Za razliku od gastarbajtera iz vremena biv\u0161e Jugoslavije, Hrvatska od ulaska u Europsku uniju jo\u0161 br\u017ee gubi radnu snagu. No, sada sve vi\u0161e iseljenika odlazi s obiteljima, a ekonomisti upozoravaju kako ve\u0107ina tih radnika uop\u0107e ne planira povratak, \u0161to sve vi\u0161e brine demografe. Val emigracije poja\u010dan je negativnim u\u010dincima pandemije, a poticaje hrvatske Vlade do 200 tisu\u0107a kuna za povratnike ve\u0107ina smatra nedovoljno razra\u0111enim poku\u0161ajem preokretanja trendova radi ubrzanja ekonomskog razvitka zemlje, pi\u0161e Dubrova\u010dki vjesnik.<\/p>\n\n\n\n
No, primjera radnika-povratnika ima i bez poticaja, dio ih je shvatio da “manje zna\u010di vi\u0161e” i da ve\u0107e pla\u0107e u inozemstvu istodobno ne zna\u010de bolji \u017eivotni standard. Posebno se to odnosi na gra\u0111evinske radnike koji se me\u0111u prvima vra\u0107aju u Hrvatsku. Uvjerili smo se u to na jednom od lapadskih gradili\u0161ta pored kojeg bi \u017eurno pro\u0161li da zvuci evergreen- gange “Mala moja br\u017ee ga\u0107e svuci, od Minhena dr\u017eim ga u ruci” nije nadja\u010dao buku te\u0161ke mehanizacije.<\/p>\n\n\n\n
Tomislav \u0106urkovi\u0107, jedan od ganga\u0161a, ima 47 godina i otac je dvoje djece (7 i 14 godina) pri\u010da:<\/p>\n\n\n\n
– \u017divim u Zagrebu, a podrijetlom sam iz Tomislavgrada. Ve\u0107 sam radio u Njema\u010dkoj, terenski i u Francuskoj. Ali, shvatio sam da su cijene sad skoro iste i da ovdje mogu jednako zaraditi te sebi rekoh “za\u0161to graditi Njema\u010dku kad mogu svoju domovinu”? Vratio sam se nakon sedam godina po gradili\u0161tima diljem Njema\u010dke, uglavnom suha gradnja, \u017ebuka i fasade. Ina\u010de, automehani\u010dar sam, ali nikad nisam radio u toj bran\u0161i. Kad pogledam, u tih sedam godina izbivanja iselio je grad mladih ljudi veli\u010dine Zadra – pri\u010da Tomislav i, poja\u0161njavaju\u0107i za\u0161to isti\u010de ba\u0161 taj grad, dodaje:<\/p>\n\n\n\n
– Prezime \u0106urkovi\u0107 se prvi put spominje u okolici Zadra. Osobno, preporu\u010dam svima koji ho\u0107e raditi da i ovdje ima posla i da se vrate! Kad uspore\u0111ujem gdje sam sve radio, tvrdim da je u Njema\u010dkoj bolja organizacija, kvalitetniji su logistika i materijali, ali ih brzo susti\u017eemo. Poslodavcima je te\u0161ko prona\u0107i adekvatne radnike za posao i da sam u njihovoj ko\u017ei, ne znam bih li vrbovao novozaposelne i \u0161kolovane ili radnike tra\u017eio me\u0111u onima koji su ve\u0107 vani i ponudio im da se vrate. Te\u0161ko je re\u0107i \u0161to je bolje, ali znam da smo vani uvijek stranci s problemom komunikacije. A ovdje se jako dobro razumijemo, bez obzira na dalmatinski, zagorski i ostale naglaske. A Hrvatska nam je sve malobrojnija, manja nego prije 10 ili 20 godina. Vlasti bih podsjetio na staru pu\u010dku izreku “manje kradi, vi\u0161e radi”- kroz smijeh ka\u017ee \u0106urkovi\u0107 koji je zadovoljan statusom:<\/p>\n\n\n\n
– Znam da sam na dnu piramide, a za one gore bi i \u0160vabe rekle da su “ober”. Ne \u017ealim zbog povratka u Hrvatsku, iako uvijek postoji opcija da tamo ponovno odem. No, iako ne znam \u0161to nose dan a \u0161to no\u0107, zadovoljan sam ovdje. Nijemci su me \u010desto pitali za\u0161to odlazimo iz ove ljepote, ali bih im uzvratio kako znam da bi, da dr\u017eava ima normalnu politiku, ovdje bio raj na zemlji. Da ne spominjem raseljenu Slavoniju, njezina bogatstva i ljepote. A opet, tamo su ku\u0107a i zemlja sa sala\u0161em ukupno 7.000 eura! D\u017eaba! Na\u0161em sugovorniku na tren se naboralo \u010delo, kao da mu je val sjete pro\u0161ao kroz misli, ali se trgnuo i zapjevao novi “ganga- hit”:<\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161i ljudi u Njema\u010dkoj kr\u010de,<\/p>\n\n\n\n
kod ku\u0107e im drugi \u017eene…<\/p>\n\n\n\n
Oj Njema\u010dka, ne vidjela sunca,<\/p>\n\n\n\n
na\u0161e \u017eene ostale bez…!<\/p>\n\n\n\n
