O smanjivanju broja vjernika i ulozi Crkve u dru\u0161tvu, o celibatu i spolnosti\u2026 Bez okoli\u0161anja, luksembur\u0161ki kardinal Jean-Claude Hollerich govori o budu\u0107nosti Katoli\u010dke crkve. Ovaj \u010dovjeka od povjerenja pape Franje ka\u017ee da ne treba mijenjati poruku, nego na\u010din na koji se ona prenosi.<\/p>\n\n\n\n
La Croix: Vi ste nekada\u0161nji misionar u Japanu, isusovac, nadbiskup Luksemburga, kardinal\u2026 Da li ste oduvijek tra\u017eili Boga na isti na\u010din?<\/p>\n\n\n\n
Kardinal Jean-Claude Hollerich: Kada sam kao mladi sve\u0107enik stigao u Japan, bio je to veliki \u0161ok. U to vrijeme bio sam mladi\u0107 no\u0161en pu\u010dkim katolicizmom Luksemburga. S drugim isusovcima, a svaki od nas je dolazio iz jedne druga\u010dije katoli\u010dke sredine, do\u0161li smo s odre\u0111enim modelom katoli\u010danstva koji, ubrzo smo shvatili, ne odgovara o\u010dekivanjima Japana. Za mene je to bila kriza. Trebao sam ostaviti po strani sve pobo\u017enosti koje su do onda sa\u010dinjavale bogatstvo moje vjere, trebao sam se odre\u0107i ne\u010dega \u0161to sam volio. Bio sam suo\u010den s izborom: ili \u0107u se odre\u0107i svoje vjere zato \u0161to nisam prona\u0161ao ono isto \u0161to odavno poznajem ili \u0107u krenuti na jedno duhovno putovanje. Izabrao sam ovu drugu opciju. Prije nego \u0161to sam to mogao glasno izgovoriti, morao sam postati bogotra\u017eitelj. Uporno sam ponavljao: \u201eBo\u017ee, gdje si? Gdje si ti, u ovoj tradicionalnoj kulturi kao i u postmodernom Japanu?\u201c<\/p>\n\n\n\n
Kad sam se prije deset godina vratio u Europu, trebao sam ponovo pro\u0107i kroz isto. Zapravo sam o\u010dekivao da \u0107u ponovo na\u0107i ono katoli\u010danstvo iz moje mladosti. Ali taj svijet vi\u0161e ne postoji\u2026 Danas, u sekulariziranoj Europi, moram iznova pro\u0107i kroz isti izazov: tra\u017eiti Boga.<\/p>\n\n\n\n
Je li Europa danas postala misijsko podru\u010dje?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Da. Ona je to ve\u0107 dosta dugo. Luksemburg moje mladosti nalikovao je pomalo na Irsku, velike procesije, razvijena pu\u010dka pobo\u017enost\u2026 Kad sam bio mali, sva su djeca i\u0161la u crkvu. Moji roditelji nisu i\u0161li, ali mene su slali jer to je bilo sasvim normalno. Sje\u0107am se jednog dje\u010daka iz mog razreda koji nije primio prvu pri\u010dest i to je bilo sablazno. Danas ve\u0107u sablazan izaziva to \u0161to neko dijete ide na prvu pri\u010dest.<\/p>\n\n\n\n
Ali nakon malo dubljeg promi\u0161ljanja vidim da ta pro\u0161lost i nije bila tako veli\u010danstvena. Naravno da to nisam mogao uvidjeti dok sam bio dijete, ali danas shva\u0107am da je i u to vrijeme, u tom dru\u0161tvu postojalo ve\u0107 puno pukotina i licemjerja. U su\u0161tini, ljudi nisu onda vjerovali vi\u0161e nego danas, iako su i\u0161li u crkvu. Imali su neku vrstu nedjeljnog obi\u010daja, kulturolo\u0161kog, koji nije bio nadahnut Isusovom smr\u0107u i uskrsnu\u0107em.<\/p>\n\n\n\n
