Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Pali\u0107 u razgovoru za IKA-u i HKR govorio je o pastoralnom stanju u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji kojom upravlja godinu i pol dana i o aktualnoj situaciji u BiH. S mons. Pali\u0107em razgovarala je Ines Grbi\u0107 u Zadru, gdje je biskup predvodio sve\u010dano misno slavlje na svetkovinu sv. Sto\u0161ije.<\/p>\n\n\n\n
O\u010de biskupe, janjeva\u010dka zajednica kojoj i Vi pripadate proslavit \u0107e novo biskupsko ustoli\u010denje za dubrova\u010dkog biskupa. Ka\u017eete kako malo Janjevo \u201enipo\u0161to nije najmanje me\u0111u kne\u017eevstvima Judinim\u201c. Nedavno mi je jedna osoba rekla kako je mislila da je Janjevo cijela jedna regija, a ne malo mjesto, s obzirom na brojnost i prisutnost Janjevaca u dru\u0161tvu. Kako do\u017eivljavate imenovanje don Roka Glasnovi\u0107a iz va\u0161e janjeva\u010dke zajednice dubrova\u010dkim biskupom?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Prvo bih rekao da je to zbilja jedna bogata duhovna ba\u0161tina. Ta duhovna ba\u0161tina je rasla, razvijala se, stasala na prostorima koji su tako\u0111er zaliveni mu\u010deni\u010dkom krvlju. Mu\u010deni\u010dkom krvlju mnogih ljudi, ne mislim tu samo na povijesne bitke. Mislim na pojam mu\u010deni\u0161tva kako ga mi razumijemo u na\u0161oj kr\u0161\u0107anskoj tradiciji, u katoli\u010dkoj tradiciji i teologiji. Dakle, da je bilo onih ljudi koji su iz ljubavi prema Kristu, iz svoje pripadnosti Kristu i Katoli\u010dkoj Crkvi, doista podnosili nevolje i mu\u010deni\u0161tva na onom prostoru. Tako da bih rekao da je to zbilja jedna bogata duhovna ba\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n Da, mjesto je malo, te\u0161ko je danas govoriti koliko uop\u0107e ima ljudi podrijetlom iz Janjeva. Ima ih u svim dijelovima svijeta, najvi\u0161e u Zagrebu i okolici. U najboljim godinama zajednica Janjevaca brojala je izme\u0111u 4000 i 5000 ljudi. Dakako da je uvijek u toj zajednici bilo duhovnih zvanja, prije je bilo i biskupa, bilo je i ljudi koji su imali odgovorne slu\u017ebe, mislim na sve\u0107enike u tada\u0161njoj Skopskoj nadbiskupiji, kao \u0161to je don Nikola Glasnovi\u0107 \u010diji je grob u Lurdskoj \u0161pilji koja se nalazi pokraj crkve u Janjevu. On je oko 1906. g. bio apostolski administrator Skopske nadbiskupije, tako da je to zbilja bogata duhovna ba\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n Naravno da me raduje imenovanje mons. Roka Glasnovi\u0107a dubrova\u010dkim biskupom. Jedan razlog je \u0161to potje\u010demo iz istoga mjesta, ba\u0161tinimo istu tradiciju. Ali, s druge strane, naravno, ba\u0161 zato \u0161to je dubrova\u010dki biskup, jer u Dubrova\u010dkoj biskupiji sam i s\u00e2m stasao i s kojom sam i tijekom svojih odgojnih dana, kad sam se opredjeljivao za slu\u017eenje u nekoj partikularnoj Crkvi, izabrao upravo Dubrova\u010dku biskupiju. Tako da mi je to imenovanje vi\u0161estruko drago.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u nekima je prisutna percepcija da su Janjevci, uvjetno re\u010deno, \u2018mo\u0107ni\u2019 u Crkvi. U kratkom vremenu imenovana su dva hrvatska biskupa janjeva\u010dkog podrijetla. Duhovnim o\u010dima gledamo, u tome vidimo prst Duha Svetoga. Ali, znate kako netko pomisli, da Janjevci imaju neki utjecaj, mala zajednica, a dolaze i na polo\u017eaje upravljanja u Crkvi.