{"id":123451,"date":"2022-03-20T01:38:47","date_gmt":"2022-03-20T00:38:47","guid":{"rendered":"https:\/\/radioljubuski.ba\/?p=123451"},"modified":"2022-03-20T01:38:48","modified_gmt":"2022-03-20T00:38:48","slug":"sto-nas-cini-sretnima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radioljubuski.ba\/index.php\/2022\/03\/20\/sto-nas-cini-sretnima\/","title":{"rendered":"\u0160to nas \u010dini sretnima?"},"content":{"rendered":"\n

Biti sretan univerzalna je te\u017enja svakog \u010dovjeka. \u0160to nas \u010dini sretnima, jesmo li uop\u0107e sretni, o kojim uvjetima to ovisi, zanimalo je i znanstvenike Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Svjetski dan sre\u0107e utemeljen je na inicijativu brojnih znanstvenika, prvenstveno psihologa, kako bi se dru\u0161tvena istra\u017eivanja u ve\u0107oj mjeri posvetila pozitivnim emocionalnim stanjima.

– Da se odmaknemo od onog da istra\u017eujemo samo jad, bijedu i nesre\u0107u pa su se znanstvenici zapravo po\u010deli malo vi\u0161e baviti ovim dobrim stvarima, izme\u0111u ostalog i sre\u0107om. A ovaj Svjetski dan sre\u0107e se obilje\u017eava u povodu toga \u0161to je jedan odjel UN-a odlu\u010dio izdavati svjetsko izvje\u0161\u0107e sre\u0107e. Ispituje se sre\u0107a svake godine na, u svim svjetskim zemljama, rekla je\u00a0Ljiljana Kaliterna Lipov\u010dan<\/strong>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar.

Prema tim rezultatima izra\u0111uje se ljestvica, a Hrvatska je za 2020. godinu pozicionirana na odli\u010dnom 23. mjestu.

– Sre\u0107a zapravo uklju\u010duje i to da ste zadovoljni svojim \u017eivotom, uklju\u010duje da \u010de\u0161\u0107e osje\u0107ate pozitivne emocije, a rje\u0111e osje\u0107ate negativne emocije. Naravno to zna\u010di da, ne zna\u010di sre\u0107a da smo uvijek dobre volje, ali zna\u010di samo da smo \u010de\u0161\u0107e dobre volje nego lo\u0161e. Tako da je normalno biti i lo\u0161e, naglasila je Kaliterna Lipov\u010dan.

Institut Ivo Pilar provodi i niz vlastitih istra\u017eivanja. Jedno od takvih je i longitudinalno istra\u017eivanje sre\u0107e, ili popularno CRO WELL istra\u017eivanje, koje je zapo\u010delo 2016. godine, u po\u010detku financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost.

– Budu\u0107i da su nam rezultati bili izuzetno zanimljivi, onda je institut Pilar preuzeo financiranje dalje tako da smo prakti\u010dki mjerili sre\u0107u na istim ljudima od 2016. \u010detiri puta, \u010detiri godine za redom. Onda je do\u0161la pandemija i onda smo izmjerili sre\u0107u ponovno hrvatskih gra\u0111ana, sad ove, ove, ove godine u prolje\u0107e i interesantno je ina\u010de iz tih, iz tog istra\u017eivanja, ali to su i neka druga svjetska istra\u017eivanja pokazala, jako je interesantno da u godini pandemije nije do\u0161lo do velikog pada sre\u0107e, \u0161to su svi o\u010dekivali da \u0107e tako stradati \u017eivotno zadovoljstvo ljudi, da \u0107e ljudi biti manje zadovoljni, al izgleda da su ljudi otporniji nego \u0161to smo mislili, rekla je.

Rezultati doma\u0107ih istra\u017eivanja uglavnom odgovaraju i svjetskim podacima o percepciji sre\u0107e, barem \u0161to se zapadnog svijeta ti\u010de. Sre\u0107a je jednako zastupljena kod oba spola, a najsretnija su djeca. Upravo su ona i njihovi roditelji glavni akteri jo\u0161 jednog istra\u017eiva\u010dkog projekta.

– Mi imamo trenutno projekt koji se zove Dobrobit djece u kontekstu obitelji, koji financira Hrvatska zaklada za znanost i koji se zapravo bavi, bavi vezom izme\u0111u nekakve obiteljske dobrobiti, roditeljskih odgojnih postupaka i dobrobiti djece, naglasila je\u00a0Andreja Braj\u0161a \u017dganec<\/strong>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar.

– Projekt je longitudinalan, ima tri vala istra\u017eivanja. Mi smo sad, mi smo pr, 2021. napravili prvi val istra\u017eivanja, sad kre\u0107emo u drugi val istra\u017eivanja. Skupili smo preko 1500 djece, njihovih roditelja, o\u010deva, majka i u\u010ditelja, rekla je Braj\u0161a \u017dganec.

– Ovo \u0161to smo sad u prvom valu dobili je da na skali od jedan do sedam djeca procjenjuju svoju sre\u0107u jako, prili\u010dno visoko, odnosno oko \u0161est i malo iznad \u0161est. E sad kad ih pitamo, i sre\u0107u i \u017eivotno zadovoljstvo. Kad ih pitamo s kojim domenama \u017eivotnog zadovoljstva su najzadovoljniji, oni su najzadovoljniji s obitelji, prijateljima i okolinom gdje \u017eive. Najmanje su zadovoljni sa \u0161kolom, rekla je Braj\u0161a \u017dganec.

Pokazalo se da oni roditelji koji sebe procjenjuju, dakle na skalama samoprocjena, procjenjuju svoje \u017eivotno zadovoljstvo i sre\u0107u vi\u0161om, dakle postoje pozitivne povezanosti sa \u017eivo, sa samoprocjenama \u017eivotnog zadovoljstva i sre\u0107e same djece.

Drugim rije\u010dima \u2013 sretniji i zadovoljniji roditelji imaju sretniju i zadovoljniju djecu. Iako na\u0161 \u017eivotni standard nije na razini zapadnog svijeta, \u0161to je va\u017ean \u010dimbenik percepcije sre\u0107e, ipak smo kao nacija visoko plasirani na svjetskoj rang-ljestvici. Sre\u0107a ovisi o nama samima, stoga zadovoljstvo i sre\u0107u mo\u017eemo pove\u0107ati svakodnevnim malim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n