LJEP\u0160E ME\u0110U NA\u0160IMA
Rame uz rame s Tomislavom radi i zidar Igor Babi\u0107, tako\u0111er podrijetlom iz Tomislavgrada. Nakon skoro pune \u010detiri godine rada u M\u00fcnchenu, Stuttgartu i Frankfurtu, ali i austrijskom Linzu, pri\u010da – Tamo je previ\u0161e ubrzan i stresan \u017eivot, a i manje se zaradi, pa sam se odlu\u010dio vratiti. Sad u Hrvatskoj zaradim jednako kao vani, ali se osje\u0107am ljep\u0161e me\u0111u doma\u0107im ljudima. Ne trebam znati strani jezik, ne trebam ni\u0161ta dodatno i nema nostalgije. A za razliku od Hrvatske, barem Dubrovnika, u Njema\u010dkoj poslodavci ne osiguravaju smje\u0161taj, a cijene stanova su ogromne. I te\u0161ko ih je na\u0107i, a treba izdvojiti barem 700 do tisu\u0107u eura za stan u kojem spava \u010detvero do \u0161estero radnika u sobama od 16 kvadrata! Jedan od razloga povratka upravo je ta katastrofa s krevetima na kat i spavanje u sobi “kao sardine”. To je lo\u0161a kvaliteta \u017eivota, a ovdje nema brojnih tro\u0161kova kao tamo. Kad sve zbrojim i oduzmem, zaklju\u010dio sam da ovdje bolje pro\u0111em nego na Zapadu!<\/p>\n\n\n\n
Igor je otac trogodi\u0161nje djevoj\u010dice, a svima koji razmi\u0161ljaju od odlasku na rad u inozemstvo poru\u010duje:<\/p>\n\n\n\n
– Bolje im je da ne “kukaju” i da se ne jadaju. A ako su ve\u0107 oti\u0161li, preporu\u010dam da se vrate jer im je ovdje puno bolje: u su\u0161tini su bolje cijene rada i manji tro\u0161kovi \u017eivota. Tako\u0111er, radnici se sve vi\u0161e cijene, te im je bolje da ne srljaju s odlaskom!<\/p>\n\n\n\n
Babi\u0107 je po prirodi optimist, a uspore\u0111uju\u0107i hrvatske i pla\u0107e vani, dodaje:- Pla\u0107e na bau\u0161teli u Njema\u010dkoj, uz normalnu satnicu iznose 2500 do 3000 eura, ali dok plati\u0161 smje\u0161taj i hranu, nigdje te ro\u0111o! Ako jo\u0161 \u017eeli\u0161 stan za obitelj da normalno funkcionira, u Munchenu se cijena uz komunalije i ostalo kre\u0107e oko 1600 eura! Jo\u0161 ako pu\u0161i\u0161, boli glava jer je kutija cigareta 10 eura, pa ti razmisli i o tom luksuzu! – upozorava Igor.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomisti pak nagla\u0161avaju kako bi stope rasta hrvatskog BDP-a bile znatno ni\u017ee, a razmjeri siroma\u0161tva mnogo ve\u0107i da iseljena Hrvatska ne \u0161alje novac \u010dlanovima obitelji i da iseljenici dio inozemnih zarada ne tro\u0161e tijekom godi\u0161njeg odmora u Hrvatskoj. Nasuprot pozitivnim u\u010dincima priljeva inozemnih deviznih doznaka koje dijelu gra\u0111ana, uz sezonske prihode od turizma, omogu\u0107uju kratkoro\u010dno i srednjoro\u010dno pre\u017eivljavanje, ekonomisti isti\u010du kako iseljavanje dugoro\u010dno djeluje na sni\u017eavanje potencijalne stope rasta BDP-a dr\u017eave te izostanak novih produktivnih investicija kojih ne\u0107e ni biti ako se doma\u0107e tr\u017ei\u0161te stalno su\u017eava zbog sve manjeg broja stanovni\u0161tva koje \u017eivi, tro\u0161i i privre\u0111uje u zemlji. Jer, isti\u010du, smanjivat \u0107e se ukupna produktivnost, a demografska slika \u0107e iz godine u godinu biti sve lo\u0161ija, a mirovinski i zdravstveni sustavi neminovno pucaju po \u0161avovima.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:dubrova\u010dki vjesnik<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za razliku od gastarbajtera iz vremena biv\u0161e Jugoslavije, Hrvatska od ulaska u Europsku uniju jo\u0161 br\u017ee gubi radnu snagu. No, sada sve vi\u0161e iseljenika odlazi s obiteljima, a ekonomisti upozoravaju kako ve\u0107ina tih radnika uop\u0107e ne planira povratak, \u0161to sve vi\u0161e brine demografe. Val emigracije poja\u010dan je negativnim u\u010dincima pandemije, a poticaje hrvatske Vlade do […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":118652,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-118651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n