Zapadne sankcije protiv Rusije razorne su i imaju neposredan u\u010dinak koji \u0107e vrlo brzo osjetiti milijuni Rusa, a Rusija ih ne\u0107e mo\u0107i dugoro\u010dno podnijeti bez zna\u010dajnog pada \u017eivotnog standarda stanovni\u0161tva, pi\u0161e u kolumni objavljenoj na web stranicama popularne neovisne moskovske radio postaje “Eho Moskve” ekonomist Konstantin Sonin.<\/p>\n\n\n\n
Sonin je profesor na katedri za javne politike Harris University-a of Chicago, gostuju\u0107i profesor na Vi\u0161oj ekonomskoj \u0161koli u Moskvi, te suradnik u Centru za istra\u017eivanje ekonomske politike u Londonu i vanjski suradnik na Institutu za ekonomije tranzicije u Stockholmu.<\/p>\n\n\n\n
On smatra da je ekonomski odgovor na vojne akcije koje je pokrenula Rusija protiv Ukrajine vrlo brz. U svim prethodnim epizodama, kada su Rusiji uvo\u0111ene “nekakve ekonomske sankcije”, glavni cilj je bio dugoro\u010dno promijeniti njezino pona\u0161anje. Posljedice sankcija nisu se odmah osjetile, nego su se postupno gomilale. No sankcije koje su krajem velja\u010de uvele SAD, Velika Britanija i EU imaju druga\u010diji cilj – zaustaviti, u stvarnom vremenu, bombardiranje Kijeva, Harkiva i drugih ukrajinskih gradova te napredovanje ruskih vojnika. Te su sankcije, uz dugoro\u010dne posljedice, sra\u010dunate na izravan, neposredan u\u010dinak, ka\u017ee Sonin.<\/p>\n\n\n\n
Zamrzavanje imovine sredi\u0161nje banke, isklju\u010denje Rusije iz SWIFT sustava, sankcije protiv Sberbanke i VTB-a, zaustavljanje letova za Europu i otkazivanje ugovora o leasingu primjeri su sankcija koje bi odmah trebale biti vidljive milijunima Rusa, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
Navodi da su izravne posljedice uvedenih sankcija ve\u0107 vrlo vidljive: dolar je po\u010detkom velja\u010de ko\u0161tao 75 rubalja, prvih dana rata 90-100 rubalja, a nakon objave zamrzavanja imovine centralne banke dostigao je 120 rubalja.<\/p>\n\n\n\n
Tu su i dugoro\u010dne posljedice – ograni\u010denja u financijskoj sferi za dr\u017eavu, privatne banke i tvrtke, zabrana uvoza naprednih tehnologija Rusiji ne ostavljaju nikakvu \u0161ansu za odr\u017eivi gospodarski razvoj, kategori\u010dan je Sonin.<\/p>\n\n\n\n
“Jednostavno nema primjera iz novije povijesti kada bi se neka dr\u017eava razvijala u uvjetima sli\u010dne ekonomske izolacije. Svi slu\u010dajevi trajnog rasta dogodili su se u pozadini pove\u0107ane otvorenosti, financijske integracije i me\u0111unarodne trgovine”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje kako sada\u0161nji ruski “izolacionisti\u010dki porivi” mogu odvesti u zaborav fantasti\u010dne prednosti koje su me\u0111unarodna trgovina i integracija u svjetski gospodarski sustav donijele Rusiji prije trideset godina, nakon ekonomske katastrofe SSSR-a.<\/p>\n\n\n\n
“Tijekom tih desetlje\u0107a zemlja je prevladala zna\u010dajan dio zaostatka \u2013 kako u tehnolo\u0161koj sferi tako i u sferi potro\u0161nje. Reforme koje su omogu\u0107ile ulazak strane robe, tehnolo\u0161kog razvoja, novih organizacijskih praksi u zemlju nisu bile lake (…). No sada bi Rusiji mogle biti potrebne godine slo\u017eenih, bolnih reformi, kako bi ponovno stekla priliku za gospodarski razvoj i postigla ukidanje sankcija uvedenih prije nekoliko dana, osim ako se ne ostvari jo\u0161 tragi\u010dniji scenarij \u2013 scenarij ekonomske katastrofe nalik doga\u0111ajima iz 1990.-1991.<\/p>\n\n\n\n
