U vodama Jadrana do danas je zabilje\u017eeno 35 vrsta morskih pasa. To je broj vrsta koje su zabilje\u017eene u vodama, dok je broj stalno prisutnih svakako manji. Iako jo\u0161 ne posjedujemo precizne podatke o stanju populacija i rasprostranjenosti vrsta koje u Jadranu stalno obitavaju, to je sigurno oko 20 vrsta kojima je Jadran stalno stani\u0161te ili njegov dio – kazao je u razgovoru za Fenu morski biolog i patobiolog Andrej Gaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Gaji\u0107 kojeg nazivaju i istra\u017eiva\u010d morskih pasa, me\u0111unarodno je nagra\u0111ivani znanstvenik, ronilac, ROV pilot i autor nekoliko dokumentarnih emisija. Trenutni je direktor Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA sa sjedi\u0161tem u Vlori, Albanija, a bio je i na funkcijama rukovodioca Shark Tales pri National Geographic (Washington, D.C.), znanstvenog rukovodioca Plastic Sharks pri Discovery Channel (New York), te je UNESCO fellow.<\/p>\n\n\n\n
Autor je vi\u0161e od 70 znanstvenih radova i dvije monografije sa me\u0111unarodnim zna\u010dajem. U posljednjih pet godina rukovodio je 19 regionalnih znanstvenih projekata. Njegove studije usmjerene su na negativni uticaj zaga\u0111enja na razvoj bolesti, kao i uspostavu dugoro\u010dne in-situ konzervacije dubokomorskih vrsta ajkula i ra\u017ea u Mediteranu. O njegovom radu aktivno izvje\u0161tavaju National Geographic, Discovery, FOX, Disney, BBC, Al Jazeera, CNN partneri i mnogi drugi.<\/p>\n\n\n\n
Komentiraju\u0107i \u010dinjenicu da se nerijetko po\u010detkom ljeta i sezone kupanja u medijima pojave naslovi koji upozoravaju na prisustvo morskog psa u vodama Jadrana te govore\u0107i o eventualnim opasnostima za \u010dovjeka, Gaji\u0107 isti\u010de da su gotovo sve vrste u Jadranu potpuno bezopasne, \u010dak i one koje mogu narasti i vi\u0161e od deset metara, a hrane se planktonom.<\/p>\n\n\n\n
– One pak koje su potencijalno opasne u Jadranu sre\u0107emo znatno rje\u0111e. Od oko 500 do danas opisanih vrsta, svega 25 mo\u017ee biti opasno za \u010dovjeka, dok su ostale vrste vrlo pla\u0161ljive, bezopasne i miroljubive \u2013 \u0161to \u010desto \u0161irim javnim masama zvu\u010di nevjerovatno. Za ovakvu percepciju svakako su krivi blockbuster filmovi strave, mediji, ali svakako i nedostatak edukacije i svijesti. Morski psi igraju klju\u010dnu ulogu u o\u010duvanju morskih stani\u0161ta, te je njihova dugoro\u010dna za\u0161tita neophodna i za na\u0161u dobrobit. Prema tome, ne vidim kako se pojava vrste u njenom prirodnom stani\u0161tu mo\u017ee smatrati indicentnom…da li je incident ukoliko sretnemo medvjeda u \u0161umi ili \u010dovjeka u gradu? – podvukao je Gaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On nagla\u0161ava da su sve vrste morskih pasa specifi\u010dne i vrlo zanimljive. Tu su \u0161iroko rasprostanjene pene, morske ma\u010dke, kostelji… zatim bezopasne morske lisice koje rastu i do 5 metara, a samo im gornji re\u017eanj repne peraje zauzima pola ukupne du\u017eine.<\/p>\n\n\n\n
– Gorostasna psina hrani se isklju\u010divo planktonom, dolazi nam naj\u010de\u0161\u0107e u proljetnim i ljetnim mjesecima, a raste do nevjerovatnih 15 metara. Bijele psine svakako ulaze u Jadran, o \u010demu svjedo\u010di vi\u0161e od 60 potvr\u0111enih susreta na isto\u010dnoj obali u posljednjih 150 godina. Postoje i brojne malo poznate fascinantne dubokomorske vrste, od kojih \u010dak neke imaju mogu\u0107nost da svijetle (hormonski regulirana bioluminiscencija) – poja\u0161njava Gaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kad je rije\u010d o stani\u0161tima ajkula i drugih srodnih vrsta kao i kod svih \u017eivih bi\u0107a i na njih djeluje faktor spolja\u0161nje sredine te su mnoge, kako je naglasio, krupne pu\u010dinske vrste izrazito migratorne.<\/p>\n\n\n\n