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Pa ne bih rekao da je to tako. Dakako, mo\u017eda ljudi mogu komentirati, me\u0111utim, svatko tko zna na koji na\u010din Crkva pristupa izboru i imenovanju jednog biskupa, zna koji je to proces i postupak. Konkretno, ako govorimo o don Roku, on nije nepoznanica niti biskupima niti sve\u0107enicima, s obzirom na sve slu\u017ebe koje je obavljao u \u0160ibenskoj biskupiji, s obzirom na studij i sve kroz \u0161to ga je \u017eivot vodio. To mogu biti komentari, ali, s druge strane, ono \u0161to sam rekao na po\u010detku \u2013 smatram da je to zbilja jedna duhovna ba\u0161tina. Na\u0161e janjeva\u010dke obitelji su vjerni\u010dke obitelji. Mi smo svi stasali iz takvih vjerni\u010dkih obitelji i Gospodin negdje to nagra\u0111uje, prepoznaje i svojim Duhom upravlja u Crkvi.<\/p>\n\n\n\n O\u010de biskupe, imate iskustvo \u017eivljenja kao pripadnik hrvatskog naroda u manjinskoj sredini, nekad u Janjevu na Kosovu. Sada ste kao biskup poslani u dr\u017eavu gdje su Hrvati najmanje brojni. Ali konkretno, Va\u0161a Mostarsko-duvanjska biskupija je najbrojnija katolicima me\u0111u biskupijama u BiH.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Tako je. Prema statistikama koje redovito na\u0161a crkvena strana \u010dini u sije\u010dnju, kako je to uobi\u010dajeno, Mostarsko \u2013 duvanjska biskupija skupa s Trebinjsko-mrkanskom biskupijom \u010diji sam apostolski upravitelj, ima oko 190 000 vjernika katolika. S obzirom na iseljavanje, ratna doga\u0111anja i osobito na protjerivanja Hrvata u Banjolu\u010dkoj biskupiji, s obzirom na ratna doga\u0111anja u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u ovom trenutku smo prema tim statisti\u010dkim podacima najbrojnija Biskupija. Naravno, i mi se suo\u010davamo s istim problemom s kojim se suo\u010dava cijela BiH, i to ne samo Hrvati katolici, nego i pripadnici drugih naroda, a to je iseljavanje, odlazak mladih ljudi, djelomi\u010dno trbuhom za kruhom, a i radi op\u0107e nesigurnosti koja, na\u017ealost, u posljednje vrijeme ponovno vlada u BiH.<\/p>\n\n\n\n Spominjete iseljavanje. Kako komentirate zadnji popis stanovni\u0161tva u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je 400 000 ljudi manje.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Tu\u017eno, u prvom redu i zabrinjavaju\u0107e. Politi\u010dari \u0107e gledati na tome ubrati neke poene, me\u0111utim, valjalo bi sjesti za stol i promisliti koja bi to stvarno demografska strategija bila da se posvijesti ljudima i svima koji su odgovorni za dru\u0161tveni \u017eivot, kako bi se to stanje popravilo. Vjerujem i nadam se da u svima postoji dobra volja, da \u0107e se prona\u0107i neki mehanizmi i da \u0107e nas ovaj popis malo vi\u0161e osvijestiti kako bismo se pozabavili va\u017enim pitanjima za opstanak hrvatskog naroda.<\/p>\n\n\n\n Za Vama je godina i pol dana upravljanja Mostarsko-duvanjskom biskupijom. Kakva bi bila dijagnoza nakon godinu i pol dana? Bili ste rekli, treba najprije snimiti stanje na terenu. \u0160to ste detektirali, s kojim izazovima se suo\u010davate?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je Drugi vatikanski sabor napisao u pastoralnoj konstituciji Radost i nada, dakle, postoje radosti i nade, postoje \u017ealosti i tjeskobe, to je sastavni dio \u017eivota. Radosti i nade su da su nam \u017eupne zajednice \u017eive zajednice, da se veliki broj vjernika okuplja na euharistijskim slavljima. Tu zaista ne radim razliku izme\u0111u dijecezanskih i redovni\u010dkih \u017eupa, odnosno, \u017eupa koje su povjerene franjevcima na upravu. Tako da se u svim \u017eupama vidi \u017eivost i \u017eivotnost \u017eupnih zajednica.