{"id":112125,"date":"2022-02-08T15:26:14","date_gmt":"2022-02-08T14:26:14","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=112125"},"modified":"2022-02-08T15:26:16","modified_gmt":"2022-02-08T14:26:16","slug":"8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/","title":{"rendered":"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje"},"content":{"rendered":"\n

Pojam \u201cinkvizicija\u201d (od lat. inquisitio<\/em>, istra\u017eivanje, istra\u017eni postupak; inquirere<\/em>, istra\u017eivati) jo\u0161 uvijek izaziva lavine optu\u017ebi i strastvenih polemika izme\u0111u tu\u017eitelja i branitelja ove srednjovjekovne ustanove namijenjene istra\u017eivanju hereti\u010dke zlo\u0107e koja u okviru zapadnog kr\u0161\u0107anstva i Rimske crkve djeluje od 13. stolje\u0107a do Napoleonskih ratova.<\/p>\n\n\n\n

Inkvizicija je za mnoge pojam vjerske nesno\u0161ljivosti, fanatizma i loma\u010de. Protivnici kr\u0161\u0107anstva redovito isti\u010du nehumanost postupaka inkvizicijskih sudova, a Crkvi odani povjesni\u010dari nastoje pod svaku cijenu opravdati njezino djelovanje. Papa Ivan Pavao II. nagla\u0161ava da problem inkvizicije pripada povijesnom pam\u0107enju Crkve o kojem valja razmi\u0161ljati otvoreno, s isprikom i odlu\u010dni da se ne\u0161to sli\u010dno vi\u0161e ne ponovi. Na znanstvenom skupu povjesni\u010dara i teologa, odr\u017eanom po\u010detkom studenoga 1998. u Vatikanu, papa je istakao: \u201cVe\u0107 smo se u vi\u0161e navrata ispri\u010dali za propuste iz daljnje i bli\u017ee pro\u0161losti: Zanimljivo da je oprost tra\u017eila samo Crkva (tj. Katoli\u010dka Crkva), a da se njezinu pozivu dosad nitko drugi nije odazvao\u201d, pi\u0161e bitno.net<\/a><\/p>\n\n\n\n

U nedjelju 12. o\u017eujka u jubilejskoj 2000. godini Ivan Pavao II. s katedre sv. Petra u istoimenoj rimskoj bazilici zatra\u017eio je od kr\u0161\u0107ana-katolika op\u0107e pokajanje za grijehe i proma\u0161aje iz pro\u0161losti spominju\u0107i poimence kri\u017earske ratove, inkviziciju, progone \u017didova i Cigana, uskra\u0107ivanje osnovnih ljudskih prava socijalno ugro\u017eenim pojedincima i skupinama druga\u010dijeg svjetonazora, nepo\u0161tovanje dostojanstva i marginalizaciju \u017eene, prodaju ljudi itd.<\/p>\n\n\n\n

U svezi sa \u0161panjolskom inkvizicijom papa energi\u010dno odbacuje nesno\u0161ljivost i nasilje, ali isti\u010de da bez obzira na napetosti, zablude i pretjeranosti, koje danas procjenjujemo u svjetlu povijesnih \u010dinjenica, treba prepoznati iskrena nastojanja \u0161panjolskih intelektualaca u cjelini da slobodu istra\u017eivanja usklade s dubokim osje\u0107ajem pripadnosti Crkvi. Svjestan potrebe rastere\u0107enja Crkve od ne\u017eeljenih naslaga pro\u0161losti papa izjavljuje:<\/p>\n\n\n\n

Kako \u0161utnjom prije\u0107i preko razli\u010ditih oblika nasilja koja su po\u010dinjena u ime vjere, kao \u0161to su vjerski ratovi, inkvizicijski sudovi i drugi oblici naru\u0161avanja osobnih prava. Znakovito je da su se metodama prinude, \u0161tetnim ljudskim pravima, obilno koristile totalitarne ideologije 20. stolje\u0107a i da se njima jo\u0161 uvijek koriste islamski integristi. Iz metoda prinude ra\u0111aju se zlo\u010dini hitlerovskog nacizma i marksisti\u010dkog staljinizma. Deklaracija ljudskih prava i, u Crkvi, Deklaracija o vjerskoj slobodi ispravne su reakcije na spomenute doga\u0111aje. U svjetlu Drugog vatikanskog sabora Crkva svojom vlastitom inicijativom mora revidirati tamne stranice svoje povijesti ispituju\u0107i ih u svjetlu evan\u0111eoskih na\u010dela. (Iz Pro memorie<\/em> kardinalima, 1994.)<\/p>\n\n\n\n