– Neke vrste, poput kit ajkule (koja je i najve\u0107a ribolika \u017eivotinja na planeti) mogu pre\u0107i vi\u0161e od 20.000 kilometara, ali ova vrsta ne obitava u Mediteranu. U Jadranu tako\u0111er imamo migratornih vrsta, \u010dija konzervacija je vrlo slo\u017eena i mo\u017ee se ostvariti jedino jasnim me\u0111unarodnim sporazumima i uniformnim zakonskim regulativama u regionu. Na sre\u0107u, ove vrste uvijek su predmet me\u0111unarodnih konvencija i strategija. Vrijedi napomenuti da ipak postoje mnogobrojne vrste na samom rubu izumiranja, koje jo\u0161 uvijek nisu dobile adekvatnu poziciju u me\u0111unarodnim konvencijama, sporazumima i zakonima – podvukao je.<\/p>\n\n\n\n
Gaji\u0107 isti\u010de da su morski psi i ra\u017ee jedna u od najugro\u017eenijih skupina \u017eivotinja u svijetu. Vi\u0161e od 40 posto ukupnog diverziteta ajkula u ozbiljnoj je opasnosti za izumiranje u narednih 50 godina.<\/p>\n\n\n\n
– Situacija u Mediteranu je zabrinjavaju\u0107a, tako 40 od 73 zabilje\u017eene vrste ajkula i ra\u017ea na rubu su opstanka. Mnogobrojne vrste svakodnevno su ugro\u017eene nekontrolisanim i neselektivnim ribolovom, destrukcijom stani\u0161ta i sve ve\u0107im zaga\u0111enjem. Pojedini unutra\u0161nji \u010dimbenici poput sporog sazrijevanja, malog broja okota, visoke stope mortaliteta, dodatno pridonose samoj ugro\u017eenosti – podvukao je on.<\/p>\n\n\n\n
Andrej Gaji\u0107 je \u010detiri godine radio kao voditelj studija i predava\u010d u okviru Shark Tales programa koji je finansirao National Geographic na podru\u010dju Mediteranskog mora.<\/p>\n\n\n\n
– Bavili smo se prvenstveno uticajem zaga\u0111enja na razvoj bolesti, kao i primjenom biomarkera za razumijevanje pritisaka koji vladaju u stani\u0161tima. Pored znanstvenog dijela, u sklopu anga\u017emana pri National Geographic snimao sam nekoliko kratkih docu-drama za Sharkfest 2018 i 2020, te bio govornik na nekoliko najve\u0107ih konferencija u Sjedinjenim Dr\u017eavama i Evropi, dok su moja predavanja aktivno pratili studenti iz vi\u0161e od 75 dr\u017eava svijeta. S druge strane, problem mikro i nanoplastike moj tim je obuhvatio kroz projekat “Plastic Sharks” koji su finansirali Discovery Channel i Explorers Club – ustvrdio je Gaji\u0107, govore\u0107i o jednom djelu svog uspje\u0161nog nau\u010dnog puta.<\/p>\n\n\n\n
Komentari\u0161u\u0107i uslove za bavljenje naukom u BiH, Gaji\u0107 ka\u017ee da su oni dosta oskudniji u odnosu na razvijene zemlje, no svakako postoje. Tako smatra da se nau\u010dnici iz BiH mogu nositi sa mnogim znanstvenim izazovima.<\/p>\n\n\n\n
On je kazao da se problematika znanosti u BiH odnosi prvenstveno na nedostatak ulaganja i fondova, objektivno lo\u0161 kvalitet obrazovanja i slab akademski kadar (posebno u oblasti biologije), te op\u0161tu nezainteresovanost. Za rje\u0161avanje tog problema potreban je prije svega druga\u010diji pristup, mentalitet, ali svakako i mnogo vremena.<\/p>\n\n\n\n
– Opservacijama iz svakodnevnog \u017eivota vrlo lako dolazimo do zaklju\u010dka da je vladaju\u0107im strukturama bitno puko ispunjavanje normativa, dok je \u010desto stvarni kvalitet zanemaren. Ve\u0107 povr\u0161nom analizom silabusa pojedinih predmeta zapa\u017eamo zna\u010dajna odstupanja od aktulenih nau\u010dnih trendova i objektivno ka\u0161njenje za krucijalnim nau\u010dnim spoznajama. Pora\u017eavaju\u0107a je i \u010dinjenica da ne postoji zakonom definisan minimalan broj radova koji su neophodni za upis studija finalnog ciklusa, kakve su upravo doktorske – mi\u0161ljenja je on.<\/p>\n\n\n\n
