Zlo\u010dini koje se Josefu S. stavljaju na teret dogodili su se prije 80 godina. Optu\u017eeniku je sad 101 godina i prema jednoj ekspertizi, koje se sud dr\u017ei, on mo\u017ee biti saslu\u0161avan dva do tri sata dnevno. Bit \u0107e to vjerojatno jedan od posljednjih sudskih procesa u kojima \u0107e pred sudom stajati osobe optu\u017eene za nacisti\u010dke zlo\u010dine iz doba Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
Josef S. je navodno od listopada 1941. do velja\u010de 1945. radio kao stra\u017ear u koncentracijskom logoru Sachsenhausen kod Berlina, \u0161to on nije\u010de. Ali, iz dokumenata koncentracijskog logora proizlazi da je Josef S. bio pripadnik raznih SS-ovih postrojbi koje su kao svoj znak imale mrtva\u010dku glavu (Totenkopf). Usporedbom povijesnih fotografija s kasnijim snimkama jedna stru\u010dnjakinja nije mogla nedvojbeno utvrditi njegovu djelatnost u koncentracijskom logoru Sachsenhausenu.<\/p>\n\n\n\n
Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Josefu S. predbacuje da je izme\u0111u 1942. i 1945. \u201esvjesno i svojevoljno” sudjelovao u ubojstvu logora\u0161a: pomaganje u ubojstvu u 3.518 slu\u010dajeva, kako se to ka\u017ee pravnim jezikom. Konkretno se radi, prema optu\u017enici, o strijeljanju sovjetskih ratnih zarobljenika i ubijanju zatvorenika upotrebom bojnih otrova. Zatvorenici su osim toga umirali \u201euslijed stvaranja i odr\u017eavanja uvjeta usmjerenih protiv \u017eivota”.<\/p>\n\n\n\n
Koncentracijski logor Sachsenhausen<\/p>\n\n\n\n
Koncentracijski logor Sachsenhausen u Oranienburgu, sjeverno od Berlina, imao je za vrijeme nacisti\u010dke vladavine posebnu ulogu. Od uspostave 1936. on je slu\u017eio kao model za druge logore, a kasnije je bio upravna centrala za cijeli sustav koncentracijskih logora i obrazovni centar SS-a.<\/p>\n\n\n\n
U njemu je bilo zato\u010deno vi\u0161e od 200.000 ljudi. Deseci tisu\u0107a su strijeljani, ubijeni plinom, umrli od stravi\u010dnih medicinskih pokusa ili zbog neljudskih uvjeta \u017eivota. Jo\u0161 krajem travnja 1945., kad je Crvena Armija ve\u0107 bila pred Oranienburgom, SS je vi\u0161e od 30.000 zatvorenika tjerao na takozvane mar\u0161eve smrti, pri \u010demu su tisu\u0107e njih izgubile \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161taj pre\u017eivjelog logora\u0161a<\/p>\n\n\n\n
Su\u0111enje Josefu S. po\u010delo je ve\u0107 u listopadu pro\u0161le godine. Jedan povjesni\u010dar je kao stru\u010dnjak iscrpno opisao \u0161to se doga\u0111alo u Sachsenhausenu i kakvi su uvjeti tamo vladali. U procesu sudjeluje i 16 sutu\u017eitelja me\u0111u kojima je deset osoba koje su pre\u017eivjele nacisti\u010dke zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n
Krajem velja\u010de ove godine je primjerice video-vezom ispitan 98-godi\u0161nji Alfons Studzinski koji je 1940. s 15 godina dospio u Sachsenhausen kao politi\u010dki zatvorenik. Kao svjedok on je opisao kako su se neki zatvorenici iz o\u010daja zalijetali u ogradu koncentracijskog logora te da su ih tamo ustrijelili pripadnici SS-a. \u201e\u010covjek se nije mogao objesiti”, rekao je Studzinski. Govorio je i o kaznenim mjerama, kao \u0161to je primjerice vi\u0161esatno stajanje na zbornom mjestu, ubijanje od strane SS-a i mar\u0161 smrti od 21. travnja do 3.svibnja 1945., koji je za njega zavr\u0161io osloba\u0111anjem.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje predsjednika sudskog vije\u0107a Uda Lechtermanna upu\u0107eno optu\u017eeniku, \u017eeli li Alfonsu Studzinskom nakon zavr\u0161etka njegovog saslu\u0161anja jo\u0161 ne\u0161to re\u0107i, Josef S. je odgovorio da ne \u017eeli.<\/p>\n\n\n\n
