Centar za politike i upravljanje (CPU) je u 2020. godini proveo istra\u017eivanje stavova gra\u0111ana BiH o najva\u017enijim ekonomskim temama, te u publikaciji “Stavovi gra\u0111ana BiH prema najva\u017enijim ekonomskim pitanjima” dao pregled javne percepcije o tome za\u0161to je Bosna i Hercegovina na trenutnom stupnju ekonomskog razvoja i koje ekonomske politike gra\u0111ani vide nu\u017enim za ekonomski napredak.<\/p>\n\n\n\n
Istu\u010du da je ve\u0107ina gra\u0111ana Bosne i Hercegovine zainteresirana za pitanja koja se ti\u010du ekonomije, to\u010dnije oko 65 posto. To su stavovi gra\u0111ana o stanju ekonomije, zadovoljstvu javnim uslugama, te o tome kako u budu\u0107nosti trebaju izgledati na\u0161e ekonomske politike.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161avaju da u svim regijama zemlje, bez obzira na nivo obrazovanja ili status zaposlenja, jedna tre\u0107ina stanovni\u0161tva vidi korupciju kao klju\u010dni problem u zemlji, dok tre\u0107ina gra\u0111ana kao klju\u010dni problem vidi politi\u010dke elite.<\/p>\n\n\n\n
– Zahvaljuju\u0107i skromnim stopama ekonomskog rasta prije krize izazvane pandemijom, samo 11 posto gra\u0111ana smatra da smo se u posljednje \u010detiri godine ekonomski razvijali, dok skoro polovina punoljetnog stanovni\u0161tva, njih 47 posto, smatra da je ekonomija nazadovala, a 39 posto da smo ekonomski stagnirali. \u010cak 77 posto gra\u0111ana se sla\u017ee sa tvrdnjom da je pravna nesigurnost jedna od najzna\u010dajnih prepreka za rast investicija u zemlji – navodi se u priop\u0107enju CPU.<\/p>\n\n\n\n
Po stavovima 38 posto gra\u0111ana siroma\u0161tvo u zemlji je posljedica korupcije, dok 34 posto smatra da je siroma\u0161tvo rezultat neuspjeha planskog vo\u0111enja ekonomije kroz politi\u010dku kontrolu, a 6,1 posto ispitanog stanovni\u0161tva smatra da je za siroma\u0161tvo zaslu\u017ean rat. Ovakvi stavovi o siroma\u0161tvu pokazuju da su gra\u0111ani svjesni sistemske odgovornosti za siroma\u0161tvo u zemlji, ali je na ovom pitanju vidljiv me\u0111ugeneracijski jaz – kod mladih u zemlji preovladava stav da je siroma\u0161tvo posljedica neuspjeha planske ekonomije kroz politi\u010dku kontrolu, dok gra\u0111ani stariji od 50 godina smatraju da su nerad i ljenost klju\u010dni razlog siroma\u0161tva u zemlji.<\/p>\n\n\n\n
Kao rezultat bosanskohercegova\u010dke ekonomije bazirane na tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, privatnom sektoru i otvorenom tr\u017ei\u0161tu 41 posto gra\u0111ana vidi pobolj\u0161anje ekonomske situacije, 35 posto smatra da bi do\u0161lo do otvaranja novih radnih mjesta, dok 23 posto gra\u0111ana smatra da bi se pove\u0107ao izvoz bh. proizvoda. Manje od osam posto smatra da bi takva ekonomija rezultirala eksploatacijom radnika, pogor\u0161anjem ekonomske situacije ili rastom nezaposlenosti. Ne\u0161to manje od polovine stanovnika (48 posto) smatra da tr\u017ei\u0161na ekonomija predstavlja klju\u010d ekonomskog napretka BiH.<\/p>\n\n\n\n
Zbog dosada\u0161njeg procesa provo\u0111enja privatizacije koju je karakterisao manjak trasparentosti i lo\u0161i ekonomski efekti, kod ve\u0107ine gra\u0111ana jo\u0161 uvijek postoji bojazan da \u0107e proces privatizacije rezultirati negativnim posljedicama. Vi\u0161e od polovine stanovni\u0161tva BiH smatra da dr\u017eavna preduze\u0107a ne treba privatizirati (54 posto), dok 42 posto podr\u017eava privatizaciju svih ili kompanija koje nisu od strate\u0161kog zna\u010daja.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak 86 posto gra\u0111ana smatra da dr\u017eava treba subvencionirati otvaranje radnih mjesta. Odgovornost za pronalazak posla 10 posto gra\u0111ana pripisuje pojedincu, koji je po njihovom mi\u0161ljenju sam odgovoran za pronalazak svog zaposlenja, 53 posto smatra da je obaveza dr\u017eave da svakome osigura adekvatno profesionalno obrazovanje ili prekvalifikaciju kako bi pojedinac sebi na\u0161ao posao, a 37 posto gra\u0111ana smatra da je dr\u017eava du\u017ena da svakom pojedincu na\u0111e posao.<\/p>\n\n\n\n