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to su \u017ealosti i tjeskobe jest, na\u017ealost, situacija u pojedinim \u017eupama gdje djeluju sve\u0107enici koji su bez kanonskog dekreta, kanonskog poslanja i gdje se na taj na\u010din taj razdor koji je nekada nastao, jo\u0161 uvijek \u0161iri i poti\u010de. To, naravno, ne doprinosi zajedni\u0161tvu i lijepoj slici Crkve.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d iseljavanjima, imamo dosta anga\u017eiranih mladih ljudi, u \u017eupnim zajednicama koje vode dijecezanski sve\u0107enici i u \u017eupama koje vode franjeva\u010dki sve\u0107enici, osobito kroz FRAMA-u i razli\u010dite skupine mladih, ministrante. U tom segmentu \u017eivot u Biskupiji je doista bogat. Ne treba zaboraviti jo\u0161 jednu va\u017enu dimenziju koja je va\u017ena slika koja se daje u dru\u0161tvu i koju Biskupija pru\u017ea, a to je djelovanje Caritasa Mostarsko \u2013 duvanjske biskupije. Taj Caritas kroz razli\u010dite institucije doista nastoji doprinijeti i boljoj situaciji dru\u0161tva, jer kad Caritas djeluje, nije svrha i smisao djelovanja Caritasa da bi sebe promovirao, nego da bi u razli\u010ditim podru\u010djima ljudskog \u017eivota ubla\u017eavao potrebe i situacije ljudi, obitelji i razli\u010ditih zajednica.<\/p>\n\n\n\n O\u010de biskupe, spomenuli ste tzv. hercegova\u010dki slu\u010daj, dakle, \u017eupe u kojima je neregularno kanonsko stanje upravljanja. Imate li teret obveze da Vi to stanje morate rije\u0161iti? Kada Papa imenuje pojedinog biskupa tamo gdje su neki problemi, u tom imenovanju i\u0161\u010ditavamo posredno Papine odluke i u kontekstu da taj \u010dovjek, novoimenovani biskup, ima kapacitet i poslanje razrije\u0161iti odre\u0111enu stvar. Osje\u0107ate li Vi teret te obveze? I s druge strane, kako je mogu\u0107e da se takvo jedno \u2018bezvla\u0161\u0107e\u2019 mo\u017ee nametnuti Crkvi koja je takva institucija i da to mo\u017ee toliko dugo trajati? Crkva nema vojsku i policiju za prisilu, ali, kako Crkva svojim autoritetom ne mo\u017ee u\u010diniti da se po\u0161tuju regularne crkvene odredbe?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Osje\u0107am teret jedino u smislu \u0161to se to nalazi na podru\u010dju moje Biskupije. U smislu nekakvog \u2018proro\u010dkog\u2019 rje\u0161avanja ili djelovanja, te\u0161ko je o tome govoriti niti sebe i svoje poslanje osje\u0107am u tom smislu. Dakako da sam svjestan poslanja jednog biskupa koje on ima na odre\u0111enom podru\u010dju. I ukoliko je do mene, spreman sam doista u\u010diniti sve da se rije\u0161i ta situacija, tih \u017eupa. Imao sam razgovore s razli\u010ditim, \u2018obi\u010dnim\u2019 vjernicima iz tih \u017eupa i onda do\u017eivljavam koliko je ta situacija i za pojedine same obitelji doista te\u0161ka, u kojima je to cijelo stanje prouzro\u010dilo i podjele unutar obitelji.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de drugog dijela Va\u0161eg pitanja, kako Crkva nema mehanizam i na koji na\u010din bi Crkva to trebala rije\u0161iti, Crkva je to jednostavno poku\u0161ala. Uvijek se nastoji i\u0107i na\u010dinom razumijevanja i razgovora. To je ve\u0107 unazad nekoliko desetaka, da ne ka\u017eem mo\u017eda i stotinu godina otkad se ta situacija pojavila, da to postoji. Crkva je poku\u0161avala razgovorima, poku\u0161avala je na\u010dinima koji su njoj kanonski u rukama, prisutni pomo\u0107u zakona.<\/p>\n\n\n\n Onda je i\u0161la korak dalje. Znate da su svi ti sve\u0107enici koji su tamo, otpu\u0161teni najprije iz Franjeva\u010dkog reda. Zna\u010di, oni nisu franjevci bez obzira \u0161to oni nose i dalje franjeva\u010dku odje\u0107u, odnosno habit i \u0161to se ispred svojeg imena potpisuju fra. To je naravno, i u posljednjem razgovoru kojeg sam imao s novim Generalom Franjeva\u010dkog reda, to je za franjeva\u010dku zajednicu jasno.