Je li taj kulturolo\u0161ki katolicizam po vama okon\u010dan?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Ne sasvim. Kako u kojem dijelu svijeta. Ali uvjeren sam da \u0107e Covid ubrzati taj proces. U Luksemburgu jedna tre\u0107ina vjernika vi\u0161e ne dolazi u crkvu. Siguran sam da se ne\u0107e vratiti. Me\u0111u njima ima osoba u dubokim godinama kojima \u0107e biti te\u0161ko i naporno do\u0107i do crkve. Ali postoje i katolici kojima se nedjeljna misa svodi na jedan va\u017ean ritual koji daje stabilnost njihovom \u017eivotu. Biti katolik, jo\u0161 je za mnoge neka vrsta ogrta\u010da koji podrazumijeva jedan temeljni moral. Oni smatraju da \u201edobri kr\u0161\u0107ani\u201c na taj na\u010din odr\u017eavaju dru\u0161tvo, ali ne obrazla\u017eu \u0161to to zapravo zna\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Ali ta epoha treba okon\u010dati. Sada trebamo graditi Crkvu na temelju vjere. Sada znamo da jesmo i da \u0107emo biti manjina. Ne treba se tome ni \u010duditi, ni zbog toga jadikovati. Imam duboku sigurnost da je moj Gospodin prisutan u dana\u0161njoj Europi.<\/p>\n\n\n\n
Nimalo ne sumnjate u to?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: O, ne. Nikako. To pitanje me vi\u0161e ne mu\u010di. Dok sam bio mla\u0111i, bojao sam se da ga ne na\u0111em, taj strah me skoro mu\u010dio. Trebao sam ga prona\u0107i ili potonuti. Sada sam puno mirniji.<\/p>\n\n\n\n
Je li to ona mudrost koja dolazi s godinama?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Ne znam je li to ona mudrost koja dolazi s godinama. (Smijeh.) Bio bih sretan da imam bilo kakvu! Ali u kona\u010dnici, uvijek se radi o istim glupostima i sudaranju s istim zidom. Ali se barem zna da je zid tu i da \u0107e udarac boljeti. Sada isto tako znam da sam samo oru\u0111e u Bo\u017ejim rukama. Ima i mnogo drugih. Ova svijest u meni uvijek izaziva odre\u0111enu sumnju prema svima koji ka\u017eu da imaju \u010darobni recept, da znaju kako treba govoriti o Bogu.<\/p>\n\n\n\n
Nema \u010darobnog recepta?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Nema. Postoji samo poniznost Evan\u0111elja.<\/p>\n\n\n\n
A kad ste bili mla\u0111i, jeste li vjerovali u \u010darobne recepte?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Da, naravno. Vjerovao sam u njih. Ali to je bio samo jedan dra\u017eesni grijeh mladosti. To isto tako govori o entuzijazmu mladih\u2026<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to je poruka kr\u0161\u0107anstva i danas aktualna?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Zato \u0161to se \u010dovjek u ove dvije tisu\u0107e godina nije promijenio. On je i dalje u potrazi za sre\u0107om i ne nalazi je. I dalje je \u017eedan bezgrani\u010dnog, a suo\u010dava se sa svojim vlastitim granicama. On \u010dini nepravdu koja na drugim osobama ostavlja te\u0161ke posljedice, to je ono \u0161to nazivamo grijehom. Ali sada \u017eivimo u kulturi koja je sklona potiskivanju onoga \u0161to je ljudsko.<\/p>\n\n\n\n
Kultura konzumerizma \u010dovjeku obe\u0107ava ispunjenje \u017eelja, ali u tome ne uspijeva. Me\u0111utim, u trenutcima krize ili nekog \u0161oka, ljudi shva\u0107aju da u dubini njihova srca le\u017ee mnoga pitanja. Poruka Evan\u0111elja ima \u010dudesnu vitalnost koja mo\u017ee odgovoriti na ovo traganje za smislom i sre\u0107om.<\/p>\n\n\n\n