Rje\u0161enje za otvaranje novih radnih mjesta je za 43 posto stanovnika u otvaranju novih tvornica u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, a skoro jednak broj (42 posto) gra\u0111ana smatra da je neophodno da dr\u017eava uredi sistem tako da gra\u0111ani sami pokre\u0107u biznise i otvaraju nova radna mjesta. Za 14 posto gra\u0111ana rje\u0161enje je da dr\u017eava subvencionira gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n
Osam od deset gra\u0111ana BiH se sla\u017ee sa stavovima da bi bogatiji slojevi dru\u0161tva trebali pla\u0107ati ve\u0107u stopu poreza na dohodak, te da je potrebno smanjiti porezno optere\u0107enje rada, 44 posto gra\u0111ana smatra da stopu PDV-a od 17 posto ne treba mijenjati, 35 posto smatra da je potrebno uvesti dvije stope PDV-a, jer jedna stopa PDV-a nije pravedna, dok 14 posto gra\u0111ana smatra da bi stopu PDV-a bilo opravdano pove\u0107ati, ukoliko bi se dodatnim prihodima osigurala bolja zdravstvena usluga za sve gra\u0111ane.<\/p>\n\n\n\n
\u0160est od deset gra\u0111ana BiH se ne osje\u0107a slobodno i sigurno da pokrene sopstveni biznis. To ne iznena\u0111uje, s obzirom na op\u0107u lo\u0161u percepciju oporezivanja rada i na \u010dinjenicu da 67 posto gra\u0111ana smatra da je zadatak inspekcija da poka\u017ee snagu i strogo\u0107u prema poduze\u0107ma koja kr\u0161e propise, dok tek 15 posto gra\u0111ana smatra da inspekcije trebaju imati partnerski odnos s poduze\u0107ima kako bi im pomogle u po\u0161tovanju propisa. Sedam od deset gra\u0111ana smatra da je poljoprivreda karta za ubrzani razvoj.<\/p>\n\n\n\n
Devet od deset gra\u0111ana BiH smatra da dr\u017eava treba pomo\u0107i izvoznicima. Osam od deset gra\u0111ana smatra da ne treba uvoziti ono \u0161to se mo\u017ee proizvoditi u BiH, a sedam od deset ispitanih smatra da razvoj doma\u0107e industrije treba za\u0161titi carinama od konkurencije.<\/p>\n\n\n\n
Osam od deset gra\u0111ana BiH smatra da obavezno zdravstveno osiguranje treba da finansira zdravstvenu za\u0161titu koju pru\u017eaju javne i zdravstvene ustanove privatne prakse. Tako\u0111er, 84 posto gra\u0111ana se sla\u017ee sa stavom da su javne nabavke podlo\u017ene korupciji, a 67 posto smatra da bi digitalizacija javne uprave unaprijedila kvalitet i pristupa\u010dnost javnih usluga i smanjila zloupotrebu javnog novca. Isto tako, 76 posto gra\u0111ana se sla\u017ee s tvrdnjom da je potrebno raditi na pravednijem usmjeravanju socijalnih transfera, a \u0161est od deset ispitanih smatra da sustav socijalne za\u0161tite nije jasan i efikasan.<\/p>\n\n\n\n
Skoro \u0161est od deset gra\u0111ana smatra da \u017eivot u Bosni i Hercegovini u budu\u0107nosti ne\u0107e biti bolji nego \u0161to je sada.<\/p>\n\n\n\n
Centar za politike i upravljanje je uradio pregled ‘popularnih zabluda’, tema u kojima stavovi gra\u0111ana nemaju upori\u0161te u \u010dinjenicama i ekonomskoj stvarnosti, a koje mogu biti rezultat nedostatka informacija ili ekonomskog populizma u politi\u010dkom diskursu, priop\u0107eno je iz CPU. <\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Centar za politike i upravljanje (CPU) je u 2020. godini proveo istra\u017eivanje stavova gra\u0111ana BiH o najva\u017enijim ekonomskim temama, te u publikaciji “Stavovi gra\u0111ana BiH prema najva\u017enijim ekonomskim pitanjima” dao pregled javne percepcije o tome za\u0161to je Bosna i Hercegovina na trenutnom stupnju ekonomskog razvoja i koje ekonomske politike gra\u0111ani vide nu\u017enim za ekonomski napredak. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":11595,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-11594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n