Ubojstvo i sudjelovanje u ubojstvu ne zastarjevaju<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161i dr\u017eavni odvjetnik Thomas Will vodio je Sredi\u0161njicu za razja\u0161njenje nacionalsocijalisti\u010dkih zlo\u010dina u Ludwigsburgu. Od svog osnivanja 1958. ta ustanova skuplja informacije koje bi dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu mogle poslu\u017eiti za pokretanje istrage o nacisti\u010dkim zlo\u010dinima i tako podupire istrage koje provode dr\u017eavna odvjetni\u0161tva njema\u010dkih saveznih pokrajina. Will je i za ovo su\u0111enje odigrao va\u017enu ulogu.<\/p>\n\n\n\n
Treba li jo\u0161 suditi jednom starcu za zlo\u010dine po\u010dinjene prije 80 godina, i to razmjerno \u201emalom kota\u010di\u0107u” u nacionalsocijalisti\u010dkom stroju za ubijanje, pitao je Deutsche Welle Thomasa Willa prilikom po\u010detka su\u0111enja. On je odgovorio: svakako, jer je zastara ubojstva zakonom isklju\u010dena upravo zbog nacisti\u010dkih masovnih zlo\u010dina. \u201eCilj jednoga kaznenog postupka je uvijek utvr\u0111ivanje individualne kaznene odgovornosti”, rekao je Will.<\/p>\n\n\n\n
Ali, u \u010demu se mo\u017ee sastojati ta individualna odgovornost, to se u pravnoj praksi promijenilo od presude biv\u0161em stra\u017earu u koncentracijskom logoru Johnu Demjanjuku 2011. godine. Do tada je vrijedilo na\u010delo dokazivanja izravnog osobnog sudjelovanja u ubijanju kao uvjet kaznenog progona. Biv\u0161i stra\u017eari u koncentracijskim logorima su se ve\u0107 pojavljivali na su\u0111enjima tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, ali samo kao svjedoci. To se promijenilo 2011. godine, ka\u017ee Will, tako da \u201eve\u0107 najobi\u010dnije obavljanje du\u017enosti u jednom koncentracijskom logoru za vrijeme uo\u010dljivih sustavnih ubojstava mo\u017ee biti kazneno djelo kao sudjelovanje u zlo\u010dinu, ako to doka\u017eu odgovaraju\u0107e spoznaje do kojih se do\u017ee u glavnom postupku”.<\/p>\n\n\n\n
Zaokret u presudi Demjanjuku<\/p>\n\n\n\n
Demjanjuk je 2011. godine u M\u00fcnchenu u dobi od 91 godine osu\u0111en na petogodi\u0161nju kaznu zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu u vi\u0161e od 28.000 slu\u010dajeva. U presudi se ka\u017ee da je Demjanjuk bio dio nacisti\u010dke ma\u0161inerije za masovno ubijanje. Od tada je vi\u0161e mu\u0161karaca osu\u0111eno zato \u0161to su dr\u017ee\u0107i stra\u017eu pomagali u izvr\u0161enju ubojstava, jer su znali da se \u010dine sustavna ubijanja ljudi ili da su zatvorenici izgladnjivani (\u201esvjesno i svojevoljno”) kako bi umrli.<\/p>\n\n\n\n
Ho\u0107e li u malobrojnim preostalim slu\u010dajevima do\u0107i do su\u0111enja \u010desto je pitanje sposobnosti tih starih osoba za sudjelovanje u su\u0111enju. Za optu\u017eenika Josefa S. ure\u0111ena je posebna prostorija za odmor.<\/p>\n\n\n\n
Su\u0111enje 101-godi\u0161pnjaku se nastavlja od 10. o\u017eujka. Prema planu trebao bi biti saslu\u0161an jedan izraelski sutu\u017eitelj i jedan psihijatrijski stru\u010dnjak na temu \u201esje\u0107anje i potiskivanje”. Sljede\u0107eg dana se o\u010dekuje saslu\u0161anje jo\u0161 jednog sutu\u017eitelja i jedne sutu\u017eiteljice iz Francuske. Zasad su ro\u010di\u0161ta planirana do kraja travnja.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:DW<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zlo\u010dini koje se Josefu S. stavljaju na teret dogodili su se prije 80 godina. Optu\u017eeniku je sad 101 godina i prema jednoj ekspertizi, koje se sud dr\u017ei, on mo\u017ee biti saslu\u0161avan dva do tri sata dnevno. Bit \u0107e to vjerojatno jedan od posljednjih sudskih procesa u kojima \u0107e pred sudom stajati osobe optu\u017eene za nacisti\u010dke […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":119902,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-119901","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n