U pozama\u0161noj Bibliografiji inkvizicije Emila van der Vekenea iz 1963. recenzirano je 1950 naslova, a dvadeset godina poslije, isti autor navodi 4808 knjiga, studija i prikaza o spomenutoj ustanovi, njezinu povijesnom razvoju i djelovanju. Najnovije publikacije i polemike pokazuju da je problem inkvizicije jo\u0161 uvijek aktualan. Historijska znanost razlikuje rimsku inkviziciju, tj. crkveni sud ustanovljen u 13. stolje\u0107u s ciljem da na podru\u010dju Zapadne crkve iskorijeni vjerovanja i obrede koji nisu u skladu s kr\u0161\u0107anskom vjerom i religioznom praksom Crkve, od tzv. \u0161panjolske inkvizicije, utemeljene 1. studenoga 1478. u obranu dru\u0161tvenih, kulturnih i religioznih vrijednosti \u0161panjolskog katolicizma, koja s vremenom prerasta u oru\u0111e dr\u017eavnih vlasti i dobro uhodani sustav dru\u0161tvene kontrole.<\/p>\n\n\n\n

Inkvizicija je progonila i ka\u017enjavala svako pona\u0161anje koje je izravno ili neizravno dovodilo u pitanje disciplinu Rimske crkve ili neke od njezinih vjerskih istina, bez obzira radi li se o verbalnom ekscesu, znakovima ili vladanju protivnom rimskom uzoru. rimska inkvizicija, koju je 8. velja\u010de 1232. bulom Ille humani generis<\/em> ustanovio papa Grgur IX., zapravo je odgovor na nemo\u0107 dotada\u0161nje Biskupske inkvizicije, predvi\u0111ene dekretom Ad abolendam<\/em>, kojim 4. studenoga 1184. papa Lucije III. i car Fridrik I. Barbarosa odre\u0111uju da \u201csvaki biskup imenuje po jednog sve\u0107enika koji \u0107e potpomognut nekolicinom svjetovnjaka istra\u017eivati djelovanje krivovjeraca na podru\u010dju njegove jurisdikcije.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Stav prema otpadnicima u prvom mileniju povijesti Crkve<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

U prvim stolje\u0107ima povijesti kr\u0161\u0107anstva protivnike slu\u017ebenog nau\u010davanja Crkve isklju\u010duje se iz zajednice vjernika od kojih se tra\u017ei da ne posje\u0107uju krivovjerce.<\/p>\n\n\n\n

Kada je krajem 4. stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstvo progla\u0161eno slu\u017ebenom religijom Rimskog carstva, krivovjercima se po\u010deo upisivati u krivnju \u201czlo\u010din uvrede veli\u010danstva\u201d (crimen laesae majestatis<\/em>) pod optu\u017ebom da ne izvr\u0161avaju svoje gra\u0111anske i vjerske obveze. Srednji vijek je ideju o vjerskom jedinstvu naslijedio od rimskih careva. Politi\u010dko jedinstvo trebala je osigurati jedna dr\u017eavna vjera.<\/p>\n\n\n\n

Poznati kanonist Gracijan oko 1140. godine izjavljuje da su \u201cneki biskupi zajedno s povjerenim im stadom pali u krivovjerje. Kad su krivovjerci prijetnjama i kaznama po\u010deli katolike prisiljavati da prihvate krivovjerje, papa je naredio susjednim biskupima, kojima je car prethodno podijelio gra\u0111ansku jurisdikciju, da brane katolike protiv krivovjeraca i da ih svim sredstvima usmjeruju povratku jedinstvu vjere. Snagom papinih ovla\u0161tenja ovi su ujedinili svoje snage i zapo\u010deli borbu protiv krivovjeraca, od kojih je jedan dio pobijen a drugi osu\u0111en na zatvor. Krivovjerci su na taj na\u010din bili prisiljeni vratiti se jedinstvu katoli\u010dke vjere\u201d. Iz navedenog se teksta vidi da crkvene vlasti u borbi protiv krivovjeraca daju prednost fizi\u010dkoj prisili.<\/p>\n\n\n\n

Bernard iz Clairvauxa (1091. \u2013 1153.), Gracijanov suvremenik, savjetuje da krivovjerce ne treba pridobiti oru\u017ejem nego dokazima i uvjeravanjem. I zaklju\u010duje: \u201cAko se uvjeravanje poka\u017ee neefikasnim, neka ih se iz zajednice vjernika isklju\u010di izop\u0107enjem. Stavi li tvrdokorne krivovjerce narod na loma\u010du, u tom slu\u010daju odobravamo njegovu gorljivost ali ne savjetujemo takav postupak, jer vjeru treba preporu\u010divati a ne silom nametati\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Masovno \u0161irenje krivovjerja u drugoj polovici 12. stolje\u0107a zahtijeva i hitna rje\u0161enja. Op\u0107i crkveni sabor odr\u017ean 1179. u lateranskoj bazilici izglasava odluku da se \u201ckrivovjerci poput katara i patarena izop\u0107e\u201d iz crkvenog zajedni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Organizirani progon krivovjeraca na Zapadu po\u010dinje 4. studenoga 1184. objavom dekreta Ad abolendam<\/em> u kojem papa Lucije III. i car Fridrik I. Barbarosa zajedni\u010dki odre\u0111uju da svaki biskup imenuje po jednog sve\u0107enika koji \u0107e, potpomognut nekolicinom svjetovnjaka, istra\u017eivati djelovanje krivovjeraca na podru\u010dje svoje jurisdikcije. Dekret Ad abolendam<\/em> unosi u istra\u017eni postupak dvije zna\u010dajne novine: istraga se pokre\u0107e ne samo protiv krivovjeraca nego i protiv njihovih za\u0161titnika i pomaga\u010da, a uvjerene i tvrdokorne krivovjerce crkveni forumi du\u017eni su izru\u010diti svjetovnim vlastima (ad brachium saeculare<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

