U \u010detvrtak 27. sije\u010dnja 2022. u Zagrebu je u 92. godini \u017eivota umro \u010dlan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Nedjeljko Mihanovi\u0107, hrvatski povjesni\u010dar knji\u017eevnosti i politi\u010dar, predsjednik Sabora Republike Hrvatske od 1994. do 1995., izvijestili su iz Ureda za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU.<\/p>\n\n\n\n
Ro\u0111en je 16. velja\u010de 1930. u Sitnu Donjem pokraj Splita. Nakon zavr\u0161ene Klasi\u010dne gimnazije u Splitu studirao je slavistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i diplomirao 1958. te zatim djelovao u Institutu za knji\u017eevnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnost, a od 1976. do 1990. bio je voditelj Odsjeka za knji\u017eevnost Zavoda za knji\u017eevnost i teatrologiju. Od 1966. do 1968. bio je lektor za hrvatski jezik na Slavenskom seminaru Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Hamburgu. Doktorirao je 1975. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s disertacijom Lirika Vladimira Nazora.
Od lipnja 1990. do 1994. te od 1995. do 2000. bio je predsjednik Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i \u0161port Sabora Republike Hrvatske, a od 1994. do 1995. bio je predsjednik Sabora.
Od 1998. bio je savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tu\u0111mana za eti\u010dka i moralna pitanja, a od 1999. do 2000. predsjednik Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj.
Za \u010dlana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za knji\u017eevnost, izabran je 1980.
Pisao je eseje, kritike, rasprave, politi\u010dke \u010dlanke i govore, bibliografske i leksikografske priloge.
Posebno se bavio prire\u0111ivanjem kriti\u010dkih izdanja sabranih djela hrvatskih pisaca: Tin Ujevi\u0107 (1963.-1967.), Antun Gustav Mato\u0161 (1973.), Vladimir Nazor (1977.), Vjekoslav Majer (1978.) i Antun Branko \u0160imi\u0107 (1988. i 1998.).
U biblioteci Pet stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti priredio je sljede\u0107e pisce: Fran Ma\u017eurani\u0107, August Haramba\u0161i\u0107, Lavoslav Vukeli\u0107, Andrija Palmovi\u0107, Rikard Jorgovani\u0107, Franjo Markovi\u0107, Vjekoslav Majer, Grigor Vitez, Grgur Karlov\u010dan, Mihovil Pavlek Mi\u0161kina, Ilija Jakovljevi\u0107, Nikola Mili\u010devi\u0107, Josip Pupa\u010di\u0107, Branislav Zeljkovi\u0107, Nikola Puli\u0107, Sa\u0161a Vere\u0161, Vojislav Kuzmanovi\u0107, Stanko Juri\u0161a i Zlatko Tomi\u010di\u0107.
Zasebno je priredio nekoliko pojedina\u010dnih izdanja djela hrvatskih pisaca (Frano Alfirevi\u0107, Rikard Jorgovani\u0107, Vladimir Nazor, Otokar Ker\u0161ovani, Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107, Franja \u017dani\u0107, Ranko Marinkovi\u0107, August Cesarec, Jure Ka\u0161telan, Vjekoslav Majer, Tin Ujevi\u0107, A.B. \u0160imi\u0107, Ivan Despot, Branko Klari\u0107, August \u0160enoa, Olinko Delorko, Zlatko Tomi\u010di\u0107).
U biblioteci Matice hrvatske Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti priredio je djela: Vladimira Nazora, Izbor pjesama, sv. I. i II.; Izbor proze, sv. I. i II., Zagreb, 1999; Izabrana djela Izidora Poljaka (2004.); \u0110ure Sudete (2004.); Jeronima Kornera (2005.); Rajmunda Kuparea (2005.); Lucijana Kordi\u0107a (2006.), Sre\u0107ka Karamana, Ante Jak\u0161i\u0107a i Jak\u0161e Ercegovi\u0107a (2007.).
Objavio je i autorske knjige: Poezija Stanka Vraza (1971.), Pjesni\u010dko djelo Vladimira Nazora (1976.), Portreti i eseji o hrvatskim piscima (1981.), Oblikotvornost i smisao (1987.), Mjera i vrijednost (1989.), Govor umjetnosti (1992.), Na putu do hrvatske dr\u017eavnosti (1996.), Dr\u017eavnost iznad svega (1998.), Prepoznavanje vrijednosti (2001.), Za jedinu i vje\u010dnu Hrvatsku \u2013 dr. Franjo Tu\u0111man (2001.), Polji\u010dki Parnas (2005.), Tajanstvenost umjetni\u010dke rije\u010di (2007.), Polji\u010dki Parnas II. Polji\u010dka \u010ditanka (2009.) i Tu\u0111manova ba\u0161tina (2010.).