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, imamo i tu kanonsku situaciju gdje su njima zabranjeni nekakvi \u010dini reda, \u0161to zna\u010di da su pojedini sakramenti nevaljani i nedopu\u0161teni. Tako da Crkva koristi one mehanizme koji su joj u rukama i koje ona ima, ali naravno \u2013 uvijek se tu poziva na razum, na otvorenost, na razgovor.<\/p>\n\n\n\n Ali, s druge strane, ne mo\u017eete utjecati na neodgovornost pojedinaca. I ovdje je u kona\u010dnici jednostavno detektirati stanje. U prvom redu tu je prisutna neodgovornost, a onda \u0161to je puno va\u017enije za vjernike, uop\u0107e poimanje Crkve kao zajednice Kristove, kao hijerarhijskog ustrojstva Crkve i kao onoga \u0161to mi u ekleziologiji, na na\u0161im teolo\u0161kim fakultetima uop\u0107e u\u010dimo o organizmu koji se zove Crkva Kristova.<\/p>\n\n\n\n Lijepi Vam je dar, o\u010de biskupe bio i ono Oprostite franjeva\u010dkog provincijala u njegovom prigodnom obra\u0107anju Vama, kada ste uvedeni u slu\u017ebu mostarsko \u2013 duvanjskog biskupa. Ipak je to svijest iz te franjeva\u010dke obitelji da je nanesena \u0161teta tijelu Crkve. To Oprosti zacjeljuju\u0107e zvu\u010di.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, da. Ta situacija je prisutna. Meni je drago da su franjevci, barem ove generacije sada i one koje dolaze, da su svjesni, da se sve vi\u0161e vra\u0107aju toj b\u00eeti franjeva\u010dke karizme i duhovnosti \u2013 ne samo siroma\u0161tva, poslu\u0161nosti i \u010disto\u0107e koji su njihovi evan\u0111eoski zavjeti, nego i bitnog obilje\u017eja uop\u0107e redovni\u0161tva i franjeva\u010dkog reda, a to je njihovo zajedni\u0161tvo. Zajedni\u0161tvo u smislu njihovog zajedni\u010dkog \u017eivota, a \u017eupa, puno puta su i oni izlo\u017eeni danas, poslani u \u017eupu gdje \u017eive kao pojedinci, \u0161to u ovom trenutku ali i uop\u0107e ne odgovara b\u00eeti franjeva\u010dke karizme i franjeva\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Tako da se i tu osje\u0107a na\u010din promi\u0161ljanja kako da oni ostanu vjerni svojoj karizmi, svom na\u010dinu \u017eivljenja franjeva\u010dke duhovnosti, ali s druge strane, naravno, da budu i na pomo\u0107 dijecezanskom biskupu tamo gdje jesu. Dok nije bilo redovite hijerarhije u BiH, naravno da se situacija mogla promatrati na jedan ili drugi na\u010din. Tamo gdje Crkva uspostavi redovitu hijerarhiju, onda se naravno zna koji je na\u010din to\u010dnog funkcioniranja.<\/p>\n\n\n\n Ja mogu re\u0107i da je za svaku partikularnu Crkvu redovni\u0161tvo bogatstvo, i njihov na\u010din \u017eivota. Ne mislim samo na anga\u017eman u pastoralu, nego na konkretno \u017eivljenje njihove karizme tamo gdje jesu. Osobno smatram da je i \u017eivot franjevaca, bez obzira na njihove povijesne zasluge, ali govorim o sada\u0161njosti, njihov anga\u017eman i ono \u0161to oni \u010dine je bogatstvo za partikularnu Crkvu. Nadam se da \u0107emo u tom smislu zajedni\u010dki djelovati, a sve za dobro Crkve i naroda kojemu smo poslani slu\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111ugorje, novi apostolski vizitator. Isti\u010dete, Me\u0111ugorje je jo\u0161 uvijek \u017eupa Mostarsko-duvanjske biskupije. Kako ide korelacija izme\u0111u posebnog pra\u0107enja odlukom Pape i \u017eupe?