Dekretom Vergentis in senium<\/em> 22. o\u017eujka 1199. papa Inocent III. poo\u0161trava postupak protiv krivovjeraca utvr\u0111uju\u0107i zakonsku osnovu za konfiskaciju njihove imovine. Dekretalima Licet Heli<\/em> (2. rujna 1199.) i Qualiter et quando<\/em> (29. lipnja 1206.) isti papa daje precizne upute za vo\u0111enje samog istra\u017enog postupka. Osim toga, Inocent III. na \u010cetvrtom lateranskom saboru 1215. tra\u017ei da se osu\u0111eni predaju svjetovnim vladarima i njihovim izvr\u0161iteljima vlasti, koji \u0107e na njih primijeniti zaslu\u017eenu kaznu.<\/p>\n\n\n\n

Rimska ili papinska inkvizicija<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Inkviziciju kao \u201cistra\u017eni postupak protiv hereti\u010dke zlo\u0107e\u201d (Inquisitio haereticae pravitatis<\/em>) ustanovljuje, vidjeli smo, papa Grgur IX. bulom Ille humani generis<\/em>. Papa istra\u017eni postupak izuzima iz biskupske nadle\u017enosti i povjerava ga svojim komesarima iz redova svjetovnog klera, mona\u0161kih zajednica cistercita i premonstrata i prosja\u010dkih redova dominikanaca i franjevaca.<\/p>\n\n\n\n

Papinska inkvizicija permanentni je organizam Crkve usredoto\u010den na suzbijanje krivovjerja. Kod inkvizicijskih sudova primjenjuje se izuzetni postupak u kojem je osumnji\u010deni pod zakletvom du\u017ean svjedo\u010diti protiv sebe. U prvo vrijeme optu\u017eeni nema ni odvjetnika, a osuda je bez priziva. Okrivljenog koji bi uporno branio svoje krivovjerne stavove i ne bi pokazao namjeru da od njih javno odstupi, inkvizicija bi redovito predavala svjetovnim vlastima (ad brachium saeculare<\/em>), koje su opet bile obvezne nad upornim krivovjercima izvr\u0161iti presudu. Sli\u010dno je bilo s relapsima, tj. nad onima koji su se jednom ili vi\u0161e puta javno pokajali ali su uvijek iznova upadali u krivovjerje.<\/p>\n\n\n\n

Uz potrebu tako drasti\u010dnih metoda i oru\u017eja, bila je opasnost da inkvizicija izmakne papinoj kontroli ili da se izrodi, \u0161to se nerijetko i doga\u0111alo. Papa Inocent IV. dekretalom Ad extirpanda<\/em> (15. svibnja 1252.) dopu\u0161ta primjenu torture u istra\u017enom postupku, to\u010dno odre\u0111uju\u0107i slu\u010dajeve i uvjete kori\u0161tenja. Papa se pritom poziva na sli\u010dnu praksu koja se kod svjetovnih sudova primjenjuje protiv lopova i razbojnika. Njegovi nasljednici Aleksandar IV. i Urban IV. 27. travnja 1260. i 4. kolovoza 1262. dopu\u0161taju inkvizitorima da prisustvuju torturi i da preko svojih pomo\u0107nika bilje\u017ee iznu\u0111ena priznanja.<\/p>\n\n\n\n

Pape, istina, uporno ponavljaju da se tortura primjenjuje samo u izuzetnim i strogo odre\u0111enim slu\u010dajevima zahtijevaju\u0107i da nikad ne dovede u pitanje tjelesni integritet i \u017eivot optu\u017eenoga, ali se pojedinci nisu uvijek pridr\u017eavali papinskih instrukcija, pa odatle brojne pritu\u017ebe protiv inkvizitorskih postupaka.<\/p>\n\n\n\n

\u0160panjolska inkvizicija<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Nije poznato na osnovu kojih motiva papa Siksto IV. godine 1478. ovla\u0161\u0107uje Ferdinanda Aragonskog da imenuje tri do \u010detiri inkvizitora radi uspostave mira u \u0160panjolskoj, u kojoj su poslije \u201creconquiste\u201d Granade, zajedno \u017eivjeli kr\u0161\u0107anski starosjedioci, \u017didovi i muslimani. Latentni je antisemitizam prisutan na Pirinejskom poluotoku, a od 11. se stolje\u0107a manifestira povremenim krvavim progonima \u017didova, koji su se po mi\u0161ljenju mnogih u nov\u010darskom poslovanju bogatili lihvarenjem. Da izbjegnu neprilike sa starosjediocima, ugledniji \u017didovi prelaze na kr\u0161\u0107anstvo, iako mnogi sumnjaju u iskrenost ovih obra\u0107enja \u0161to jo\u0161 vi\u0161e poja\u010dava napetost izme\u0111u kr\u0161\u0107anskih starosjedilaca i novoobra\u0107enika. Libro verde de Aragort<\/em>, priru\u010dnik rodoslovlja uglednih \u0161panjolskih obitelji 15. i 16. stolje\u0107a, dokazuje da u venama mnogih pripadnika najvi\u0161eg \u0161panjolskog plemstva te\u010de \u017eidovska krv.<\/p>\n\n\n\n

