{"id":123433,"date":"2022-03-20T01:28:20","date_gmt":"2022-03-20T00:28:20","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=123433"},"modified":"2022-03-20T01:28:22","modified_gmt":"2022-03-20T00:28:22","slug":"sve-vise-hrvata-pati-od-pretilosti-najlosiji-u-europskoj-uniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/03\/20\/sve-vise-hrvata-pati-od-pretilosti-najlosiji-u-europskoj-uniji\/","title":{"rendered":"Sve vi\u0161e Hrvata pati od pretilosti, najlo\u0161iji u Europskoj uniji"},"content":{"rendered":"\n

Gotovo dvije tre\u0107ine odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Prema podacima posljednjeg velikog istra\u017eivanja o zdravlju gra\u0111ana Europske unije, objavljenima sredinom pro\u0161le godine, Hrvatska je najgora zemlja kada je u pitanju prekomjerna tjelesna masa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Posljednjih nekoliko desetlje\u0107a problem prekomjerne te\u017eine aktualna je tema u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Istra\u017eivanja pokazuju da sve vi\u0161e Hrvata pati od pretilosti.

– Ne mo\u017eemo se pohvaliti – prvi smo na ljestvici u zemljama Europske unije kad je rije\u010d o prekomjernoj tjelesnoj masi. \u010cak 65 posto Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu. Imamo i najdeblje mu\u0161karce me\u0111u zemljama Europske unije \u2013 \u010dak 73 posto. Prave pretilosti je oko 23 posto. Ako pogledamo svijet, 2 milijarde ljudi ima prekomjernu tjelesnu masu, a 650 milijuna je pretilo, ka\u017ee endokrinologinja, internistkinja i dijabetologinja dr. sc.\u00a0Martina Matovinovi\u0107<\/strong>\u00a0iz KBC-a Zagreb.

Indeks tjelesne mase, obja\u0161njava Matovinovi\u0107. mjeri se “surogatnom” metodom \u2013 ako je indeks ve\u0107i od 30 kilograma po kvadratnom metru, govorimo o pretilosti. Ako je ve\u0107i od 25, rije\u010d je o prekomjernoj tjelesnoj masi.

Danas se obilje\u017eava Hrvatski dan debljine, dok se 4. o\u017eujka obilje\u017eio Svjetski dan debljine.

– Kako smo dio Europskog dru\u0161tva za debljinu, dobili smo nekakav ‘grant’ i organizirali veliku javnozdravstvenu akciju u kojoj smo uspjeli pokrenuti cijelu Hrvatsku \u2013 u KBC-u Zagreb, u mnogim bolnicama, ljekarnama. Mjerili smo tjelesnu masu, dijelili smo bro\u0161ure koje smo tiskali, a dan nakon toga smo imali tjelovje\u017ebu i uklju\u010dile su se tisu\u0107e ljudi. Ta osvije\u0161tenost od Svjetskog dana debljine, do danas kad je Hrvatski dan debljine, ide i dalje, ka\u017ee doc.dr. sc.\u00a0Maja Bareti\u0107<\/strong>, endokrinologinja, internistkinja i dijabetologinja u KBC-u Zagreb, koja zajedno s Matovinovi\u0107 radi u referalnom Centru za lije\u010denje debljine Republike Hrvatske.

Kad govorimo o uzrocima debljine, glavni je onaj gdje postoji nesrazmjer izme\u0111u unesene i potro\u0161ene energije.

– Imamo posljedice zbog na\u0161eg sjedila\u010dkog na\u010dina \u017eivota, umjesto onog koji bi trebao biti u pokretu. Na\u0161 metabolizam i geni nisu nau\u010deni na stati\u010dki na\u010din \u017eivota koji provodimo. Postoje geni koji pove\u0107avaju rizik za razvoj debljine, ali oni mogu pove\u0107ati indeks tjelesne mase svega 2 posto. Te osobe moraju vi\u0161e paziti na tjelesnu aktivnost i na prehrambeni unos od onih koji nemaju taj genetski rizik, ali zapravo i jedni i drugi mogu biti vitki. Ne mo\u017eemo se oslanjati na tu genetsku predispoziciju, obja\u0161njava Matovinovi\u0107.

Dodaje kako posljedice debljine mogu biti hormonalne, poput inzulinske rezistencije, dijabetes ili kardiovaskularne bolesti, ali napominje kako one ne mogu biti uzrok debljine. Mnogo je bolesti, dodaje Bareti\u0107, koje proizlaze iz debljine.

– \u0160e\u0107erna bolest, sr\u010dano-\u017eilne bolesti, ateroskleroza, povi\u0161eni krvni tlak i povi\u0161ene masno\u0107e, lokomotorni sustav. I niz zlo\u0107udnih bolesti, kao \u0161to su tumori, imaju veze s debljinom. Zatim je i fertilitet manji, a da ne govorimo o samopouzdanju, a i niz bolesti iz depresivnog aspekta mogu biti povezane s debljinom. Nema bolesti koja nije direktno vezana uz debljinu, naglasila je.

Prehrana je najva\u017enija, dok se \u010desto preporu\u010da ona mediteranska kao jedna od najzdravijih.

– To je uobi\u010dajena, normalna prehrana, s lokalno dostupnim namirnicama. Hrvatska je 2013. stavljena na listu nematerijalne kulturne ba\u0161tine s mediteranskom prehranom, a mi je se zapravo najmanje pridr\u017eavamo. Posljednjih godina pokazalo se da je ubrzani na\u010din \u017eivota jednako zahvatio i otoke, i Slavoniju, i da je problem debljine mo\u017eda najve\u0107i u Mediteranu. Kako to? \u010cinjenica je da postoji mogu\u0107nost da mi i ostale mediteranske zemlje imamo genetsku predispoziciju za to da budemo podlo\u017eni druk\u010dijem tipu prehrane. Mediteranska prehrana ne mora biti skupa, jednostavna je za pripremu, isti\u010de Bareti\u0107.

\u017divotne navike te\u0161ko je mijenjati i odluka se te\u0161ko pridr\u017eavati. Kako na to utjecati?

– Dobro je namirnice koje ljudi vole pripremati na druk\u010diji na\u010din. Primjerice, ako netko jako voli krumpir, nema smisla potpuno ga izbaciti iz prehrane, ali on ne mora biti pr\u017een \u2013 mo\u017ee biti pe\u010den na suho, ili kuhan. Bitno je i osvijestiti koli\u010dinu. Upravo su grickalice odgovorne za pove\u0107anje tjelesne mase \u2013 na\u0161 mozak to ne\u0107e percipirati kao da smo jeli. Trebali bismo sjesti i jesti barem 20 minuta u miru, da hrana do\u0111e do \u017eeluca. Onda nam je i ve\u0107i osje\u0107aj sitosti. Problem su i zasla\u0111eni napici \u2013 jedino pravo pi\u0107e je voda, sve ostalo su nekakvi dodaci, Matovinovi\u0107.

Bareti\u0107 savjetuje kako bi bilo dobro ustati pola sata ranije i doru\u010dkovati, izbjegavati zasla\u0111ena pi\u0107a i raditi tjedni plan prehrane.

– Kupujte ciljano. Umjesto grickalica, ponesite sa sobom malo badema ili oraha. To su jednostavne preporuke, koje doista mogu djelovati na tjelesnu masu, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n