Zakonski propisana minimalna satnica u Njema\u010dkoj \u0107e od 1. listopada iznositi 12 eura, a ide se korak po korak, s trenuta\u010dnih 9,82 eura po satu do 10,45 eura od 1. srpnja te kona\u010dne brojke od spomenutih 12 eura, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
Uz to, o\u010dekuju se ve\u0107i tro\u0161kovi pla\u0107a za poslodavce, ve\u0107e cijene roba i usluga, ali nove njema\u010dke vlasti tvrde da \u0107e upravo ovakva mjera osna\u017eiti socijalnu dr\u017eavu i omogu\u0107iti zaposlenicima primjerenije sudjelovanje u dru\u0161tvenom \u017eivotu. <\/p>\n\n\n\n
Argumenti pobje\u0111uju<\/p>\n\n\n\n
A \u0161to \u0107e to donijeti za dr\u017eave poput BiH? Na\u017ealost, odluku dijelu preostalog stanovni\u0161tva da krene trbuhom za kruhom. Ve\u0107 je sije\u010danj donio nova iseljavanja i po\u010detak negdje drugdje, daleko od zemlje u kojoj kriza nikako da se ubla\u017ei. O iseljavanju iz BiH nedavno se razgovaralo u emisiji Kontekst AJB-a. Svoje vi\u0111enje situacije iznijela je i Smiljana Vovna, profesorica sociologije u Tuzli.<\/p>\n\n\n\n
– Kada razgovaram s u\u010denicima, mladim osobama, jako \u010desto ostajem i bez argumenata kada me upitaju \u0161to bih ja uradila da sam na njihovom mjestu. Poku\u0161avam objasniti da je u \u017eivotu va\u017enije biti optimist i gradim taj optimizam i na ovoj na\u0161oj dr\u017eavi koju moramo voljeti i cijeniti, ali to domoljublje opada kad se njihovi argumenti iznesu. Otprilike pola milijuna ljudi se iselilo u poslijeratnom razdoblju, to je posljedica svega onoga \u0161to se doga\u0111alo poslije rata i ovog \u0161to se doga\u0111a danas. Mladi napu\u0161taju ove prostore jer neki socijalni status ne mogu ovdje ostvariti, a on podrazumijeva normalno radno mjesto i normalna primanja od kojih mogu \u017eivjeti i zadovoljiti svoje potrebe. Mladi ne osnivaju ni obitelji \u0161to je \u010desto razlog ovog na\u0161eg demografskog pada, tu je i izostanak prilike da se mladi ljudi doka\u017eu da mogu napredovati, a ovdje je napredak mogu\u0107 s iskaznicom koja potvr\u0111uje pripadnost odre\u0111enoj politi\u010dkoj stranci. Sve ovo su neki socijalni razlozi zbog kojih mladi ljudi odlaze… – nagla\u0161ava profesorica Vovna.<\/p>\n\n\n\n
Da je BiH me\u0111u najpogo\u0111enijima, ali i da sve zemlje zapadnog Balkana mu\u010de isti problemi, istaknuo je nedavno ugledni profesor Ilir Gedeshi.<\/p>\n\n\n\n
– Sve zemlje zapadnog Balkana su razli\u010ditim intenzitetom pogo\u0111ene emigracijom. Glavni razlozi su ekonomski, no sve vi\u0161e su i socijalni – istaknuo je Gedeshi, ina\u010de profesor ekonomije iz Tirane. Redovi ispred veleposlanstava u BiH, pove\u0107an broj prijava za polaganje stranih jezika, intenzivna potraga za radnicima, mladi koji se upisuju u srednje \u0161kole i na fakultete koji \u0107e im pomo\u0107i u inozemstvu… Sve to pokazuje koliko je maha uzelo iseljavanje.<\/p>\n\n\n\n
Samir Behari\u0107, \u010dlan Upravnog odbora WBAA, regionalne organizacije koja okuplja dr\u017eavljane \u0161est zemalja zapadnog Balkana koji su studirali izvan BiH, govori da je primjetno da mladi ljudi koji su prije nekoliko godina tra\u017eili stipendije za studij u inozemstvu, preko Facebook grupe \u201cOdliv mozgova\u201d \u010diji je on administrator, danas tra\u017ee poslove u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n
– Kao \u0161to su bili uspje\u0161ni u pronalasku stipendije, ne sumnjam ni u njihov uspjeh dolaska do posla u inozemstvu. Ono u \u0161to sumnjam je namjera i sposobnost vladaju\u0107ih politi\u010dkih elita da \u2018odljev mozgova\u2019 pretvore u \u2018cirkulaciju mozgova\u2019, te da zadr\u017ee visokoobrazovane mlade ljude koji posjeduju suvremena znanja, vje\u0161tine i sposobnost da od Bosne i Hercegovine naprave zemlju po svojoj mjeri – istaknuo je.<\/p>\n\n\n\n
Ranjivost dru\u0161tva<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka pak ne namjerava odustati od uvoza radnika, \u0161to je nedavno komentirao i prof. dr. Tado Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
– Europa je jedini kontinent koji bilje\u017ei pad broja vlastite autohtone populacije. Europljani su se usmjerili na stvaranje stvari umjesto na stvaranje ljudi pa im sada nedostaju ljudi da stvaraju i konzumiraju njihove stvari. Njema\u010dka \u201cbaby boom\u201d generacija odlazi u mirovinu ostavljaju\u0107i milijune upra\u017enjenih radnih mjesta. Prema svim projekcijama, jezgra EU-a ne namjerava odustati od uvoza radne snage s periferije kao klju\u010dne mjere u pomla\u0111ivanju svog stanovni\u0161tva. Ovi trendovi imaju izrazito negativne posljedice za \u010dlanice iz kojih se izvla\u010de dru\u0161tveni resursi. Kad se uzme u obzir da Njema\u010dka o\u010dekuje pad radne snage za 37 posto u 10 godina (16 milijuna radnika), neupitno je da \u0107e to utjecati na zemlje zapadnog Balkana kao vode\u0107ih izvoznika radne snage u Njema\u010dku. Uvu\u010dena u globalizacijske procese, tranzicijska dru\u0161tva postala su jo\u0161 ranjivija – kazao je me\u0111u ostalim Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zakonski propisana minimalna satnica u Njema\u010dkoj \u0107e od 1. listopada iznositi 12 eura, a ide se korak po korak, s trenuta\u010dnih 9,82 eura po satu do 10,45 eura od 1. srpnja te kona\u010dne brojke od spomenutih 12 eura, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. Uz to, o\u010dekuju se ve\u0107i tro\u0161kovi pla\u0107a za poslodavce, ve\u0107e cijene roba i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":109575,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-109574","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n