Papinska se inkvizicija u Aragoniji, koju od 13. stolje\u0107a vode dominikanci, ograni\u010davala na \u201cistra\u017eivanje hereti\u010dke zlo\u0107e\u201d te u vrijeme \u201creconquiste\u201d o\u010dito nije odgovarala namjerama \u0161panjolskih vladara koji su u njoj nazirali mo\u0107no sredstvo dru\u0161tvene kontrole protiv neposlu\u0161nog plemstva i protiv, \u010dini se, samo prividno obra\u0107enih \u017didova i muslimana. Nije poznato za\u0161to je papa Siksto IV. bulom od 1. studenoga 1478. opunomo\u0107io kraljeve Kastilije i Aragonije da imenuju ili opozovu dva do tri inkvizitora po svom izboru, kao ni \u010dinjenica da je \u201cVrhovni savjet inkvizicije\u201d uzdignut u red najvi\u0161ih dr\u017eavnih institucija u \u0160panjolskoj.<\/p>\n\n\n\n

\u0160panjolska od 1482. postaje popri\u0161tem eskalacije brzih inkvizicijskih postupaka s inkvizicijskim sudovima u Sevilli (1480.), Cordobi (1482.), Valenciji (1482.), Zaragozi (1482.), Ciudad Realu (1483.), Toledu (1483.), Barceloni (1484,), Valladolidu (1488.), Granadi (1526.) i drugdje.<\/p>\n\n\n\n

Iako papa prosvjeduje protiv \u201cutrke za dobitkom\u201d i lo\u0161eg postupka pojedinih inkvizitora, \u010dije su \u017ertve ne samo prividno obra\u0107eni \u017didovi i muslimani nego i brojni kr\u0161\u0107ani, na kraljev prijedlog Tomas de Torquemada 17. listopada 1483. dolazi na \u010delo \u201cVrhovnog savjeta inkvizicije\u201d. Torquemadino je imenovanje dovelo do otvorene pobune privilegiranih stale\u017ea, koji su strahovali da \u0107e bogati obra\u0107eni \u017didovi napustiti \u0160panjolsku i svojim odlaskom dovesti u krizu ionako te\u0161ko financijsko i gospodarsko stanje u zemlji, ali je kralj Ferdinand 1485. skr\u0161io otpor plemstva.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1510. papa Lav X. zabranjuje da se inkvizicija bavi trgova\u010dkim aktivnostima, ali je habilitira u postupcima protiv optu\u017eenih za dvo\u017eenstvo, lihvu i psovku. Za pontifikata pape Hadrijana VI. (Adrian Floriszoon iz Utrechta) inkvizicija nastavlja slu\u017eiti interesima \u0161panjolskih kraljeva.<\/p>\n\n\n\n

U o\u010dima monarha \u0161panjolska inkvizicija predstavlja neograni\u010den dru\u0161tveni nadzor nad cjelokupnim stanovni\u0161tvom te se ne ograni\u010duje samo na progon obra\u0107enih Marranosa<\/em> i Moriscosa<\/em>, ve\u0107 i na kr\u0161\u0107anske starosjedioce optu\u017eene zbog simpatija prema protestantizmu i moralno neprihvatljivih obi\u010daja kao \u0161to su dvo\u017eenstvo, psovka i razli\u010dite nastranosti.<\/p>\n\n\n\n

Studija prof. Bennassara i suradnika sadr\u017ei vrlo precizne analize s postotcima osu\u0111enih mu\u0161karaca (najvi\u0161e psova\u010da) i \u017eena (56 % osu\u0111enih Moriscosa<\/em> \u017eenskog su roda, jer su majke svoje potomstvo pou\u010davale u islamskom vjerovanju), stranaca (najvi\u0161e je Portugalaca koji su potajno prakticirali \u017eidovstvo). Me\u0111u osu\u0111enima ima i crkvenih prelata (\u0161panjolski primas Bartolome de Carranza y Miranda), predstavnika klera (12 % u okrugu Longrono) i redovnica. Bilo je trgovaca, zanatlija, zemljoradnika i pastira. Ima i op\u0107inskih funkcionara, lije\u010dnika i predstavnika zakona, ali tek pokoji hidalgo i caballero. Zanimljivo je da relativno visok postotak osu\u0111enih pripada kleru i ljudima s vi\u0161om \u0161kolskom naobrazbom. Treba li neznatan broj osu\u0111enih plemi\u0107a pripisati njihovom korektnom pona\u0161anju ili pak \u201czatvaranju o\u010diju\u201d pojedinih inkvizitora?!<\/p>\n\n\n\n

