naj\u010de\u0161\u0107e u starijoj dobnoj skupini ili oni imunokompromitirani, koji \u0107e umirati i od endemskog covida. Tako da \u0107e se morati odlu\u010diti kako \u017eivjeti uz tu \u010dinjenicu.<\/p>\n\n\n\n – Ako ne \u017eelite tolerirati nijednu smrt od covida, onda ovo nije gotovo i na stolu je \u010ditava lepeza restrikcija, upozorava Hiscox.<\/p>\n\n\n\n – Ali, gledajte, u ne\u0161to te\u017eoj sezoni gripe imamo po 200-300 mrtvih na dan [u Britaniji] i nitko ne nosi ni masku niti prakticira socijalno distanciranje. To je mo\u017eda linija koju bismo morali povu\u0107i i kod covida, poja\u0161njava Hiscox koji ne o\u010dekuje da bismo u budu\u0107nosti zbog covida ponovno imali lockdowne ili ograni\u010davanja velikih okupljanja. Isto tako, on o\u010dekuje da \u0107e ove godine masovna testiranja na covid biti ukinuta.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je gotovo sigurno je da \u0107e cijepljenje protiv koronavirusa, ali samo za one najranjivije, svake godine biti realnost.<\/p>\n\n\n\n – Morat \u0107emo prihvatiti \u010dinjenicu da \u0107e sezona gripe ubudu\u0107e biti i sezona korone i da \u0107e nam to predstavljati odre\u0111eni izazov, smatra dr. Groppelli.<\/p>\n\n\n\n “Ne mo\u017eete umrijeti dvaput”<\/em><\/strong> Profesorica Riley smatra da nakon omikrona ne\u0107e vi\u0161e biti potrebe za no\u0161enjem maski iako vjeruje da ljudi koji ih nose ne\u0107e vi\u0161e biti tako rijedak prizor, ba\u0161 kao u nekim dijelovima Azije gdje ih ljudi samoinicijativno nose u ve\u0107im gu\u017evama.<\/p>\n\n\n\n – Izvjestan scenarij je da nam \u017eivot ne\u0107e izgledati puno druga\u010dije nego \u0161to su izgledali 2019. godine, dodaje Riley.<\/p>\n\n\n\n BBC u kona\u010dnici upozorava da dobar dio planeta, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, jo\u0161 nije u ovoj fazi. Odnosi se to ponajprije na siroma\u0161nije dr\u017eave u kojima cijepljenje jo\u0161 nije uzelo maha, ali i na dr\u017eave s tvrdim lockdownima koje imaju manjak prirodne imunosti u populaciji.<\/p>\n\n\n\n Svjetska zdravstvena organizacija tako\u0111er smatra da jo\u0161 treba dosta vremena pro\u0107i da se covid nazove endemskim.<\/p>\n\n\n\n – Za svijet je to jo\u0161 uvijek pandemija i akutna hitna situacija, zaklju\u010dila je dr. Groppelli.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ima li ikoga tko u zadnje dvije godine jo\u0161 nije postavio pitanje ‘Je li pandemija kona\u010dno gotova?’ ili ‘Kada \u0107emo kona\u010dno mo\u0107i nastaviti normalno \u017eivjeti?’. Tako zapo\u010dinje velika analiza BBC-jevog novinara specijaliziranog za zdravstvene i znanstvene teme Jamesa Gallaghera koji odmah navodi da je on postavio oba spomenuta pitanja pa nastavlja da bi odgovor na […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":107451,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-107450","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
Za mnoge se ova druga opcija – s obzirom da je rije\u010d o virusu koji se \u0161iri zrakom, i to i prije nego se kod zara\u017eenih pojave simptomi – od po\u010detka \u010dinila neizbje\u017enom.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o covidu, ve\u0107 su vidljivi znakovi da on postaje manje smrtonosan s protekom vremena tijekom kojega se ljudski organizmi ‘upoznaju’ s koronavirusom i ‘u\u010de’ kako se boriti s njime. U Ujedinjenom Kraljevstvu gra\u0111anima je ponu\u0111eno cjepivo, uklju\u010duju\u0107i i booster dozu, a kroz populaciju su pro\u0161li valovi \u010detiriju razli\u010ditih varijanti istog virusa.<\/p>\n\n\n\n
– Bila to nova ili stara varijanta, ve\u0107ina nas \u0107e, ba\u0161 kao kad se zarazimo koronavirusom koji izaziva obi\u010dnu prehladu, \u0161mrcati i imat \u0107e mo\u017eda blagu glavobolju, a nakon toga \u0107emo ozdraviti, ka\u017ee Hiscox.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, jo\u0161 je neizvjesno koliko \u0107e te\u0161ke zime biti i ho\u0107e li biti te\u017ee od uobi\u010dajenih s obzirom da i od covida i od gripe naj\u010de\u0161\u0107e umiru isti ljudi. Kao \u0161to je jedan znanstvenik rekao, podsje\u0107a BBC, “ne mo\u017eete umrijeti dvaput”.<\/p>\n\n\n\n