Bilo je to 2005. godine kada mi je fra Andrija Niki\u0107 darovao knjigu koju je napisao o fra Didaku Bunti\u0107u. Knjigu od skoro osam stotina stranica nisam odmah pro\u010ditao nego sam joj se vratio nekoliko godina kasnije. I tada se za mene otvorio jedan posve novi fra Didak o kojem sam do tada znao ponajvi\u0161e kao o spasitelju hercegova\u010dke djece od gladi. <\/p>\n\n\n\n
Pi\u0161e: Miroslav Vasilj<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Na stotu obljetnicu njegove smrti valja nam se prisjetiti svima da je fra Didak bio izuzetna osoba. Njegovo djelovanje imalo je \u0161irok raspon od graditeljstva, duhana, isu\u0161enja i reguliranja na\u0161ih polja, sto\u010darstva, p\u010delarstva, vo\u0107arstva, zdravstva, cesta, po\u0161ta i brzojava, \u0161kolstva, posebno opismenjavanja i da spa\u0161avanja gladnih… Za svaku od navedenih oblasti mogao bi se napisati zaseban tekst. Govorio je hrvatski, latinski i njema\u010dki. Jednostavno bio je ispred svoga vremena.<\/p>\n\n\n\n No fra Didak se bavio i politikom. Tako je mla\u0111oj subra\u0107i franjevcima u okru\u017enici poru\u010dio kako oni nisu samo samostanci, nego i javni \u010dimbenici. \u201eNe mo\u017eemo se ni od politi\u010dkog rada posvema ustegnuti, iako je taj najnezahvalniji i najmanje doli\u010dan jednoga redovnika. Politika je prljav posao kao i svaki drugi …, vrlo su rijetki \u010distih prstiju, \u010dista karaktera i svjetla obraza ostali, koji su se s tim prostim, obi\u010dnim poslom bavili.\u201c <\/p>\n\n\n\n Politi\u010dko djelovanje je zapo\u010deo u vrijeme zloglasnog Benjamina Kallaya, koji je kako pi\u0161e fra Andrija, muslimane htio u\u010diniti vladaju\u0107im elementom u Bosni. \u201eZato je izmislio bosansku narodnost…\u201c, navodi fra Andrija. Fra Didak je Austrougarskoj Monarhiji predvi\u0111ao brzi krah. A nakon aneksije je izjavio da nitko u Hercegovini ne odobrava niti priznaje bosansku vladu niti \u0107e trpjeti da njegova domovina bude pod Austrijom ili Ma\u0111arskom. <\/p>\n\n\n\n Neslaganja je nastavio pi\u0161u\u0107i memorandume. U jednom od njih stoji kako svaki na\u0161 punoljetni dr\u017eavljanin treba imati pravo glasa, da se me\u0111u viriliste, a oni su bili zastupnici koji nisu bili birani na izborima ve\u0107 po pravu svoga polo\u017eaja, osim biskupa treba uvrstiti i hercegova\u010dkog provincijala franjeva\u010dkog reda. \u201eZahtievamo, da se na\u0161im fratrima-sve\u0107enicima i u\u010diteljima ne bi oduzelo pasivno pravo kao kod ob\u0107inskih izbora, tim vi\u0161e, \u0161to mi, hvala skrbi bosansko-hercegova\u010dke uprave, nemamo drugih iole naobra\u017eenih ljudi me\u0111u sobom, koje bi mogli u zastupstvo birati, a mi strancima niti mo\u017eemo niti ho\u0107emo na\u0161e povjerenje dati.\u201c <\/p>\n\n\n\n Uspore\u0111ivao je Mostar i Sarajevo u pismu Izidoru Kr\u0161njaviju.<\/p>\n\n\n\n \u201eZublja narodne svijesti hrvatske, Star\u010devi\u0107anstvo nije do\u0161lo iz Slavonskog Broda u Bosnu nego iz Hercegovine, napose iz kamenitog Mostara, koji je zadr\u017eao svoj narodni karakter naprotiv malom Berlinu-Sarajevu\u201c, poja\u0161njavao je fra Didak. <\/p>\n\n\n\n Liberalizam je smatrao najve\u0107im neprijateljem kr\u0161\u0107anstva. Za vrijeme prve Jugoslavije sudjelovao je na izborima na listi Pu\u010dke stranke. Nakon \u0161to je dobio odobrenje iz Rima bio je i izabran. Bio je i \u010dlan sredi\u0161njeg odbora Hrvatske narodne zajednice. Poru\u010divao je kako \u201eje narod bez narodnosti tijelo bez kosti.\u201c Poja\u0161njavao je kako u politici ne vrijedi ni prijateljstvo, ni simpatije, ni antipatije nego se politika ravna interesom i ni\u010dim drugim. <\/p>\n\n\n\n Mnoge od fra Didakovih misli itekako su aktualne i ove 2022. godine. Posebice se to odnosi na pismo koje je uputio najvjerojatnije jednom muslimanskom politi\u010daru. U njemu na nevjerojatan na\u010din govori o preglasavanju, sklapanju razli\u010ditih koalicija i zapravo kada ga \u010ditate u mnogome kao da govori upravo o dana\u0161njici.<\/p>\n\n\n\n Prof. dr. Ivica \u0160arac u znanstvenom radu \u201ePoliti\u010dko djelovanje fra Didaka Bunti\u0107a\u201c pi\u0161e kako \u201eve\u0107 sama \u010dinjenica da je fra Didak Bunti\u0107 ro\u0111en u Osmanskom Carstvu, da se formirao i zrelo djelovao u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a da je preminuo u prvoj ju\u017enoslavenskoj dr\u017eavnoj zajednici, dovoljno govori o zamr\u0161enosti razdoblja na koje je bio protegnut njegov relativno kratak \u017eivotni vijek\u201c.<\/p>\n\n\n\n I zaista njegova djela kako je to lijepo napisao fra Andrija mogla bi biti \u201espasonosna duhovna i kulturna hrana, a posebice politi\u010dki podstrek.\u201c A na pitanje tko je nama fra Didak najednostavnije i najto\u010dnije bi bilo re\u0107i ono \u0161to mi ve\u0107 znamo – otac Hercegovine. <\/p>\n\n\n\n Autor: Miroslav Vasilj\/Pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bilo je to 2005. godine kada mi je fra Andrija Niki\u0107 darovao knjigu koju je napisao o fra Didaku Bunti\u0107u. Knjigu od skoro osam stotina stranica nisam odmah pro\u010ditao nego sam joj se vratio nekoliko godina kasnije. I tada se za mene otvorio jedan posve novi fra Didak o kojem sam do tada znao ponajvi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":114293,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-114292","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n