Izradio je sedam scenarija i ekranizacija o hrvatskim piscima: Vladimir Nazor (1969.), Vjekoslav Majer (1970.), Antun Mihanovi\u0107 (1971.), A.G. Mato\u0161 (1973.), Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 (1974.), August Cesarec (1974.) i Vladimir Nazor (1976.).
Odlukom predsjednika Franje Tu\u0111mana, Nedjeljko Mihanovi\u0107 odlikovan je sa sedam visokih dr\u017eavnih odlikovanja: Spomenica Domovinskog rata (1990.-1992.), Spomenica Domovinske zahvalnosti, Red Hrvatskog trolista, Red Ante Star\u010devi\u0107a, Red Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a, Red kneza Trpimira s ogrlicom i danicom te Velered kralja Petra Kre\u0161imira IV. s lentom i danicom.<\/p>\n\n\n\n
Su\u0107ut izrazili premijer i predsjednik Sabora<\/strong> Izvor:hrt.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U \u010detvrtak 27. sije\u010dnja 2022. u Zagrebu je u 92. godini \u017eivota umro \u010dlan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. sc. Nedjeljko Mihanovi\u0107, hrvatski povjesni\u010dar knji\u017eevnosti i politi\u010dar, predsjednik Sabora Republike Hrvatske od 1994. do 1995., izvijestili su iz Ureda za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU. Ro\u0111en je 16. velja\u010de 1930. u Sitnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":109811,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-109810","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n
– S iznimnim sam \u017ealjenjem primio vijest o odlasku uglednoga hrvatskog knji\u017eevnika i politi\u010dara, gospodina Nedjeljka Mihanovi\u0107a. Pamtit \u0107emo ga kao vrsnog povjesni\u010dara hrvatske knji\u017eevnosti koji je brojnim esejima i kritikama te prire\u0111enim sabranim djelima mnogih hrvatskih pisaca dao osobit znanstveni doprinos interpretaciji i sistematizaciji novije hrvatske knji\u017eevnosti, istaknuo je premijer.
Pamtit \u0107emo ga, nastavio je, i po aktivnom doprinosu u stvaranju hrvatske dr\u017eave te obna\u0161anju mnogih istaknutih du\u017enosti – od ministra prosvjete i kulture, predsjednika Hrvatskog sabora u mandatu 1994.-1995., te saborskoga zastupnika.
– Nedjeljko Mihanovi\u0107 u hrvatskoj \u0107e povjesnici ostati zapam\u0107en po politi\u010dkom doprinosu demokratskim promjenama i razvoju parlamentarizma te, napose, afirmaciji hrvatskog kulturnog i povijesnog identiteta. U ovim te\u0161kim trenucima primite, molim Vas, uime Vlade Republike Hrvatske i moje osobno izraze iskrene su\u0107uti i po\u0161tovanja, poru\u010dio je u su\u0107uti obitelji premijer Andrej Plenkovi\u0107<\/strong>.
– S tugom i \u017ealjenjem primio sam vijest o odlasku gospodina Nedjeljka Mihanovi\u0107a. U ime Hrvatskoga sabora i osobno, s dubokim suosje\u0107anjem izra\u017eavam Vam iskrenu su\u0107ut, stoji u priop\u0107enju predsjednika Sabora Gordana Jandrokovi\u0107a<\/strong>.
Jandrokovi\u0107 je napisao da Sabor pamtiti Mihanovi\u0107a kao svog tre\u0107eg predsjednika od 1994. do 1995. godine, a hrvatska javnost s osje\u0107ajem zahvalnosti zbog njegovog iznimnog doprinosa u stvaranju slobodne, suverene i neovisne Hrvatske.
– Kao bliski suradnik predsjednika Franje Tu\u0111mana<\/strong>, Mihanovi\u0107 je imao zna\u010dajnu ulogu u demokratizaciji zemlje, promicanju vi\u0161estrana\u010dja i izgradnji hrvatskih institucija, ustvrdio je u pismu su\u0107uti.<\/p>\n\n\n\n