{"id":123427,"date":"2022-03-20T01:24:28","date_gmt":"2022-03-20T00:24:28","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=123427"},"modified":"2022-03-20T01:24:29","modified_gmt":"2022-03-20T00:24:29","slug":"tihi-ubojica-kronicno-ostecenje-bubrega-tesko-je-prepoznati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/03\/20\/tihi-ubojica-kronicno-ostecenje-bubrega-tesko-je-prepoznati\/","title":{"rendered":"“Tihi ubojica”: Kroni\u010dno o\u0161te\u0107enje bubrega te\u0161ko je prepoznati"},"content":{"rendered":"\n

Bubre\u017ena bolest tihi je ubojica koji zna\u010dajno naru\u0161ava kvalitetu \u017eivota. Zna to umirovljeni nefrolog koji se i sam prona\u0161ao u cipelama svojih pacijenata. Put kroz bolest opisao je u knjizi koja ima humanitarnu notu, a o na\u010dinima lije\u010denja, prevenciji i dijagnozi, povodom Svjetskog dana bubrega, emisija Zdrav \u017eivot razgovarala je sa stru\u010dnjacima KB-a Merkur.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bubrezi \u010dakove\u010dkog doktora\u00a0Branimira Vuru\u0161i\u0107a<\/strong>\u00a0kolateralna su \u017ertva karcinoma \u0161titnja\u010de i para\u0161tinja\u010de. Nakon operacije nastupile su metaboli\u010dke komplikacije koje su se odrazile na bubrege.

– Nakon pet godina sam dobio karcinom desnog bubrega. Desni bubreg se morao odstraniti i sva je te\u017eina pala na o\u0161te\u0107eni lijevi bubreg. On se jedno vrijeme odr\u017eavao bez dijalize, ali kad se razvila terminalna bubre\u017ena inficijencija, krenuo sam na dijalizu. Odabrao sam peritonejsku dijalizu, obja\u0161njava\u00a0za emisiju “Zdrav \u017eivot” Vuru\u0161i\u0107<\/strong>, internist – nefrolog.

Prihva\u0107anje bolesti, splet emocija i racionalizacija<\/strong>

Peritonejska dijaliza mu je omogu\u0107avala slobodu kretanja. Me\u0111utim, odstranjen mu je bubreg pa je morao krenuti na hemodijalizu i promijeniti stil \u017eivota. Transplantiran mu je bubreg i sada ve\u0107 10 mjeseci \u017eivi s doniranim bubregom.

– Imate faze \u2013 negiranje, odbijanje, jednostavno ne \u017eelite prihvatiti. Onda se javi bijes, potom upadnete u rezignaciju ili depresiju. Sve se te emocije opet ponavljaju i vrte u krug. Pa se onda poku\u0161ate infantilno cijenkati sa sudbinom. I onda na kraju do\u0111ete do racionalnog prihva\u0107anja situacije u kojoj jeste. Shvatite da su vam granice su\u017eene, ali da unutar njih sasvim lijepo mo\u017eete \u017eivjeti, pri\u010da Vuru\u0161i\u0107.

Kroni\u010dno o\u0161te\u0107enje bubrega te\u0161ko je prepoznati<\/strong>

Procjenjuje se da 1 od 10 osoba ima neki oblik o\u0161te\u0107ene bubre\u017ene funkcije u Hrvatskoj. Kroni\u010dno o\u0161te\u0107enje te\u0161ko je prepoznati \u2013 \u010dak 90 posto bubre\u017ene funkcije mora oslabjeti da se bi se pojavili simptomi. Kasno se reagira i pacijent ve\u0107 mora razmi\u0161ljati o nadomje\u0161tanju bubre\u017ene funkcije.

– Kada pogledate rezultate Registra kojeg vodimo pri Hrvatskom dru\u0161tvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, o uzrocima koji su glavni zbog kojih pacijenti dolaze u terminalnu fazu zatajivanja bubre\u017ene funkcije – onda je tu \u0161e\u0107erna bolest naju\u010destalija. Dakle, to je glavni uzrok, iza nje je odmah bolest povi\u0161enog krvnog tlaka, a onda slijede upalne bolesti bubrega, nagla\u0161ava prof.\u00a0Mario Laganovi\u0107<\/strong>, pro\u010delnik Zavoda za nefrologiju KB Merkur.

I debljina. Kako bi senzibilizirali javnost i potaknuli ljude na prevenciju, obilje\u017eava se Svjetski dan bubrega \u2013 ove godine pod sloganom – Znanjem do bolje skrbi za bubre\u017ene bolesnike \u2013 kampanja je ove godine usmjerena na cijeli zdravstveni sustav.

Screening program usmjeren dijabeti\u010darima i pretilim osobama<\/strong>

Jedna od aktivnosti Akcijski je plan za otkrivanje i sprije\u010davanje kroni\u010dne bubre\u017ene bolesti, \u010dija je pilot akcija krenula prije dvije godine.U njemu sudjeluje 40 lije\u010dnika op\u0107e medicine.

U suradnji sa Koordinacijom obiteljskih lije\u010dnika radi se ‘screening program’ koji je usmjeren prema rizi\u010dnim skupinama. Odre\u0111uje se vrijednost kreatinina u krvi i bjelan\u010devina u uzroku urina. Pacijenti kod koji je prona\u0111eno odstupanje, bit \u0107e usmjereni nefrolozima na daljnju obradu.

U sklopu akcije organizirana su i online predavanja, ali i humanitarna akcija \u2013 svoje iskustvo lije\u010dnika i pacijenta, doktor Vuru\u0161i\u0107 preto\u010dio je u knjigu Dvojnost. Sredstva od prodaje knjige su namijenjena Udruzi hrabrice \u2013 a to majke djece na dijalizi.

Odli\u010dni rezultati u transplantacijskom programu<\/strong>

Govore\u0107i o bolestima bubrega, va\u017eno je istaknuti i odli\u010dne rezultate, bez obzira na pandemiju, u transplantacijskom programu Hrvatske. U transplantaciji bubrega, KB Merkur je do\u0161ao na vode\u0107e mjesto.

– Lani smo imali 51 transplantaciju bubrega, od toga smo imali \u010dak 6 simultanih, dakle istodobnih transplantacija gu\u0161tera\u010de i bubrega za oboljele od \u0161e\u0107erne bolesti tipa 1. Ina\u010de za tu vrstu transplantacije Klini\u010dka bolnica Merkur je jedino sredi\u0161te u Hrvatskoj, ka\u017ee prof.\u00a0Lada Zibar<\/strong>, spec. interne medicine, subspec. nefrologije.

– Sad je na listi za transplantaciju bubrega 150-160 pacijenata. Uz transplantaciju uz koju je kvaliteta \u017eivota neusporedivo bolja, tu je i dijaliza koja mo\u017ee te pacijente dr\u017eati na listi du\u017ee vrijeme, ka\u017ee doc. Stipislav Jadrijevi\u0107, spec. kirurgije, subspec. abdominalne kirurgije.

Uz sjajne rezultate u transplantaciji, uz ‘screening programe’ koji su itekako vrijedni u prevenciji, pola\u017eu se nade kako bi se postoje\u0107im programima mogao priklju\u010diti i Nacionalni program za rano otkrivanje kroni\u010dne bubre\u017ene bolesti kako bi ovakve akcije u povodu Svjetskog dana bubrega postale rutina.\u00a0<\/p>\n\n\n\n