U literaturi malo se govori o osobnosti \u0161panjolskih inkvizitora. Spominje se tek nekoliko zna\u010dajnijih imena: Torquemada, Cisneros, Espinosa, Zapata, Guevara. Prof. Bennassar nas uvjerava da \u0161panjolski \u201cistra\u017eitelj hereti\u010dke zlo\u0107e\u201d nije nikakav religiozni fanatik ni progonitelj gre\u0161nika pod svaku cijenu ve\u0107 ugledni dr\u017eavni slu\u017ebenik koji savjesno obavlja svoj posao. Uz solidnu teolo\u0161ku izobrazbu, inkvizitor redovito posjeduje diplomu gra\u0111anskog (Leyes<\/em>) i crkvenog (Canones<\/em>) prava. Odanijim i spretnijim istra\u017eiteljima poslije vi\u0161egodi\u0161nje slu\u017ebe otvorena su vrata \u201cVrhovnog savjeta inkvizicije\u201d, biskupsko dostojanstvo ili neka od vi\u0161ih dr\u017eavnih slu\u017ebi. Kod inkvizitora dolaze do izra\u017eaja dobre i lo\u0161e strane ljudske prirode.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos strogosti koju tra\u017ei karakter slu\u017ebe, inkvizitori su s jedne strane nastojali razumjeti ljudske pogre\u0161ke, oprostiti, pokazati se dare\u017eljivim, dok su s druge strane kao i svi ljudi bili podlo\u017eni slabosti tijela i autoritativni. Unutar same ustanove provodio se strogi nadzor inkvizitora i njihovih suradnika. Dugotrajne i strpljive istrage dokaz su opravdanosti \u010destih priziva optu\u017eenih na \u201cVrhovni savjet inkvizicije\u201d. Godine 1577. nadzornoj komisiji na podru\u010dju Cordobe upu\u0107eno je osamnaest pritu\u017ebi protiv inkvizitora Francisca Gasca de Salazar, a dvadeset protiv njegova kolege Alonsa de Lopez.<\/p>\n\n\n\n

\u0160panjolsku inkviziciju vode kleri\u010dke osobe potpomognute svjetovnjacima. Ovi suradnici (familiares<\/em>), zakoniti posjednici ofenzivnog i defenzivnog oru\u017eja, organiziraju sigurnost inkvizitora i privo\u0111enje optu\u017eenih. Svakom sjedi\u0161tu inkvizicije pripada jurisdikcija nad odre\u0111enim podru\u010djem. Inkvizitori obilaze gradove i sela u pratnji prokuratora, pisara i policijskog \u010dasnika (alguazil<\/em>) pozivaju\u0107i zalutale da se posredstvom bla\u017ee pokore tijekom \u010detrdeset dana vrate kr\u0161\u0107anskoj, tj. katoli\u010dkoj vjeri. Tvrdokorne se krivce silom privodi u inkvizicijski zatvor i podvrgava ispitivanju. Svaki inkvizicijski sud ima dva ili vi\u0161e inkvizitora, po jednog sudskog prisjednika, prokuratora, policijskog \u010dasnika, tri pisara, dva skorote\u010de, jednog do dva blagajnika, jednog ovrhovitelja, dva stra\u017eara, jednog kirurga, jednog lije\u010dnika i jednog suca za zaplijenjenu imovinu.<\/p>\n\n\n\n

U narodu \u0161panjolska inkvizicija pobu\u0111uje strahopo\u0161tovanje. Nagli skok cijena 1652. naveo je gra\u0111ane Seville da silom provale u skladi\u0161ta namirnica i otvore vrata gradskih zatvora, ali nisu dirnuli u zatvor inkvizicije. Nadopunjuju\u0107i 1578. Eymerichov Priru\u010dnik za inkvizitore, Francisco Pena pi\u0161e:<\/p>\n\n\n\n

Treba se prisjetiti da prvi cilj inkvizicijskog postupka i smrtne osude nije spa\u0161avanje du\u0161e optu\u017eenoga nego zastra\u0161ivanje naroda\u2026 U slu\u010daju osude u odsutnosti, dobro je napraviti lutku osu\u0111enog na koju \u0107e se napisati njegovo ime i razlog osude te sve to predati svjetovnom sudu, kao \u0161to bi se u\u010dinilo da je odsutni stvarno prisutan\u2026 Ovo je vrlo pohvalna praksa sa zastra\u0161uju\u0107im u\u010dinkom na prisutne.<\/p>\n\n\n\n

Broj \u017ertava \u0161panjolske inkvizicije<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Povjesni\u010dari se razilaze o broju \u017ertava inkvizicije. Juan Antonio Llorente stavlja na du\u0161u \u0161panjolskih inkvizitora 340 592 presude, od kojih 31 912 osuda na loma\u010du i 17 659 osuda izre\u010denih u odsutnosti. Prof. Bennassar sa suradnicima zaklju\u010duje da je na smrt osu\u0111eno relativno malo optu\u017eenih (do 3 %). Najve\u0107i broj smrtnih osuda odnosi se na godine 1480. \u2013 1530. s oko 5000 \u017ertava, uglavnom iz redova obra\u0107enih \u017didova. U razdoblju 1530. \u2013 1700. na 50 000 sudskih postupaka izre\u010deno je oko 500 smrtnih presuda, a poslije 1700. jo\u0161 100 do 200 izvr\u0161enih osuda.<\/p>\n\n\n\n