Poruka je i dalje aktualna, ali nositelji poruke poneki put se pojavljuju obu\u010deni u odje\u0107u iz minulih vremena, \u0161to ba\u0161 i nije najbolja usluga za samu poruku\u2026 Zato se trebamo prilagoditi. O\u010dito, ne zato da mijenjamo samu poruku, nego zato da bi je ljudi mogli shvatiti. Svijet je uvijek u traganju za smislom, ali ne tra\u017ei ga vi\u0161e kod nas i to nas boli. Poruku evan\u0111elja trebamo prenositi tako da se ljudi mogu usmjeriti na Krista.<\/p>\n\n\n\n
Upravo zato papa Franjo je pokrenuo Sinodu o sinodalnosti, \u010diji ste vi glavni izvjestitelj. Nedavno ste rekli da ne znate \u0161to \u0107ete napisati u tom izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Ja trebam biti onaj koji slu\u0161a. Ako iznesem puno prijedloga, to \u0107e obeshrabriti ljude koji misle druga\u010dije. Dakle, moju glavu i ove stranice trebaju ispuniti ljudi. To je sinoda. Ona treba biti otvorena. Kako ka\u017ee Papa, Duh Sveti je taj koji vodi sinodu. Dakle, i njemu trebamo dati prostora.<\/p>\n\n\n\n
Ovakav pristup je izuzetno va\u017ean zato \u0161to se vi\u0161e ne mo\u017eemo zadovoljiti davanjem naredbi odozgo prema dolje. U svim tvrtkama, u politici, u poduze\u0107ima, ono \u0161to od sada vrijedi jeste umre\u017eavanje. Ta promjena u na\u010dinu odlu\u010divanja dolazi zajedno s istinskom promjenom civilizacije pred kojom se nalazimo. I Crkva se treba prilagoditi, kako je to uvijek i \u010dinila tijekom svoje povijesti. Razlika je u tome \u0161to ovaj puta promjena civilizacije ima nevi\u0111enu snagu. Na\u0161u teologiju za dvadeset ili trideset godina vi\u0161e nitko ne\u0107e razumjeti. Ova civilizacija \u0107e pro\u0107i. Zato nam je potreban novi izri\u010daj vjere koji \u0107e biti utemeljen na Evan\u0111elju. A u stvaranju tog novog izri\u010daja, novog jezika treba sudjelovati cijela Crkva: u tome je smisao sinode.<\/p>\n\n\n\n
Kao predsjednik Vije\u0107a biskupskih konferencija Europske unije, sudjelovali ste po\u010dekom listopada na sastanku sa strankama europske desnice i desnog centra u Rimu. Na zavr\u0161etku, kardinal Parolin je sudionike potaknuo da kr\u0161\u0107anstvo ne promatraju kao samoposlugu u kojoj \u0107e izabirati samo neke vrijednosti. Postoji li ta napast kod politi\u010dara?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Da, jasno. Na desnici koriste kr\u0161\u0107anske simbole, vole krunice i raspela, ali to nije uvijek povezano s Kristovim otajstvom. Ali povezano je s na\u0161om nekada\u0161njom europskom kulturom. Oni se pozivaju na kulturu kako bi je sa\u010duvali. To je zloporaba religije.<\/p>\n\n\n\n
Na ljevici tako\u0111er poznajem osobe koje za sebe ka\u017eu da su uvjereni kr\u0161\u0107ani, koji se bore protiv klimatskih promjena, ali u Europskom parlamentu glasaju za to da poba\u010daj bude priznat kao temeljno pravo i da se lije\u010dnicima ograni\u010dava priziv savjesti. I u ovom slu\u010daju se religija uzima za samoposlugu.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017ee se biti demokr\u0161\u0107anin, socijalist, ekologist\u2026 i istovremeno biti kr\u0161\u0107anin. Ova razli\u010ditost u politi\u010dkoj formaciji vrlo je korisna za dru\u0161tvo. Ali politi\u010dari su \u010desto skloni pre\u0161u\u0107ivanju svojih vjerskih stavova koje zadr\u017eavaju u privatnom prostoru. Da bi se mogla izre\u0107i, religiji je potreban javni prostor.<\/p>\n\n\n\n