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Ja sam s pokojnim nadbiskupom Henrykom Hoserom imao dobre odnose. Svatko je imao svoju zada\u0107u i svatko je tu svoju zada\u0107u nastojao izvr\u0161iti kako najbolje zna i umije. Vjerujem i nadam se da \u0107e tako biti i s novim vizitatorom, mons. Aldom Cavallijem kojega sam imao prigodu kratko susresti. Oni bi sredinom velja\u010de trebao do\u0107i u Me\u0111ugorje, jer tu su jo\u0161 njegovi poslovi oko njegove slu\u017ebe apostolskog nuncija u Nizozemskoj. \u010cim privede kraju slu\u017ebu u Nizozemskoj, on \u0107e do\u0107i u Me\u0111ugorje i nastaviti ono \u0161to je zapravo i \u017eelja Svete Stolice, to je kontinuitet pastoralnog pra\u0107enja. To se uvijek nagla\u0161ava i u dekretu i u imenovanju \u2013 pastoralno pra\u0107enje situacije u Me\u0111ugorju. Ostaje zada\u0107a dijecezanskog biskupa ona koja je bila, da je Me\u0111ugorje \u017eupa Mostarsko \u2013 duvanjske biskupije i da dijecezanski biskup u toj \u017eupi ima ovlasti koje mu daje Zakonik, naravno, ne ulaze\u0107i u ovlasti apostolskog vizitatora koje on ima za \u017eupu Me\u0111ugorje.<\/p>\n\n\n\n Spomenimo i ulogu Crkve u dru\u0161tvu koja je u BiH od osobite va\u017enosti. Dolaze informacije o vrlo napetom stanju u BiH. Kako Vi osje\u0107ate atmosferu na terenu?<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Pa osje\u0107a se napetost. Osje\u0107a se napetost i nesigurnost me\u0111u ljudima. Me\u0111utim, ja sam uvjeren da \u0107e svi oni koji su odgovorni, bilo da se radi o na\u0161em hrvatskom narodu, bilo da se radi o Bo\u0161njacima ili Srbima, da \u0107e imati toliko politi\u010dke mudrosti, sjesti i dogovoriti se, osobito \u0161to se ti\u010de Izbornog zakona.<\/p>\n\n\n\n Ne bi tu trebalo tako\u0111er zaboraviti niti inertnost me\u0111unarodne zajednice, bez obzira koliko se mislilo da je Daytonskim sporazumom situacija rije\u0161ena. Sve ovo pokazuje kako je, na\u017ealost, samo u jednom segmentu, a to je u prestanku rata, situacija u BiH rije\u0161ena. Me\u0111utim, u ure\u0111enosti i funkcioniranju dru\u0161tva, daleko smo jo\u0161 od ure\u0111enosti.<\/p>\n\n\n\n O\u010de biskupe, Vas \u017eele kao sugovornika, iako ste rekli da se politi\u010dari Crkvi u BiH obi\u010dno obrate kada situacija do\u0111e do zida. Ka\u017eete, Crkva nije aktivni politi\u010dki sudionik, ali daje doprinos dru\u0161tvu po svom javnom djelovanju. Imali ste susrete i s Draganom \u010covi\u0107em.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n S obzirom na lokalne politi\u010dare, mi smo nu\u017eno upu\u0107eni jedni na druge jer radimo za isti narod i radimo za interese istog naroda. Tu ne vidim bilo \u010dega spornog, upitnog, pa niti ne\u010deg posebnog, da tako ka\u017eem. Naravno, meni je drago da su ljudi koji su politi\u010dki anga\u017eirani i vjernici. To je njima mo\u017eda ote\u017eavaju\u0107a okolnost jer se na njih gleda ne samo kao na politi\u010dare, nego i kao vjernike, a iz vjere proizlaze i neke obveze.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, naravno da smo svi svjesni da mora postojati suradnja i da ono \u0161to Crkva konkretno radi, ako govorim o socijalnom podru\u010dju, to ne radi zbog same sebe, nego upravo zbog tih ljudi kojima je poslana slu\u017eiti. Svima je nama u cilju i ja kao biskup to osobito dobro znam \u0161to se od mene kao biskupa o\u010dekuje. I zahtjevi koje pred biskupa stavlja ne samo situacija, nego i Evan\u0111elje, tradicija Crkve i crkveni dokumenti, da nismo aktivni politi\u010dki akteri na politi\u010dkoj sceni, ali jesmo dio jednoga dru\u0161tva u kojem \u017eivimo i gdje smo odgovorni i pozvani doprinijeti u okvirima u kojima to kao Crkva mo\u017eemo u\u010diniti. U tom smislu smatram da je komunikacija nu\u017ena, da je suradnja nu\u017ena, a sve za dobrobit i dru\u0161tva tamo gdje jesmo, i osobito hrvatskog naroda.