Skoro svakodnevno iz Gr\u010dke, Italije, Egipta europskog dijela Turske, da one udaljenije zemlje poput Gvatemale, Meksika, Perua\u2026, ne spominjemo sti\u017eu informacije o arheolo\u0161kim nalazima, koji \u0161ire spoznaje o civilizacijama koje su na tim prostorima \u017eivjele prije dana\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
Stje\u010de se dojam da su arheolozi kontinuirano aktivni. Novi nalazi bilo da su obi\u010dni ili pak, senzacije i iznena\u0111enje, utiru put suvremenim nomadima \u2013 turistima. Najbolji primjer za to su Pompeji \u2013 \u017eelja manje vi\u0161e svih suvremenih nomada, jasno kad pandemija korona virusa mine, da ga posjete i razgledaju. Grad Pompeje i obli\u017enji Herkulanej u smrt poslao razlju\u0107eni Vezuv, 24. kolovoza 79. godine. Njegove ostatke otkrio je arhitekt Domenico fontana koncem 16-og stolje\u0107a, dok su arheolo\u0161ka iskapanja po\u010dela polovicom 18-og stolje\u0107a. Naravno jo\u0161 uvijek traju prire\u0111uju\u0107i nova saznanja o njegovim stanovnicima.<\/p>\n\n\n\n
\u0160iroj javnosti je nedovoljno poznato, a i malo su istra\u017eeni ovda\u0161nji spomenici iz razdoblja primjerice Troje, \u0161to je od prilike prije 3.300 godina. Gradine i gomile kojima je osobito bogato podru\u010dje juga Hercegovine na\u0161i su Pompeji, na\u0161e piramide\u2026 Me\u0111utim, svjedoci smo da je taj dio na\u0161e pro\u0161losti premalo valoriziran i u stru\u010dnoj, a kamo li u \u0161iroj javnosti. Samim tim potpuno je neiskori\u0161ten u turisti\u010dkom smislu. Vidjelo se to najbolje u eri smiljomanije kada su stradale brojne gomile, a da se nitko nije javio u njihovu obranu, mada su to groblja na\u0161ih predhodnika, odnosno predaka. Gradine ili utvrde, gra\u0111ene na strate\u0161kim pozicijama bolje su pro\u0161le, jer su te\u017ee pristupa\u010dne. Do njih bageri te\u017ee mogu doprijeti. \u0160to kriju gradinska naselja na\u0161ih davnih predaka nastojali smo djelomi\u010dno spoznati posjetom jednoj od najpoznatijih gradina juga Hercegovine \u2013 Zvijezdini, koju napola dijele \u010capljina i Neum. Poticaj za taj uspon dala je znati\u017eelja Vinka Hercega, ljubu\u0161kog arheologa amatera, dok je ulogu vodi\u010da anga\u017eiran Ilija Tomi\u0107, mje\u0161tanin Dra\u010deva, koji re\u010de da se sje\u0107a vremena kada mu se Zvijezdina \u010dinila puno ve\u0107om. U me\u0111uvremenu smreka i drugo kra\u0161ko raslinje uklopili su 591 metara visoko kra\u0161ko brdo, u okolni ambijent.<\/p>\n\n\n\n
Na Zvijezdinu se najlak\u0161e probiti od opustjelog naselja Kolojanj. Da, doslovce probiti, jer nakon zapu\u0161tenih njiva slijedi par stotina metara smreke, crnike, hrasta, dra\u010de i sli\u010dnog raslinja. Kad stignete na vrh shvatite da ni ononim Zvijezdina nije slu\u010dajan. Sa Zvijezdine se dobro ne uo\u010davaju samo \u201ezvijezde\u201c, nego pogled puca na sve strane, na sjever do Vele\u017ea, Prenja i \u010cvrsnice, na zapad sve do Biokova, a na jug na dlanu su delta Neretve i luka Plo\u010de. Ni pogled u pravcu istoka nije zanemariv se\u017ee sve do Hrguda ili jo\u0161 planina Bjelasnice. Zvijezdina bi uz ne\u0161to arheolo\u0161kih nalaza, koji naravno podrazumijevaju istra\u017eivanja i eventualno restauraciju dijela obru\u0161enih suhozida, bila odli\u010dna izletni\u010dka tura za turisti\u010dku klijentelu \u017eeljnu kristalnih daljina.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d provjerenim osjetilima Vinka Hercega za arheolo\u0161ke atrifakte nakon lutanja razru\u0161enim kamenim zidinama i oko njih, prona\u0111ena je samo jedna ru\u010dka. Razmjeri gradine na Zvijezdini su impresivni. Po Hercegovom mi\u0161ljenju Zvijezdina je gradina iz bakreno-bron\u010danog doba, \u201ekoja pripada zavr\u0161noj fazi bakrenog doba i ranoj fazi bron\u010danog doba, a to je 4.500 do 3.700 godina starosti\u201d, procjenjuje ovaj zanesenjak u arheologiju te impresioniran dimenzijama gradine nastavlja:<\/p>\n\n\n\n