Nije li kr\u0161\u0107anima aktivno sudjelovanje u politici te\u017ee?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Kao prvo, kr\u0161\u0107ana ima sve manje. Isto tako ima ih manje i u politici. To se vidi nakon svakih izbora. A vidi se i to da poruka biskupa u dru\u0161tvu vi\u0161e ne prolazi. Vi to iskustvo u Francuskoj imate ve\u0107 nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n
To iskustvo je posljedica toga \u0161to smo manjina. Ako ho\u0107emo objasniti ono \u0161to \u017eelimo, trebamo zapo\u010deti dijalog s onima koji vi\u0161e nisu kr\u0161\u0107ani, ili su na rubu. Ako zauzimamo odre\u0111ene stavove, nije to zato \u0161to smo konzervativci, nego zato \u0161to smatramo da \u017eivot i ljudska osoba trebaju biti u sredi\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n
Kako bismo to mogli re\u0107i, potrebno je odr\u017eavati dijalog, prijateljstvo sa onima koji odlu\u010duju kao i s politi\u010darima koji druga\u010dije misle. Iako nisu kr\u0161\u0107ani, zajedno s njima dijelimo iskrenu brigu za suradnju na dobrobit dru\u0161tva. Ako ne \u017eelimo \u017eivjeti u podijeljenom dru\u0161tvu, trebamo biti sposobni saslu\u0161ati mi\u0161ljenje jednih i drugih.<\/p>\n\n\n\n
Zna\u010di li to da se Crkva treba odre\u0107i svojih stavova?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Ne, ne radi se o tome. Treba poku\u0161ati razumjeti onog drugog kako bi izgra\u0111ivali mostove prema dru\u0161tvu. Ako ho\u0107emo govoriti o kr\u0161\u0107anskoj antropologiji, polazi\u0161na to\u010dka treba biti ljudsko iskustvo na\u0161eg sugovornika. Iako je kr\u0161\u0107anska antropologija prekrasna, ona \u0107e uskoro postati nerazumljiva, ukoliko ne promijenimo pristup.<\/p>\n\n\n\n
I \u010demu bi nam slu\u017eilo to \u0161to uzimamo rije\u010d, ako nas nitko ne slu\u0161a? Da li mi govorimo sami sebi, kako bi sebe uvjerili da smo na pravoj strani? Ili da uvjerimo na\u0161e vjernike? Ili govorimo da bi nas drugi \u010duli?<\/p>\n\n\n\n
Koji su preduvjeti za slu\u0161anje drugog?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Kao prvo poniznost. Iako to nije uvijek svjesno, Crkva ostavlja dojam institucije koja sve zna bolje od drugih. Dakle, treba joj puno poniznosti bez koje ne mo\u017ee u\u0107i u dijalog. Isto tako treba pokazati da mi \u017eelimo u\u010diti od drugih. Evo primjera: ja sam u potpunosti protiv poba\u010daja. Kao kr\u0161\u0107anin, ne mogu imati druga\u010diji stav.<\/p>\n\n\n\n
Ali mogu razumjeti da postoji briga za dostojanstvo \u017eena, a govor koji smo nekada koristili, suprotstavljaju\u0107i se zakonima o poba\u010daju, danas vi\u0161e nije mogu\u0107. Od sada nadalje, koje druge mjere mo\u017eemo poduzeti kako bismo branili \u017eivot? Ako jedan na\u010din govora vi\u0161e ne prolazi, ne treba se \u017eu\u010dno boriti, nego tra\u017eiti druge na\u010dine.<\/p>\n\n\n\n