<\/p>\n\n\n\n O\u010de biskupe, boli li Vas kad se Hrvatima pripisuje tendencija da su i oni dio struje koji bi podijelili BiH? I Vi ste rekli, Hrvati su zaslu\u017eni za opstanak BiH. Uostalom, isti\u010dete, Mostar je jedina multikulturalna sredina u BiH. U Banja Luci i Sarajevu \u017eivi apsolutna ve\u0107ina jednog naroda, Srba i Bo\u0161njaka, u Mostaru je relativna ve\u0107ina Hrvata, ispod 50 %. \u0160to biste rekli onima koji Hrvate smatraju ru\u0161iteljima BiH, a s druge strane, u Mostaru je na djelu multikulturalnost.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Svatko tko pro\u010dita Daytonski ugovor vidi da je taj Ugovor, koliko god on te\u017eio jedinstvu BiH, da je zapravo BiH podijeljena na dva entiteta. I to je tako. S druge strane, dakako da je svima nama stalo o\u010duvati integritet BiH i ono jo\u0161 va\u017enije, dati svakom narodu prava i ono \u0161to svaki narod kao konstitutivni narod te dr\u017eave treba imati.<\/p>\n\n\n\n Ne smijemo zaboraviti \u010dinjenicu da su biskupi, kad je bilo pitanje referenduma o neovisnosti BiH, biskupi su tada jasno pozvali Hrvate u BiH da se na referendumu izjasne za neovisnost BiH.<\/p>\n\n\n\n Prema tome, ako krenemo od nastanka dr\u017eave, vidi se zapravo koliki je doprinos Hrvata u nastanku BiH kao samostalne dr\u017eave, ali i koliki je doprinos po pitanju opstanka BiH, bez obzira na sve pote\u0161ko\u0107e koje su se tijekom povijesti javljale.<\/p>\n\n\n\n Tako da mislim da ne vodi svijetloj budu\u0107nosti nametanje bilo kakve krivnje bilo kojem narodu. Smatram da bi svi narodi trebali kao konstitutivni narodi promi\u0161ljati zajedni\u010dki o budu\u0107nosti BiH.<\/p>\n\n\n\n U nedostatku legitimiteta politi\u010dkog predstavnika Hrvata u BiH, Crkva ostaje jedino uto\u010di\u0161te hrvatskom narodu u BiH. Izgleda da je Hrvatima Katoli\u010dka Crkva u BiH zaklon i jedina sigurnost u nesre\u0111enoj zemlji gdje je, i Vi ka\u017eete, stanje konfuzno.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n U svim tim povijesnim mijenama, Katoli\u010dka Crkva je na prostorima BiH, ali i ne samo tamo, ali osobito na prostorima BiH, bila jedini kontinuitet i jedina sigurnost. Crkva je tako\u0111er prolazila sve ono \u0161to je i njen narod prolazio. Prema tome, dakako, svjestan sam uloge Katoli\u010dke Crkve, svjestan sam uloge pastira i to nas zapravo sve vi\u0161e obvezuje da uvijek kada je potrebno, dignemo glas u obrani i za\u0161titi obespravljenih na bilo kojoj strani i bilo o kojoj vrsti obespravljenosti se radi. Naravno da treba priznati da u ovome trenutku situacija na\u0161ih Hrvata u BiH nije nimalo zavidna.<\/p>\n\n\n\n Va\u0161a poruka, o\u010de biskupe, hrvatskom narodu u BiH.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Moja poruka je da smo kao narod unato\u010d svemu i svim povijesnim izazovima opstali. Garancija te opstojnosti su zajedni\u0161tvo, me\u0111usobno po\u0161tovanje, garancija te opstojnosti jest da svoje volimo a druge prihvatimo i s drugima nastojimo graditi miran su\u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Pali\u0107 u razgovoru za IKA-u i HKR govorio je o pastoralnom stanju u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji kojom upravlja godinu i pol dana i o aktualnoj situaciji u BiH. S mons. Pali\u0107em razgovarala je Ines Grbi\u0107 u Zadru, gdje je biskup predvodio sve\u010dano misno slavlje na svetkovinu sv. Sto\u0161ije. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":108579,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-108578","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n