Gaji\u0107 smatra da nasuprot re\u010denom danas imamo inflaciju diploma sva tri ciklusa studija formalnog obrazovanja koje gube izvornu vrijednost, a \u010desto daljnjim profiliranjem kandidata u me\u0111unarodnu nau\u010dno-akademsku zajednicu samo se dodatno degrediraju. Niske vrijednosti citaranosti i h-indeksa u svim akademskim zvanjima direktno ukazuju na kvantitet i kvalitet originalnog nau\u010dnog rada, kao i samu motivaciju, biolo\u0161ki usmjerenog kadra na na\u0161im univerzitetima.<\/p>\n\n\n\n
– Jezgro problema svakako da po\u010diva u pukom birokratskom razlu\u010divanju ideolo\u0161ko-politi\u010dkih podobnih kadrova, od onih pak koji razvijaju aplikativno i prepoznato znanje, a samim time i kriti\u010dko mi\u0161ljenje. S pravom se mo\u017eemo zapitati da li je dr\u017eavnim tijelima kantona i\/ili Federacije BiH uop\u0161te stalo do stvarnog razvoja visokog obrazovanja ili tek do pukog nadzora nad akademskim osobljem i samim tim ostvarivanja direktne kontrole nad vrijednostima nauke i (djelomi\u010dnog) ukidanja akademskih sloboda. Jer upravo postoje\u0107im zakonskim okvirima \u010ditava Federacija pokazuje direktno odbijanje stru\u010dnog biolo\u0161kog kadra – podvukao je Gaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On smatra da je re\u010deno razlog \u0161to je visoko kvalificirani biolo\u0161ki kadar sa me\u0111unarodno zapa\u017eenim rezultatima koji se ogledaju u stvarnim doprinosima nauci primoran da napusti dr\u017eavu i anga\u017eman tra\u017ei u razvijenijim dr\u017eavama koje \u0107e biti u stanju prepoznati njihove kvalitete.<\/p>\n\n\n\n
– Nadalje, taj isti kadar, \u010desto sa objektivno neuporedivo \u010dvr\u0161\u0107im i me\u0111unarodno priznatijim referencama u odnosu na formalno obrazovano nastavnonau\u010dno osoblje, nikada ne dobija priliku da ste\u010dena znanja i vje\u0161tine direktno iz prakse prenese na studente. Procenat stru\u010dnog kadra koji zavr\u0161i biolo\u0161ke smjerove i zaposli se u struci je krajnje nizak; sa nerije\u0161enim i nepriznatim statusom u dru\u0161tvu \u2013 tako danas postoje brojne inicijative od diplomanata i magistranata biolo\u0161kih usmjerenja ka priznavanju njihovog statusa – naglasio je.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o saradnji sa bh. kolegama, Andrej Gaji\u0107 isti\u010de saradnju sa svojim nekada\u0161njim mentorima profesorima Suvadom Lelom sa Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta i Hajrudinom Be\u0161irovi\u0107em sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n
– Bez obzira \u0161to u svom radu naj\u010de\u0161\u0107e sura\u0111ujemo sa fantasti\u010dnim univerzitetima u Sjedinjenim Dr\u017eavama i Evropskoj uniji, pomenute kolege iz BiH daju uvijek iznimno vrijedne doprinose i neizostavni su dio rada – kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Gaji\u0107 je svojevremeno bio me\u0111u 15 najuticajnijih nau\u010dnika svijeta mla\u0111ih od 30 godina – za svoj rad dobio jer ECL nagradu od National Geographica, \u010dije je i za\u0161titno lice bio.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161le godine dobio je i posebno priznanje Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku za zapa\u017een nau\u010dni rad na me\u0111unarodnom nivou, promociju znanosti i na\u0161e dr\u017eave. Dobitnik je i jo\u0161 nekoliko me\u0111unarodnih priznanja.<\/p>\n\n\n\n
– Ipak, ono \u0161to mene motivi\u0161e jeste da vidim pozitivne promjene u okoli\u0161u, te da osjetim opipljive rezultate svog rada ako Bog da u godinama \u0161to dolaze. Opipljivi rezultati svode se na oporavak populacija, smanjenje prilova, ubla\u017eavanje zaga\u0111enja, kao i ja\u010danje kolektivne svijesti – podvukao je.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o procesu istra\u017eivanja Gaji\u0107 ka\u017ee da proces obuhvata opse\u017ean i jedinstven pristup koji spaja tri cjeline: terenski rad, laboratorijski rad i analize u ribarstvu.<\/p>\n\n\n\n
