Prozvo\u0111a\u010di hrane u Bosni i Hercegovini suo\u010davaju se sa nesta\u0161icom i sve skupljim repromaterijalom i apeliraju da vlasti poduzmu konkretne korake kako bi im pomogli. <\/p>\n\n\n\n
Obradive zemlje imamo, kao i volje. I mo\u017eemo osigurati zalihe p\u0161enice za godinu dana. <\/p>\n\n\n\n
Povr\u0107e tek za nekoliko mjeseci, jer tu prednja\u010di ipak uvozna roba. Sezona sjetve po\u010dela, i sve o\u010di su u neizvjesnoj situaciji uprte su u doma\u0107e poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de. A oni prvi na udaru. Nikada skuplje mineralno \u0111ubrivo, kojeg ujedno i ponestaje na tr\u017ei\u0161tu. Zbog toga su se pojedini proizvo\u0111a\u010di okrenuli industrijskoj preradi jer je jeftinija proizvodnja.<\/p>\n\n\n\n
“Okrenuli smo kompletnu proizvodnju na sustav kap po kap zbog \u0111ubriva koja su nenormalna, imate sad situaciju da je urea 250 maraka po toni, zna\u010di jedna tona \u0111ubriva je skuplja nego dulum zemlje”, pri\u010da za BHRT proizvo\u0111a\u010d povr\u0107a Mladen Lazi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107a potra\u017enja je za p\u0161enicom, ali i kukuruzom kao osnovnom komponentom za ishranu stoke, potom povr\u0107em. <\/p>\n\n\n\n
A situaciju dodatno komplicira i to \u0161t\u043e upravo, pokazuju podaci VTK BiH, najvi\u0161e uvozimo od \u017eitarica p\u0161enicu i kukuruz. <\/p>\n\n\n\n
Od povr\u0107a: krompir, raj\u010dice, paprike, tikvice i mahunasto povr\u0107e. I upravo uvozna, jeftinija roba, ugro\u017eava doma\u0107e poljoprivrednike. <\/p>\n\n\n\n
Pove\u0107anje doma\u0107e proizvodnje je neophodno, ali ho\u0107e li je biti dovoljno? <\/p>\n\n\n\n
“Ono \u0161to se jesenas zasijalo, to su one standardne koli\u010dine koje se siju i to je nekih 30-ak posto potreba i to \u0107e se sada dizati, e sad \u0107e morati da se sadi za ovu jesen, da se sadi za narednu godinu bar \u0161to se ti\u010de \u017eita, sad ide kukuruz i ovo ostalo i tu vlade trebaju da korake ubrzaju”, isti\u010de predsjednik Udru\u017eenja poljoprivrednika FBiH Ned\u017ead Bi\u0107o. <\/p>\n\n\n\n
Da im se ne \u017euri vidljivo je jer ni obe\u0107ano nisu ispunili. Dali su do znanja da je potrebno potaknuti poljoprivrednu sjetvu, ali sve je na \u010dekanju: od poticaja, izdavanja za plavi dizel, nabavku \u0111ubriva i sjemena. <\/p>\n\n\n\n
Proizvo\u0111a\u010di isti\u010du i va\u017enost ograni\u010denja izvoza p\u0161enice, ali nadle\u017eni uvjeravaju da do naredne sjetve zaliha p\u0161enice i kukuruza ima. <\/p>\n\n\n\n
A dopremaju se i iz Ma\u0111arke, dok iz Srbije ne. <\/p>\n\n\n\n
“U RS mi o\u010dekujemo oko 130.000 hektara kukuruza da bi bilo zasijano u prolje\u0107e i to je u nekoj razini sa vi\u0161egodi\u0161njim prosjekom, sli\u010dno o\u010dekujemo i sa sojom i povr\u0107em”, ka\u017ee ministar poljoprivede, \u0161umarstva i vodoprivrede RS Boris Pa\u0161ali\u0107. <\/p>\n\n\n\n
“Poljoprivredni prozvo\u0111a\u0107i \u0107e posijati, kako, na koji na\u010din, koje povr\u0161ine, vidjet \u0107emo, pred nama je, nastojat \u0107emo da posijemo, da objasnimo onima koji odlu\u010duju o na\u0161oj sudbini da za\u0161tite doma\u0107e prozvo\u0111a\u010de i formiraju robne rezerve”, isti\u010de Stojan Marinkovi\u0107 iz Saveza Udru\u017eenja poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da RS. <\/p>\n\n\n\n
Drugi na udaru su potro\u0161a\u010di. I upravo zbog njih poticajna politika mora biti efikasnija, kako bi se obavila sjetva i osigurala prehrambena sigurnost za gra\u0111ane jer prognoze za godine koje su pred nama nisu ohrabruju\u0107e. Ukoliko i dalje vanjskotrgovinska politika bude vezana za uvoz, najvi\u0161u cijenu \u0107e platiti proizvo\u0111a\u010di i potro\u0161a\u010di. <\/p>\n\n\n\n