Osim uobi\u010dajenih kazni preuzetih iz gra\u0111anske sudske prakse, \u0161panjolska inkvizicija upotrebljava i duhovne kazne: odricanje pod zakletvom za lak\u0161e (de levi<\/em>) i te\u017ee (de vehementi<\/em>) prijestupe, zatvaranje u vidu pouke u vjeri, kaznu suspenzije i degradiranja kleri\u010dkih osoba, sudjelovanje u pokorni\u010dkim ophodima sa \u017eutom tunikom (tzv. sanbenito<\/em>) na kojoj su ispisani ime i krivnja osu\u0111enog itd. Inkvizitori su u presudama mnogo bla\u017ei od gra\u0111anskih sudaca, ali treba imati u vidu da njihove presude ne sankcioniraju zlo\u010din nego \u201cprijestup mi\u0161ljenja i obi\u010daja\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Iznena\u0111uje tajnovitost postupka. Inkvizicijski je zatvor \u201ctajni zatvor\u201d, a tu\u017eitelj je mogao biti svatko, pa \u010dak i okorjeli krivovjerac, kriminalac i krivokletnik. Protiv optu\u017eenoga nije mogao svjedo\u010diti jedino njegov \u201csmrtni neprijatelj\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Inkvizicija nije osigurala duhovno jedinstvo \u0160panjolske, iako je bdjela nad razvojem teoretske spekulacije, a afirmacijom autoriteta poku\u0161ala nadomjestiti religioznu meditaciju. Vrhunac mo\u0107i \u0161panjolske inkvizicije podudara se sa \u201czlatnim stolje\u0107em\u201d teologije, knji\u017eevnosti i umjetnosti na Pirinejskom poluotoku. Francisco de Vitoria, Carranza, Mateo Aleman, Cervantes, Lope de Vega, Gongora, El Greco, Velasquez i drugi velikani teolo\u0161ke refleksije, pera i slikarske palete suvremenici su Torquemade i Zapate. Djela \u0161panjolskih autora 16. stolje\u0107a spadaju u domenu estetike pisanja i prou\u010davanje plasti\u010dne ljepote u slikarstvu i skulpturi. Djela Cervatesa i Calderona izra\u017eavaju \u201ctragi\u010dan osje\u0107aj \u017eivota\u201d, ali ne dovode u pitanje ustaljeni dru\u0161tveni poredak i svjetski red.<\/p>\n\n\n\n

\u0160panjolska, koje tijekom srednjega vijeka upoznaje Europu s arapskom kulturom i anti\u010dkom znano\u0161\u0107u, u 17. i 18. stolje\u0107u ostaje izvan europskih duhovnih i intelektualnih zbivanja. Zala\u017eu\u0107i se za jedinstveno vjerovanje i podla\u017eu\u0107i pojedince stalnom nadzoru, inkvizicija je u \u0160panjolaca uni\u0161tila ideju o vjerskoj slobodi i postala o\u010dit primjer drame koja prijeti ljudima svaki put kad se nastoji silom uspostaviti organsku vezu izme\u0111u Crkve i Dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Inkvizicija i praznovjerje<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Papa Ivan XXII. (1316. \u2013 1334.) povjerava inkviziciji vo\u0111enje istra\u017enih postupaka protiv la\u017enih proricatelja budu\u0107nosti, \u010darobnja\u0161tva, vra\u010dara, zaziva\u010da duhova, svetogrdnika i drugih oblika praznovjerja.<\/p>\n\n\n\n

Spomenuti papa 27. velja\u010de 1318. informira biskupa Frejusa o pogubnom djelovanju nekih njemu poznatih ljudi, optu\u017eenih zbog \u201cdjela nekromantije, geomantije i drugih \u010darobnja\u010dkih umije\u0107a\u201d, koji su se \u010desto \u201cslu\u017eili zrcalima i slikama posve\u0107enim po njihovu prokletom obredu i, smje\u0161taju\u0107i se u krug, zazivali su vi\u0161e puta zle duhove da uz njihovu pomo\u0107 poduzmu djela protiv zdravlja ljudi ili ubijaju\u0107i ih snagom \u010darobnih izreka ili skra\u0107uju\u0107i im \u017eivot usa\u0111ivanjem malaksalosti\u201d. Ovi su, nastavlja papa, \u201cponekad zatvarali demone u zrcala, kolutove ili prstenje da ih pitaju ne samo za pro\u0161le doga\u0111aje nego i za budu\u0107e, \u017eele\u0107i proricati po njihovim uputama i samu budu\u0107nost, koju mo\u017ee znati jedino Bog\u201d, a jer su \u201cnapustili svog Spasitelja uzdaju\u0107i se u takvu pomo\u0107 demona i smatraju\u0107i dostojnim da im slu\u017ee i da im iskazuju bo\u017eanske \u010dasti (i) odaju\u0107i se toj i drugim odvratnim praznovjerjima koje se protive katoli\u010dkoj vjeri (ne smije se prije\u0107i) preko kuge takvih praznovjerja \u010dije sljedbenike i gra\u0111anska vlast smatra protivnicima op\u0107eg dobra i neprijateljima ljudskog roda, pogotovu \u0161to one odi\u0161u grijehom hereti\u010dke opa\u010dine, (stoga postupak) protiv spomenutih treba povjeriti Inkviziciji\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Papin stav o praznovjerju poznat je iz pisma kardinala Vilima Godina, koji 22. kolovoza 1320. javlja karkasonskom \u201cistra\u017eitelju hereti\u010dke zlo\u0107e\u201d da ubudu\u0107e mo\u017ee voditi istragu i pokretati postupak:<\/p>\n\n\n\n