Tako se rad na terenu odnosi na podvodne studije, monitoring, snimanje i kartiranje stani\u0161ta, kao upotrebu ROV ronilica za iznimno duboka stani\u0161ta. Laboratorijski rad u oblastima patologije i toksikologije svodi se na detekciju i deskripciju uo\u010denih promjena na tkivima, analizu biomarkera, kao i FT-IR\/RAMAN spektroskopske analize mikro i nanoplastike koja se izoluje iz digestivnog sistema, ali i drugih sistema od interesa (poput reproduktivnog).<\/p>\n\n\n\n
– Analize ribarstva, kao i direktan rad sa ribolovcima, jedne su od najva\u017enijih. Uginule jedinke u prilovu uzorkujemo za sve laboratorijske studije, dok one jedva \u017eive transportujemo u na\u0161e karantinske akvarije bogate kiseonikom, pomno pratimo tri dana i onda pu\u0161tamo nazad u more. Dobivene podatke koristimo za pove\u0107anje stope pre\u017eivljavanja prilova po skidanju sa mre\u017ea – pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
Morski biolog i patobiolog Andrej Gaji\u0107 jedan je od nekoliko svjetskih stru\u010dnjaka za morske pse i ra\u017ee. Posljednjih \u0161est godina sa svojim timom aktivno radi na istra\u017eivanju jedne od najrje\u0111ih dubokomorskih pasa Jadranskog mora \u2013 morskog prasca (Oxynotus centrina).<\/p>\n\n\n\n
– Prasac je iznimno raritetna i malo poznata vrsta, koja se tek sporadi\u010dno susre\u0107e u dubokomorskim stani\u0161tima. Zadr\u017eava se neposredno iznad pjeskovitog ili muljevitog, a dosta rje\u0111e koraligenog dna – a bilje\u017een je na od 20 pa do gotovo 800 m dubine. U Jadranu naj\u010de\u0161\u0107e naraste 50 do 80 cm ukupne du\u017eine, dok u drugim dijelovima svijeta postoje navodi o du\u017eini i do 150 cm – pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
Zbog neselektivnog ribarstva, te biolo\u0161kih razloga morski prasac doveden je pred sam rub opstanka.<\/p>\n\n\n\n
– Tako se u Mediteranu smatra kriti\u010dno ugro\u017eenom vrstom, dok se u teritorijalnim vodama Hrvatske prema aktualnoj Crvenoj knjizi morskih riba smatra ugro\u017eenim \u2013 poja\u0161njava Gaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o mogu\u0107nostima mjerenja kognitivne sposobnosti morskih pasa Gaji\u0107 navodi da se to radi na osnovu specifi\u010dnih obrazaca tokom potrage i lova plijena, socijalnog pona\u0161anja kao i neurolo\u0161kih analiza.<\/p>\n\n\n\n
– Usljed zahtjevnog postupka eksperimenata, do danas je iza\u0161lo malo radova koje tretiraju tematiku inteligencije, kognitivnih sposobnosti i u\u010denja kod ajkula. Ipak, dostupne studije ukazuju da ispitivane vrste mogu iznimno brzo u\u010diti, te da su sposobne za modificiranje pona\u0161anja bazirano na ste\u010denom znanju i iskustvu. Tako\u0111er, opisano je da morski psi u\u010de jedni od drugih, te da su u mogu\u0107nosti rje\u0161avanja problema koja mogu zapamtiti i vi\u0161e od 12 mjeseci. Manta ra\u017ee recimo mogu da prepoznaju svoj odraz u ogledalu. Omjer mozga u odnosu na tijelo pojedinih vrsta mo\u017eemo uporediti sa prosjekom vrijednosti koje susre\u0107emo kod sisara – zaklju\u010dio je Gaji\u0107 u razgovoru za Fenu.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U vodama Jadrana do danas je zabilje\u017eeno 35 vrsta morskih pasa. To je broj vrsta koje su zabilje\u017eene u vodama, dok je broj stalno prisutnih svakako manji. Iako jo\u0161 ne posjedujemo precizne podatke o stanju populacija i rasprostranjenosti vrsta koje u Jadranu stalno obitavaju, to je sigurno oko 20 vrsta kojima je Jadran stalno stani\u0161te […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":118658,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-118657","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n