Sve\u010dano liturgijsko predstavljanje vrhbosanskog nadbiskupa i metropolita Tome Vuk\u0161i\u0107a nadbiskupijskoj zajednici je ove subote u sarajevskoj katedrali Srca Isusova nakon \u0161to je preuzeo tu du\u017enost od kardinala Vinka Pulji\u0107a, nadbiskupa u miru. U nekoliko zadnjih nastupa nadbiskupi Vuk\u0161i\u0107 i Pulji\u0107 pozvali su na mir u Ukrajini i prestanak stradanja stanovni\u0161tva. Podsjetili su pri tome na patnje i stradanja koja su se doga\u0111ala i na ovim podru\u010djima. Kardinal Pulji\u0107 oti\u0161ao je u mirovinu, no ne planira “mirovati”, \u0161to je potvrdio i u intervjuu za Ve\u010dernji list. <\/p>\n\n\n\n
Ve\u010dernji list: Doga\u0111a se postupna smjena u crkvenome vodstvu. Valja li o\u010dekivati novi smjer djelovanja, postupanja, odnosa prema unutar crkvenim, ali i dru\u0161tvenim pitanjima? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Unutarcrkvena promjena ne\u0107e stvarati ni mijenjati politiku, nego \u0107e praviti strategiju pastorala, evangelizacije, puta pomirenja i izgradnje zdravog morala u dru\u0161tvu. Imaju\u0107i na umu da se vi\u0161e od 80% ljudi u Bosni i Hercegovini izja\u0161njava kao vjernici, pitam se gdje je ta vjera kada ima toliko kriminala i korupcije? To je posebno podru\u010dje obnove morala ne samo za Katoli\u010dku crkvu u BiH nego za sve crkve i vjerske zajednice na ovim prostorima. Na tome \u0107e po\u010divati put dijaloga i suradnje. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: Va\u0161 nasljednik mons. Tomo Vuk\u0161i\u0107 nedavno je progovorio o podijeljenoj odgovornosti. Koliko je Crkva u BiH odgovorna za krizu morala? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Znam da dobro poznaje stanje i da nije napamet to izjavio, a on \u0107e to sigurno i dodatno objasniti. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: Za\u0161to je BiH tako dugo u za\u010daranome krugu? Hrvati ho\u0107e autonomiju, Bo\u0161njaci dominaciju, Srbi neovisnu dr\u017eavicu, a me\u0111unarodna zajednica od pristranoga arbitra pretvorila se u nezainteresiranog redarstvenika. Je li mogu\u0107 reset, izgradnja odnosa na zdravim temeljima? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Ne bih govorio o narodima nego o politikama koje uglavnom idu za svojim interesima, a ne ponajprije za dobrom naroda. Kada bi i\u0161le za dobrom naroda, puno bi se br\u017ee i lak\u0161e dogovarale jer bi tako svim narodima i svim ljudima ovdje bilo bolje. Ljudi, bez obzira o kojem je narodu rije\u010d, otvoreni su u ogromnoj ve\u0107ini za suradnju i razumiju da i drugi \u017eele \u017eivjeti u svom identitetu kao i oni sami. Ovdje su se dogodile mnoge te\u0161ke stvari, a nijedna politika ne \u017eeli re\u0107i “moj grijeh” nego nastoji opravdati ono \u0161to je pogre\u0161no u\u010dinjeno. Volio bih kada bi shvatili da bi prije svega nama u Bosni i Hercegovini, i to svima, trebalo biti stalo da nam bude bolje kao i da jednom narodu ne mo\u017ee biti dobro, ako drugome tako\u0111er nije dobro, odnosno da meni ne mo\u017ee biti dobro ako i mome kom\u0161iji ili susjedu nije dobro. Put isklju\u010divosti i sebi\u010dnosti nikad nije bio dobar put. Ta sebi\u010dnost i isklju\u010divost ne pokazuje se samo u odnosu prema drugima i druk\u010dijima nego i unutar vlastitoga naroda. Zato je potrebno tra\u017eiti rje\u0161enje koje je, u \u0161to ve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri, pravedno za sve, a posebno za one slabije i manje brojne gdje god i tko god oni bili i u odnosu na druge narod, ali i na vlastiti narod u cjelini. A politika ra\u010duna na glasove, a ne na “malog” \u010dovjeka. Bog, naprotiv, posebno ljubi malene, slabe, nemo\u0107ne\u2026 I Crkva i svi njezini \u010dlanovi, pa i svaki \u010dovjek, treba \u010diniti onako kako je Isus \u010dinio. Budu\u0107i da su Hrvati u ogromnoj mjeri katolici, bilo bi dobro uvijek iznova zapitati se jesmo li i mi otvoreni prema malom i slabom \u010dovjeku i u drugom i na\u0161em narodu ili dopu\u0161tamo da nam politi\u010dke ra\u010dunice zasjene Bo\u017eja evan\u0111eoska mjerila. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: A \u0161to s me\u0111unarodnom zajednicom, kakva je njezina uloga? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Kada je rije\u010d o me\u0111unarodnoj zajednici, te\u0161ko ju je definirati jer je pitanje \u0161to je me\u0111unarodna zajednica. Ve\u0107ina stavova uglavnom ovisi o tomu gdje i koliku tko mo\u0107 ima, kakve interese i koliki politi\u010dki utjecaj. Koliko god proklamiraju na\u010dela ljudskih prava, vidimo da redovito ve\u0107u ulogu igraju oni koji imaju mo\u0107, bilo politi\u010dku, vojnu ili bankovnu. Da su se me\u0111unarodni mo\u0107nici ispravno i jasno postavili, vjerojatno rata na ovim prostorima ne bi ni bilo. Poznato je da su pojedini svjetski mo\u0107nici mislili da \u0107e sa\u010duvati biv\u0161u Jugoslaviju pa su uveli embargo na oru\u017eje onima koji su bili napadnuti, a nisu se imali \u010dime braniti, a nisu ih oni htjeli za\u0161tititi. Treba imati na umu da su diplomatske i tajne slu\u017ebe biv\u0161e dr\u017eave godinama kreirale javno mnijenje i to nije bilo jednostavno mijenjati. Tako\u0111er ne treba zaboraviti da su i nakon rata mnogi prije\u010dili povratak prognanih i izbjeglih ljudi kao i da su vo\u0111ene politike stvaranja tzv. etni\u010dki \u010distih prostora \u0161to je zlo\u010din protiv Boga i \u010dovjeka. I danas politike \u010desto ra\u010dunaju s tzv. interesnim zonama. Iako znaju da je u Daytonu potpisan Mirovni sporazum kojim su uvelike legalizirana ratna osvajanja i nije stvorena dr\u017eava kojoj \u0107e u temelju biti pravda, dopu\u0161taju kontrolirani kaos. Jo\u0161 tu\u017enije je da se lokalni \u010delnici ne uspijevaju po\u0161teno dogovoriti, a onda nam strani predstavnici ne bi ni trebali. Ispametili su narod tom politi\u010dkom igrom. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: Test iskrenosti ponajprije hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkih odnosa jesu izmjene Izbornog zakona. Kako u tome kontekstu gledate gotovo poku\u0161aje “pija\u010dnih nagodbi” oko na\u010dela ravnopravnosti naroda? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Jednakopravnost je proces koji treba uspostaviti. Jedan od tih stavova je Izborni zakon i to na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Tu nije samo hrvatsko-bo\u0161nja\u010dki dogovor. \u0160to je s Hrvatima u entitetu RS? Ispada kao da je normalno da nas tamo nema. “Lu\u0111a\u010dku ko\u0161ulju” treba skinuti i stvoriti normalnu dr\u017eavu jednakih prava za svakog \u010dovjeka i za sve narode. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: Jednom je jedan politi\u010dar izjavio: Ne \u010dinite to, ogadit \u0107ete im BiH. Jesu li ljudi izgubili vjeru, volju za ostankom, nadu za boljim \u017eivotom, kako zaustaviti iseljavanje? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Mo\u0107nicima nije stalo do toga ho\u0107e li nas biti ili ne\u0107e nego je va\u017ean interes koji se strana\u010dki provodi i uz pomo\u0107 mo\u0107nika ovog svijeta. Unato\u010d tome, pozivam kao \u010dovjek Crkve sve katolike da uvijek uzimaju evan\u0111elje za temeljno mjerilo i da uvijek budu otvoreni prema Bogu, prema svome bli\u017enjemu i prema \u017eivotu. Isus Krist je za sebe rekao da je Put, Istina i \u017divot. Svaki put koji je suprotan Kristu za nas je stranputica, svaka istina koja se protivi Isusu za nas je neistina. Potrebno je biti otvoren \u017eivotu, otvoren Isusu Kristu. Ima li na zemlji ne\u0161to ve\u0107e nego darovati novi \u017eivot i tako biti Bo\u017eji suradnik u darivanju \u017eivota? Iako sam svjestan da je u skromnim materijalnim uvjetima te\u0161ko podizati djecu, ipak sam, kao 12. i ne posljednje dijete svojih roditelja, svjestan da nije presudna materijalna mo\u0107 nego ljubav prema \u017eivotu. Kada bi materijalni uvjeti bili presudni, onda bi u najbogatijim zemljama i u najbogatijim obiteljima bilo najvi\u0161e djece, a svjesni smo da uglavnom nije tako. Budimo otvoreni \u017eivotu i ljubimo \u017eivot. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: Kakve dojmove nosite nakon prvog pohoda Ivana Pavla II. Zagrebu, kako je to do\u010dekao pokojni kardinal Kuhari\u0107? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Nakon \u0161to je papa Ivana Pavao II. bio primoran otkazati svoj dolazak u opkoljeno Sarajevo 8. rujna 1994., svi mi biskupi iz Bosne i Hercegovine, koji smo se ve\u0107 bili okupili u Sarajevu, uspjeli smo zrakoplovom UN-a odletjeti u Zagreb i sudjelovati na divnom Papinom pohodu 11. rujna 1994. Sje\u0107am se da sam u zagreba\u010dkoj katedrali tom prigodom bio smje\u0161ten sa strane glavnog oltara kuda je sveti papa Ivan Pavao II. prolazio u pratnji kardinala Kuhari\u0107a do groba sluge Bo\u017ejega, a kasnije bla\u017eenog Alojzija Stepinca. Imao sam prigodu izbliza vidjeti lice kardinala Kuhari\u0107a koje je bilo smireno i ozareno rado\u0161\u0107u i ponosom da Sveti Otac ide na Stepin\u010dev grob pomoliti se. Izostavljam osobni do\u017eivljaj nego pratim kardinala Kuhari\u0107a jer je zra\u010dio posebnom rado\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: Vi jeste, no kardinal Kuhari\u0107 nije sudjelovao u izboru pape Benedikta XVI. Je li vam tada davao savjete kako birati, glasovati? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Budu\u0107i da tada kardinal Kuhari\u0107, zbog navr\u0161ene dobi, vi\u0161e nije bio me\u0111u izbornim kardinalima, nismo o tome razgovarali niti je sudjelovao u razgovorima o kandidatu. Znam dobro da nas je pratio svojom molitvom jer istinski volio Crkvu i za nju je \u017eivio i izgarao. <\/p>\n\n\n\n Ve\u010dernji list: Koji je bio va\u0161 posljednji susret s kardinalom Kuhari\u0107em, kada ste se oprostili s njim? <\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n -Kad god sam bio u Zagrebu, rado sam tra\u017eio mogu\u0107nost susreta s njim. Ti susreti su bili intenzivni i \u010desti prije, tijekom i prvih poratnih godina dok je kardinal Kuhari\u0107 obna\u0161ao slu\u017ebu zagreba\u010dkog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. U sje\u0107anju mi je ostao njegov opro\u0161taj od obna\u0161anja slu\u017ebe zagreba\u010dkog nadbiskupa 3. listopada 1997. godine kada sam bio na akademiji i potom na prijemu u nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. Posje\u0107ivao sam ga i kasnije, a sje\u0107am se da smo na na\u0161em zadnjem susretu prebirali brojne do\u017eivljaje posebno iz ratnog vremena. Meni su uvijek bile va\u017ene njegove procjene i ocjene. Bili su to \u017eivotni savjeti jednog iskusnog pastoralca vjernog Bogu, Crkvi i svome poslanju. Tada smo razgovarali posebno o pojedinim izuzetno radosnim trenucima iz njegova \u017eivota me\u0111u kojima su samostalnost hrvatske dr\u017eave, dolazak pape Ivana Pavla II. u Zagreb i progla\u0161enje bla\u017eenim Alojzija Stepinca. Uz te tri stvari prebirali smo i ostala zbivanja. U\u017eivao sam slu\u0161ati njegove stavove koji su mene u\u010dvr\u0161\u0107ivali u mojim stavovima. <\/p>\n\n\n\n \u2022 Kompletan intervju \u010ditajte u tiskanom izdanju Ve\u010dernjeg lista BiH<\/p>\n\n\n\n Izvor:vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sve\u010dano liturgijsko predstavljanje vrhbosanskog nadbiskupa i metropolita Tome Vuk\u0161i\u0107a nadbiskupijskoj zajednici je ove subote u sarajevskoj katedrali Srca Isusova nakon \u0161to je preuzeo tu du\u017enost od kardinala Vinka Pulji\u0107a, nadbiskupa u miru. U nekoliko zadnjih nastupa nadbiskupi Vuk\u0161i\u0107 i Pulji\u0107 pozvali su na mir u Ukrajini i prestanak stradanja stanovni\u0161tva. Podsjetili su pri tome na […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":43994,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-120747","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n