1. Protiv onih koji \u017ertvuju demonima ili im se klanjaju ili im iskazuju \u0161tovanje i u znak toga daju im pisani papir ili bilo \u0161to drugo ili sklapaju s njima izri\u010dite obavezne ugovore;<\/p>\n\n\n\n

2. Protiv onih koji prave ili daju praviti bilo kakav lik ili ma \u0161to drugo da bi privezali uza se demona ili uz zaziv demona vr\u0161iti bilo kakve \u010darolije, ili protiv onih koji zloupotrebom sakramenta kr\u0161tenja krste ili daju krstiti lik od voska ili od ne\u010dega drugog ili ina\u010de uz zaziv demona prave takav lik ili ga daju praviti na bilo koji na\u010din, ili ako namjerno ponavljaju \u010din kr\u0161tenja ili re\u0111enja ili potvrde;<\/p>\n\n\n\n

3. Protiv svetogrdnika i \u010darobnjaka koji uzimaju sakrament euharistije ili posve\u0107enu hostiju kao i druge sakramente Crkve ili oblik i tvar bilo kojega od njih pa ih zloupotrebljavaju u svojim vrad\u017ebinama i \u010darolijama.<\/p>\n\n\n\n

Posavjetovav\u0161i se sa svojim suradnicima i s nekoliko eminentnih teologa, vrhovnih starje\u0161ina utjecajnih redova i biskupima, me\u0111u kojima je i Augustin Ka\u017eoti\u0107 zagreba\u010dki biskup, koji od jeseni 1318. boravi na papinu dvoru u Avignonu, Ivan XXII. inzistira da inkvizitori protiv \u010darobnjaka postupaju kao i s krivovjercima.<\/p>\n\n\n\n

Augustin Ka\u017eoti\u0107 u svojim Izlaganjima nagla\u0161ava da \u201ckrivovjerje u sebi uklju\u010duje krivo mi\u0161ljenje u razumu i tvrdokornost u volji gledom na vjerske istine i moralno djelovanje\u201d, dok gatanje ili bajanje kvalificira kao \u201cnedozvoljeno istra\u017eivanje budu\u0107nosti koja se ne mora ostvariti\u201d. Ako se \u201cu\u010dinak postigne uzro\u010dnom spoznajom onda to nije praznovjerje nego umije\u0107e\u201d, zaklju\u010duje u\u010deni trogirski dominikanac, koji s idolopoklonicima izjedna\u010duje samo \u201czaziva\u010de duhova i tvorce \u010darolija koji to \u010dine s uvjerenjem da njihove \u010dine pospje\u0161uje demonska mo\u0107\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Augustin smatra praznovjernima one koji sakramente primaju isklju\u010divo zbog postizanja tjelesnog zdravlja, dok po njegovom sudu \u201cosudi zbog krivovjerja podlije\u017eu takvi koji bi npr. zbog \u010darolija uranjali sliku u vodu slu\u017ee\u0107i se pritom obrascem kr\u0161tenja s ciljem da drugome naude\u201d. Dok za uvjerene krivovjerce, idolopoklonike i svetogrdnike hrvatski teolog ne nalazi opravdanja, gataoce ili bajaoce i druge \u0161iritelje praznovjerja ispri\u010dava neznanjem i \u010desto vrlo te\u0161kim socijalnim polo\u017eajem pojedinaca i grupa koji svoj naoko bezizlazni polo\u017eaj rje\u0161avaju uranjanjem u \u010darobni svijet tlapnji i prividnosti.<\/p>\n\n\n\n

Trijezno Ka\u017eoti\u0107evo promi\u0161ljanje u suprotnosti je s Maljem protiv vje\u0161tica (Malleus maleficarum<\/em>, 1486.) Henrika Institoris-Kramera i Jakova Sprengera. Prema Institorisu, nelojalnom oponentu na\u0161eg reformatora Andrije Jamometi\u0107a, progon vje\u0161tica na\u0161ao je vrlo plodno tlo u germanskim zemljama i na sjeveru Europe. Preko Austrije dolazi i u na\u0161e sjevernije krajeve gdje su inkvizitorsku revnost u ovom apsurdnom \u201cistjerivanju \u0111avla\u201d iz nevinih ljudi, uglavnom \u017eena, nastavili gra\u0111anski sudovi.<\/p>\n\n\n\n