U Francuskoj mnogi vjeruju da je Crkva izgubila dobar dio svojeg kredibiliteta zbog spolnog zlostavljanja po\u010dinjenog unutar Crkve. Koji je va\u0161 stav o toj krizi?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Prije svega \u017eelim re\u0107i da su ta zlostavljanja sablazna. I kad vidimo brojeve u izvje\u0161taju Sauv\u00e9, jasno je da se ne radi o nekakvom propustu nekolicine. Negdje u sustavu postoji gre\u0161ka koju treba identificirati. Ne trebamo se bojati boli koju bi nam to moglo nanijeti, koja u odnosu na bol \u017ertava nije apsolutno ni\u0161ta. Stoga trebamo pokazati veliko po\u0161tenje i spremnost na primanje udaraca.<\/p>\n\n\n\n
Prije nekoliko tjedna bio sam u Portugalu i slu\u017eio misu. Bio je prisutan i jedan mali dje\u010dak, ministrant, koji je u mene gledao kao da sam ja dragi Bog. Primijetio sam da on u meni vidi Bo\u017ejeg predstavnika, \u0161to sam i bio u tom \u010dasu, za vrijeme liturgije. Zlouporaba takve djece, to je pravi zlo\u010din. Puno ve\u0107i prijestup nego \u0161to bi bio u slu\u010daju da ga po\u010dini jedan profesor ili trener. \u010cinjenica da se to toleriralo kako bi se za\u0161titila Crkva, jako je bolna. Zatvorili smo o\u010di! To je gotovo nemogu\u0107e ispraviti.<\/p>\n\n\n\n
Sada se vra\u0107am na va\u0161e pitanje. Neki su izgubili povjerenje. Da bi ga ponovno zadobili, ukoliko je to mogu\u0107e, treba imati puno poniznosti. U duhovnom pra\u0107enju neke zajednice ili osobe, treba uvijek imati na umu princip apsolutnog po\u0161tivanja onih koje pratimo. Ja ne mogu raspolagati bilo kojom osobom.<\/p>\n\n\n\n
Mislim da \u0107e ova pitanja o\u010dito biti prisutna u svim glavama i svim srcima za vrijeme Sinode. Moramo uvesti promjene.<\/p>\n\n\n\n
Ako postoji gre\u0161ka u sustavu, trebaju li, po va\u0161em mi\u0161ljenju, i promjene biti sustavne?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Da, naravno. U mojoj biskupiji, kao i u mnogim drugim, imamo jednu povelju o uljudnom pona\u0161anju koju trebaju potpisati svi sve\u0107enici i laici koji rade u Crkvi. A bogoslove prije sve\u0107eni\u010dkog re\u0111enja podvrgavamo ciklusu od osam edukacijskih programa iz psihologije, usmjerenih na razotkrivanje pedofilije. \u010cinimo sve \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i, ali to nije dovoljno. Trebamo Crkvu ustrojenu na na\u010din koji takve stvari onemogu\u0107ava.<\/p>\n\n\n\n
A to zna\u010di ?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Da smo dali vi\u0161e prostora \u017eenama i mladima, te bi stvari bile otkrivene puno ranije. Ne smijemo se vi\u0161e pona\u0161ati prema \u017eenama kao da su one neka marginalna skupina u Crkvi. One nisu na periferiji, one su u sredi\u0161tu Crkve. I ukoliko ne budemo dali rije\u010d njima koje su u sredi\u0161tu Crkve, bit \u0107emo u velikim problemima.<\/p>\n\n\n\n
Ne\u0107u re\u0107i ni\u0161ta vi\u0161e: to \u0107e pitanje biti postavljeno na Sinodi, iz razli\u010ditih kultura, razli\u010ditih sredina. Previ\u0161e smo zanemarili \u017eene. Njih treba \u010duti, kao i \u010ditav Bo\u017eji narod. Biskupi bi trebali biti poput pastira koji oslu\u0161kuju svoj narod. Ne radi se samo o tome da ka\u017eu: \u201eDa, slu\u0161am, ali to me ne zanima\u201c. Trebaju biti usred svog stada.<\/p>\n\n\n\n