\u201eGradina Zvijezdina je opasana bedemima ima ulaze i sa ju\u017ene i sa sjeverne strane. Bedemi su \u0161iroki 2 do 4 metra, a visoki sada oko 1 metar, nekad vjerojatno 1,8 metara. Sa zapadne strane bedemi su \u0161iroki \u010dak 4 metra \u0161to upu\u0107uje na zaklju\u010dak da je s te strane prijetila i najve\u0107a opasnost, dok je isto\u010dna strana opasna duplim bedemima a ima najmanje tri prolaza. Gradina se pru\u017ea u smjeru istok \u2013 zapad, duga je oko 400, a \u0161iroka od 40 do 150 metara\u2026\u201d navodi Herceg na osnovu obilaska kompletnog prostora i okularnog zapa\u017eanja.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ako na samoj gradini nije bilo nalaza na podestu ispod gradine na na\u0161e \u010du\u0111enje Herceg je vrlo brzo iskopao ostatke keramike \u2013 brusa, \u017ervnja, lijepi\u2026 Pri iskopavanju nalaza od koristi su bile i divlje svinje, koje su zadubljene u svoj \u201eposao\u201d otkrile dio ostataka davne pro\u0161losti ovih predjela. Prema tome, na\u0161i Pompeji sigurno imaju zanimljivu pro\u0161lost, zaslu\u017euju svu na\u0161u pa\u017enju do dolaska arheologa. Razmi\u0161ljamo, ako su Pompeji \u010dekali arheologe dvjestotinjak godina i na\u0161e \u0107e gradine valjda jednom do\u010dekati svoje istra\u017eiva\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Mr. Mirko Ra\u0161i\u0107: Gradine zaslu\u017euju valorizaciju kako lokalne tako i znanstvene zajednice\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za mi\u0161ljenje o nalazima na osnovu slika, zamoli smo mr. Mirka Ra\u0161i\u0107a, asistenta na studiju arheologije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru, koji je sa\u017eeto kazao:<\/p>\n\n\n\n \u201eGradinska naselja imaju ulogu privremenih naseobinskih cjelina koje se formiraju na geostrate\u0161kim pozicijama u svrhu kontrole pje\u0161a\u010dkih ili plovnih komunikacija. Gradine uobi\u010dajeno imaju sredi\u0161nji zaravnjen plato ome\u0111en jednim ili vi\u0161e nizova suhozidnog bedema. Izvan toga dokumentiramo i manje ome\u0111ene prostore za svakodnevne aktivnosti, koji su \u010desto pozicionirani na padinama u smjeru toplijih strana svijeta. Ovakav obrazac dijele Zvijezdina i Brstinova gradina na podru\u010dju \u010capljine. U nedostatku bilo kakvih oblika organiziranog arheolo\u0161kog istra\u017eivanja, na temelju skromnih povr\u0161inskih nalaza njihovu aktivnost mo\u017eemo smjestiti u uobi\u010dajene okvire bron\u010dang i \u017eeljeznog doba, a najkasnije do aktivnog prisustva Rimljana.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d skromnim spoznajama, brojni trgovi \u017eivota prapovijesnih zajednica na ovom prostoru, dio su na\u0161eg ukupnog kulturnog identiteta i kao takvi zaslu\u017euju valorizaciju lokalne i znanstvene zajednice\u201d, zaklju\u010duje mr. Ra\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Du\u0161an Musa \/ Radio \u010capljina<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Skoro svakodnevno iz Gr\u010dke, Italije, Egipta europskog dijela Turske, da one udaljenije zemlje poput Gvatemale, Meksika, Perua\u2026, ne spominjemo sti\u017eu informacije o arheolo\u0161kim nalazima, koji \u0161ire spoznaje o civilizacijama koje su na tim prostorima \u017eivjele prije dana\u0161nje. Stje\u010de se dojam da su arheolozi kontinuirano aktivni. Novi nalazi bilo da su obi\u010dni ili pak, senzacije i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":123,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ljubuski"],"yoast_head":"\n