Tekst u cijelosti pro\u010ditajte na bitno.net.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Izvor: narod.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pojam \u201cinkvizicija\u201d (od lat. inquisitio, istra\u017eivanje, istra\u017eni postupak; inquirere, istra\u017eivati) jo\u0161 uvijek izaziva lavine optu\u017ebi i strastvenih polemika izme\u0111u tu\u017eitelja i branitelja ove srednjovjekovne ustanove namijenjene istra\u017eivanju hereti\u010dke zlo\u0107e koja u okviru zapadnog kr\u0161\u0107anstva i Rimske crkve djeluje od 13. stolje\u0107a do Napoleonskih ratova. Inkvizicija je za mnoge pojam vjerske nesno\u0161ljivosti, fanatizma i loma\u010de. Protivnici […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":112126,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-112125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje - RADIO LJUBU\u0160KI<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje - RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pojam \u201cinkvizicija\u201d (od lat. inquisitio, istra\u017eivanje, istra\u017eni postupak; inquirere, istra\u017eivati) jo\u0161 uvijek izaziva lavine optu\u017ebi i strastvenih polemika izme\u0111u tu\u017eitelja i branitelja ove srednjovjekovne ustanove namijenjene istra\u017eivanju hereti\u010dke zlo\u0107e koja u okviru zapadnog kr\u0161\u0107anstva i Rimske crkve djeluje od 13. stolje\u0107a do Napoleonskih ratova. Inkvizicija je za mnoge pojam vjerske nesno\u0161ljivosti, fanatizma i loma\u010de. Protivnici […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"RADIO LJUBU\u0160KI\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-02-08T14:26:14+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-08T14:26:16+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"443\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"338\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@radioljubuski\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Radio Ljubu\u0161ki\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\"},\"headline\":\"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje\",\"datePublished\":\"2022-02-08T14:26:14+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-08T14:26:16+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/\"},\"wordCount\":3603,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/02\\\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg\",\"articleSection\":[\"BIH i regija\"],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/\",\"name\":\"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje - RADIO LJUBU\u0160KI\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/02\\\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg\",\"datePublished\":\"2022-02-08T14:26:14+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-08T14:26:16+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/02\\\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/02\\\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg\",\"width\":443,\"height\":338},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/index.php\\\/2022\\\/02\\\/08\\\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"description\":\"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#organization\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332\",\"https:\\\/\\\/x.com\\\/radioljubuski\",\"https:\\\/\\\/hr.linkedin.com\\\/company\\\/radio-ljubuski\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/channel\\\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/radioljubuski.ba\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b\",\"name\":\"Radio Ljubu\u0161ki\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje - RADIO LJUBU\u0160KI","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje - RADIO LJUBU\u0160KI","og_description":"Pojam \u201cinkvizicija\u201d (od lat. inquisitio, istra\u017eivanje, istra\u017eni postupak; inquirere, istra\u017eivati) jo\u0161 uvijek izaziva lavine optu\u017ebi i strastvenih polemika izme\u0111u tu\u017eitelja i branitelja ove srednjovjekovne ustanove namijenjene istra\u017eivanju hereti\u010dke zlo\u0107e koja u okviru zapadnog kr\u0161\u0107anstva i Rimske crkve djeluje od 13. stolje\u0107a do Napoleonskih ratova. Inkvizicija je za mnoge pojam vjerske nesno\u0161ljivosti, fanatizma i loma\u010de. Protivnici […]","og_url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/","og_site_name":"RADIO LJUBU\u0160KI","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","article_published_time":"2022-02-08T14:26:14+00:00","article_modified_time":"2022-02-08T14:26:16+00:00","og_image":[{"width":443,"height":338,"url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Radio Ljubu\u0161ki","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@radioljubuski","twitter_site":"@radioljubuski","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Radio Ljubu\u0161ki","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/"},"author":{"name":"Radio Ljubu\u0161ki","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b"},"headline":"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje","datePublished":"2022-02-08T14:26:14+00:00","dateModified":"2022-02-08T14:26:16+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/"},"wordCount":3603,"publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg","articleSection":["BIH i regija"],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/","name":"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje - RADIO LJUBU\u0160KI","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg","datePublished":"2022-02-08T14:26:14+00:00","dateModified":"2022-02-08T14:26:16+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/#primaryimage","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Galileo_facing_the_Roman_Inquisition.jpg","width":443,"height":338},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/02\/08\/8-veljace-1232-ustanovljena-inkvizicija-doznajte-nepoznate-detalje\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/radioljubuski.ba\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"8. velja\u010de 1232. ustanovljena inkvizicija: Doznajte nepoznate detalje"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#website","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","name":"Radio Ljubu\u0161ki","description":"Sun\u010dana frekvencija Hercegovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#organization","name":"Radio Ljubu\u0161ki","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","contentUrl":"https:\/\/radioljubuski.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/cropped-Radio_Ljubuski_logo1.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Radio Ljubu\u0161ki"},"image":{"@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Radiio-Ljubuski-1490835324566332","https:\/\/x.com\/radioljubuski","https:\/\/hr.linkedin.com\/company\/radio-ljubuski","https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCHYaeO_n0Db3tjNGudGpXyw"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radioljubuski.ba\/#\/schema\/person\/19fc700381a780f69665d7956c469e3b","name":"Radio Ljubu\u0161ki"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112125","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=112125"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112125\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":112127,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/112125\/revisions\/112127"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/112126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=112125"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=112125"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=112125"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}