{"id":111811,"date":"2022-02-08T10:53:51","date_gmt":"2022-02-08T09:53:51","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=111811"},"modified":"2022-02-08T10:53:53","modified_gmt":"2022-02-08T09:53:53","slug":"komunisticki-rezimi-tijekom-dvadesetoga-stoljeca-ubili-oko-100-milijuna-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/komunisticki-rezimi-tijekom-dvadesetoga-stoljeca-ubili-oko-100-milijuna-ljudi\/","title":{"rendered":"Komunisti\u010dki re\u017eimi tijekom dvadesetoga stolje\u0107a ubili oko 100 milijuna ljudi"},"content":{"rendered":"\n

U povodu 77. obljetnice ubojstva 66 hercegova\u010dkih franjevaca u \u0160irokom Brijegu zapaljene su svije\u0107e te je slu\u017eena misa zadu\u0161nica. Prije 77 godina 7. velja\u010de 1945. godine jugokomunisti su po\u010dinili zlo\u010din nad sve\u0107enicima i franjevcima u samostanu na \u0160irokom Brijegu. Njih dvanaestoricu koje su prona\u0161li u samostanu, odveli su do ratnog skloni\u0161ta, ubili ih, polili benzinom i zatim zapalili. To je bio uvod za sva idu\u0107a doga\u0111anja, za druge nepravedno ubijene franjevce u Mostaru, \u010citluku, Ljubu\u0161kom i mnogim drugim mjestima,<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A koliki su razmjeri stradanja Katoli\u010dke crkve u BiH najbolje se mo\u017ee vidjeti u podacima koje je javnosti nedavno predo\u010dio novi nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije Tomo Vuk\u0161i\u0107. Prema tim podatcima za vrijeme Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon njega, kao izravna ili neizravna \u017ertva ratnih doga\u0111anja i poratnih komunisti\u010dkih progona, od 1941. do 1952. godine, smrtno je stradalo 160 katoli\u010dkih sve\u0107enika, inkardiniranih u jednu od biskupija ili redovni\u010dkih zajednica u BiH. Kad se gubici svih pojedinih zajednica usporede s ukupnim brojem \u010dlanova, koje su te iste zajednice bez ovih gubitaka mogle imati 1945. godine, onda je Banjalu\u010dka biskupija izgubila \u010dak 41,93 posto svojih sve\u0107enika, Mostarsko-trebinjska 40 posto, hercegova\u010dki franjevci 36,77 posto, bosanski franjevci 24,47 posto, Sarajevska nadbiskupija 21,95 posto i trapisti 5 posto.<\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Vuk\u0161i\u0107 istaknuo je tada da zbrajaju\u0107i sve \u017ertve, proizlazi da je tijekom Drugoga svjetskoga rata Katoli\u010dka crkva u BiH, koliko je poznato, ostala bez 235 smrtno stradalih sve\u0107enika, bra\u0107e laika, bogoslova, sjemeni\u0161taraca i \u010dasnih sestara. Dodaje, komunisti\u010dka vlast je, progone\u0107i sve\u0107enike i biskupe, u\u010dinila tako da je Crkva u BiH krajem 1949. ostala bez i jednoga biskupa na slu\u017ebi. Najprije je mostarskoga biskupa Petra \u010culu 1948. godine na montiranom procesu osudila na vi\u0161egodi\u0161nju robiju. Skopskoga biskupa Smiljana \u010cekadu, koji je upravljao Banjalu\u010dkom biskupijom kao apostolski upravitelj, na kraju 1949. godine protjerali su iz BiH i zabranili mu svako djelovanje na tome podru\u010dju dok se sarajevski nadbiskup Ivan \u0160ari\u0107 jo\u0161 od 1945. godine nalazio u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n

Kao posebnu bezo\u010dnost navodi ubojstvo nedu\u017enoga Maksimilijana Nestora, sve\u0107enika Banjalu\u010dke biskupije i \u017eupnika u Drvaru, te grupe posvema nedu\u017enih hodo\u010dasnika s njim, koje je izvr\u0161eno 27. srpnja 1941., a taj datum je postao doga\u0111aj kojim se u BiH kroz cijelo razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata obilje\u017eava po\u010detak ustanka protiv fa\u0161izma.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos tolikoj koli\u010dini kr\u0161\u0107anskoga svjedo\u010denja, samo je pet \u010dasnih sestara, koje su \u010detnici odveli s Pala i ubili 1941. godine, progla\u0161eno bla\u017eenim. A \u010dinjenica je kako se nikako nije moglo dogoditi ubojstvo tolikih sve\u0107enika i drugih crkvenih osoba kao posljedica slu\u010dajnih nesretnih okolnosti, ve\u0107 se radilo o planiranoj likvidaciji, a kao dokaz nalazimo u \u010dinjenici da nikada nitko nije odgovarao za smrt bilo koje crkvene osobe, iako ih je daleko najvi\u0161e ubijeno poslije zavr\u0161etka ratnih operacija i to bez ikakva su\u0111enja i na najbrutalniji na\u010din. Mnogi su ubijeni u vrlo tajnovitim okolnostima tako da ne postoje nikakvi pisani tragovi o njihovim nasilnim smrtima. Me\u0111utim, u mnogo slu\u010dajeva, sre\u0107om, ipak postoje dokumenti i zabilje\u017eena svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih svjedoka ili iskazi izravnih sudionika zlo\u010dina. Du\u017eni smo stoga ponavljati \u010dinjenicu kako je za vrijeme progona pod komunisti\u010dkim re\u017eimima, prema razli\u010ditim izvorima, tijekom dvadesetoga stolje\u0107a ubijeno oko 100 milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n

\n
Obilje\u017eena 77. obljetnica jugokomunisti\u010dkog ubojstva 66 hercegova\u010dkih franjevaca<\/a><\/blockquote>