“Prije nekoliko dana bih takav scenarij nazvao nezamislivim, a sada je malo vjerojatan, ali velika je to razlika: “nezamislivo” i “malo vjerojatno”. U svakom slu\u010daju, to \u0107e biti mogu\u0107e samo ako partner Zapada u tim pregovorima bude novi, druga\u010diji politi\u010dki re\u017eim, kao \u0161to je to bio slu\u010daj nakon 1991. godine”, ka\u017ee Sonin.<\/p>\n\n\n\n
Mogu li sankcije biti jo\u0161 ja\u010de?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prije samo tjedan dana embargo na prodaju nafte ili plina, potpun ili djelomi\u010dan, \u010dinio se jednostavno nemogu\u0107im, ka\u017ee Sonin, no napominje da i ta opcija sada nije isklju\u010dena.<\/p>\n\n\n\n “Koliko god jezivo zvu\u010dalo, izgledi za embargo ovise o razmjerima daljnjih \u017ertava me\u0111u ukrajinskim civilima. Ako se umjesto povla\u010denja trupa i sklapanja mirovnog sporazuma nastave borbe na ulicama najve\u0107ih gradova Ukrajine, tada \u0107e embargo postati stvarnost, uz sna\u017ean pad \u017eivotnog standarda i proizvodnje, nedostatak osnovnih proizvoda, ali ne i gladi.<\/p>\n\n\n\n Prekid financijskih veza sa svijetom, ali uz prodaju nafte, plina i metala, potro\u0161a\u010dkog i tehnolo\u0161kog uvoza preko Kine i Latinske Amerike, Sonin smatra realnijim scenarijem prije promjene re\u017eima u Rusiji, ali pita se otkud \u0107e do te promjene do\u0107i. U tom scenariju tako\u0111er vidi smanjen \u017eivotni standard, ali ne toliko kao u \u201csuper hard varijanti\u201d.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010duje da ruska ekonomska politika do sada o\u010dito nije uzimala u obzir ekonomske posljedice rata te podsje\u0107a da je na sli\u010dan na\u010din bjeloruski predsjednik Luka\u0161enko za godinu dana doveo dr\u017eavu do ekonomskog kolapsa i potpune ovisnosti o vanjskom sponzoru, ali upozorava da Rusija nema vanjskog sponzora koji bi mogao puniti prora\u010dun.<\/p>\n\n\n\n Sonin na kraju napominje da ga je kolumnu o posljedicama sankcija zamolio napisati Forbes Russia. Tvrdi da je kolumna u Forbesu ure\u0111ena tako da se rat u Ukrajini ne naziva ratom te da je dopustio objavu te, kako, ka\u017ee, cenzurirane verzije, a da je na siteu Eha Moskve “prava” kolumna.<\/p>\n\n\n\n Podsje\u0107a da ruski medijski regulator Roskomnadzor informacije o granatiranju ukrajinskih gradova i smrti ukrajinskih civila kao rezultata djelovanja ruske vojske, kao i materijale u kojima se operacija koja je u tijeku naziva napadom, invazijom ili objavom rata, tretira kao neistinite.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zapadne sankcije protiv Rusije razorne su i imaju neposredan u\u010dinak koji \u0107e vrlo brzo osjetiti milijuni Rusa, a Rusija ih ne\u0107e mo\u0107i dugoro\u010dno podnijeti bez zna\u010dajnog pada \u017eivotnog standarda stanovni\u0161tva, pi\u0161e u kolumni objavljenoj na web stranicama popularne neovisne moskovske radio postaje “Eho Moskve” ekonomist Konstantin Sonin. Sonin je profesor na katedri za javne politike […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":117269,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-117268","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n