Sve je vi\u0161e dr\u017eava koje u trenucima dok ratuju Rusija i Ukrajina, koje zajedno dr\u017ee 25 posto svjetskog tr\u017ei\u0161ta proizvodnje p\u0161enice, 20 posto kukuruza i 80 posto suncokretova ulja, uvode zabranu izvoza svojih \u017eitarica, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
To su, me\u0111u posljednjima, u\u010dinile Ma\u0111arska i Srbija. Jer hrana je u svijetu u velja\u010di poskupjela za 24,1 posto u odnosu na isti mjesec pro\u0161le godine te je rije\u010d o najvi\u0161oj razini ikada otkad agencija Ujedinjenih naroda FAO prati podatke.<\/p>\n\n\n\n
Ugasla sela<\/strong><\/p>\n\n\n\n Neki svijet u kojem smo barem bili sigurni da \u0107emo imati dovoljno kvalitetne hrane po pristupa\u010dnim cijenama ru\u0161i se kao kula od karata. Poljoprivredni proizvo\u0111a\u010d s kojim smo razgovarali iznosi brojke koje ne nude optimizam za proizvodnju hrane u budu\u0107nosti kada je Bosna i Hercegovina u pitanju.<\/p>\n\n\n\n – Posljednjih desetak godina razgovara se o vi\u0161e od 500 sela koja nemaju stanovnika ili ih imaju do 10, a nekad su ta sela bila ishodi\u0161ta poljoprivredne proizvodnje u BiH. Na svjetskoj razini cijena p\u0161enice sru\u0161ila je rekorde iz 2008. i bu\u0161el stoji 13,63 dolara. Svjesni smo da se treba okretati proizvodnji i neke regije u BiH mogle bi prehranjivati cijelu zemlju, ali ovo, na\u017ealost, nije dr\u017eava za proizvodnju hrane i zato su mnogi proteklih godina odustali – pri\u010da nam proizvo\u0111a\u010d.<\/p>\n\n\n\n Pitamo ga misli li na podjelu poticaja koja je u slu\u010daju poljoprivrede \u010desto bila nezakonita. – Javna je tajna da je Slavonija gospodarski potonula kad se krenulo lopatom dijeliti poticaje u Hrvatskoj. Taj novac ubio je poljoprivredu, neke je doslovno uljuljkao u zimski san, a koji su bili veliki proizvo\u0111a\u010di pa su novac prenamijenili u ne\u0161to drugo i danas se snalaze u inozemstvu, a Slavonija je postala pusta. U BiH je jo\u0161 gori scenarij jer su poticaje dobivali i oni koji nemaju veze s poljoprivredom pa je danas, kad su rijetki ostali, cilj pove\u0107ati izdvajanja za poljoprivredu. Pomo\u0107 mora biti konkretna. Ja sam poljoprivrednik i ne treba mi tisu\u0107u, dvije tisu\u0107e maraka na ra\u010dun. Trebaju mi sadnice, plavi dizel i gnojivo. Sve ovo \u0161to se doga\u0111a je ubijanje poljoprivrede – ogor\u010den je proizvo\u0111a\u010d koji je \u017eelio ostati anoniman. Spominje i inicijativu koju bi poku\u0161ao progurati kroz jednu udrugu poljoprivrednika. Lockdown kao opomena<\/p>\n\n\n\n – Ovdje je te\u0161ko napraviti ne\u0161to samostalno, ali, kao kolektiv, moglo bi se i\u0107i na neke mjere koje bi nas za\u0161titile, a rije\u010d je konkretno o uvozu proizvoda izvana. Naravno, kako sada stvari stoje, p\u0161enicu mo\u017eda i ne\u0107emo mo\u0107i uvesti u ve\u0107im koli\u010dinama jer joj cijena dramati\u010dno raste. Ali, zato se potrudimo i zasijmo ve\u0107e povr\u0161ine kako bismo se mogli prehranjivati u BiH, a opet da se postigne neka cijena kojom \u0107emo kao proizvo\u0111a\u010di biti zadovoljni. I tek onda ne bismo morali razmi\u0161ljati o tome ho\u0107emo li i po kojoj cijeni mo\u0107i uvesti p\u0161enicu. Sjetimo se prvog zatvaranja kada nas je Europska unija bila otpisala prije dvije godine zbog pandemije. Mnogi su se pitali ho\u0107e li biti dovoljno hrane da se pre\u017eivi krizno razdoblje. To je jednostavno tako, ako nema doma\u0107eg, a ovisimo o tu\u0111em, mi smo u lo\u0161oj poziciji i ne mo\u017eemo za\u0161tititi sami sebe, a kamoli nekog drugog i to nije dobro – ka\u017ee nam sugovornik.<\/p>\n\n\n\n Kako stvari stoje, \u010deka nas te\u0161ko razdoblje jer bi potro\u0161nja \u017eitarica u sezoni 2022.\/2023. trebala porasti za 1,5 posto, ali \u0107e rasti i proizvodnja, osobito u onim dr\u017eavama koje su od ranije pri vrhu u poljoprivredi i koje imaju kontinuitet. Tako Kanada, SAD, Argentina i Brazil ve\u0107 planiraju zaradu na \u017eitaricama, dok europske zemlje samo promatraju svijet oko sebe, a taj svijet bez proizvodnje hrane ne mo\u017ee opstati. To je poruka i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n Izvor.vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sve je vi\u0161e dr\u017eava koje u trenucima dok ratuju Rusija i Ukrajina, koje zajedno dr\u017ee 25 posto svjetskog tr\u017ei\u0161ta proizvodnje p\u0161enice, 20 posto kukuruza i 80 posto suncokretova ulja, uvode zabranu izvoza svojih \u017eitarica, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH. To su, me\u0111u posljednjima, u\u010dinile Ma\u0111arska i Srbija. Jer hrana je u svijetu u velja\u010di poskupjela za […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":56789,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-120343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n