Koje promjene jo\u0161 treba donijeti?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Formaciju klera treba promijeniti. Ona ne bi smjela biti usmjerena isklju\u010divo na liturgiju, iako razumijem da joj bogoslovi pridaju veliku va\u017enost. U formaciji sve\u0107enika treba dati rije\u010d laicima i \u017eenama. Formacija sve\u0107enika je zada\u0107a cijele Crkve, stoga cijela Crkva, zajedno s o\u017eenjenim mu\u0161karcima, udatim \u017eenama i celibatarcima treba pratiti ovu etapu.<\/p>\n\n\n\n
Isto tako trebamo mijenjati svoj pogled na spolnost. Do sada smo imali prete\u017eno potisnutu viziju seksualnosti. Jasno, ne radi se o tome da ljudima ka\u017eemo da mogu raditi \u0161to god ho\u0107e, da dokinemo moral, ali vjerujem da trebamo re\u0107i da je spolnost dar Bo\u017eji. Mi to znamo, a da li to i govorimo? Nisam siguran. U\u010destalost spolnog zlostavljanja neki pripisuju seksualnoj revoluciji. Ja mislim sasvim suprotno: po meni, najgori slu\u010dajevi dogodili su se prije 1970.godine.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de ove teme, trebalo bi da i sve\u0107enici mogu govoriti o svojoj spolnosti i da ih mo\u017eemo saslu\u0161ati ako im je te\u0161ko \u017eivjeti u celibatu. Trebalo bi da o tome mogu slobodno govoriti, bez straha od biskupovog prijekora. \u0160to se ti\u010de sve\u0107enika homoseksualaca, a ima ih mnogo, bilo bi dobro da o tome mogu razgovarati sa svojim biskupom bez osu\u0111ivanja s njegove strane.<\/p>\n\n\n\n
A \u0161to se ti\u010de celibata u sve\u0107eni\u010dkom \u017eivotu, iskreno se zapitajmo treba li sve\u0107enik neminovno biti u celibatu. Imam vrlo visoko mi\u0161ljenje o celibatu, no, je li on doista neophodan? U mojoj biskupiji ima o\u017eenjenih \u0111akona koji svoje poslanje \u017eive na izvanredno lijepi na\u010din, ljudi su vi\u0161e dirnuti njihovim propovijedima nego propovijedima nas celibataraca. Za\u0161to ne bi imali i o\u017eenjenih sve\u0107enika?<\/p>\n\n\n\n
A ako neki sve\u0107enik vi\u0161e ne mo\u017ee \u017eivjeti tu samo\u0107u, moramo ga razumjeti, ne smijemo ga osu\u0111ivati. Ja sam ostario, na mene se to sada manje odnosi\u2026<\/p>\n\n\n\n
A Vi, jeste li osjetili pote\u0161ko\u0107e \u017eive\u0107i tu samo\u0107u?<\/p>\n\n\n\n
J.-C.H.: Da, naravno. U nekim trenutcima mojeg \u017eivota bilo je to sasvim jasno. Isto tako je o\u010dito da se svaki sve\u0107enik povremeno zaljubi. Sve se svodi na to da znamo kako se pona\u0161ati u takvoj situaciji. Najprije treba biti po\u0161ten i priznati to samom sebi, a onda postupati tako da i dalje mo\u017eemo \u017eivjeti svoje sve\u0107eni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:bitno.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
O smanjivanju broja vjernika i ulozi Crkve u dru\u0161tvu, o celibatu i spolnosti\u2026 Bez okoli\u0161anja, luksembur\u0161ki kardinal Jean-Claude Hollerich govori o budu\u0107nosti Katoli\u010dke crkve. Ovaj \u010dovjeka od povjerenja pape Franje ka\u017ee da ne treba mijenjati poruku, nego na\u010din na koji se ona prenosi. La Croix: Vi ste nekada\u0161nji misionar u Japanu, isusovac, nadbiskup Luksemburga, kardinal\u2026 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":109056,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-109055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n