Hrvati koji su u 19. stolje\u0107u po\u010deli odlaziti u \u010cile u potrazi za zlatom nisu ga uspjeli prona\u0107i, ali su osvojili najvi\u0161e sfere mo\u0107i u toj ju\u017enoameri\u010dkoj zemlji, pi\u0161e \u0161panjolska novinska agencija EFE.<\/p>\n\n\n\n
Novoizabrani predsjednik dr\u017eave Gabriel Bori\u0107, utjecajni milijarder Andr\u00f3nico Luk\u0161i\u0107, deseci parlamentarnih zastupnika ili dobitnika nacionalnih umjetni\u010dkih nagrada imaju va\u017ene pozicije u zemlji s ne\u0161to vi\u0161e od 19 milijuna stanovnika.<\/p>\n\n\n\n
Hrvati nisu ni najve\u0107a ni prva zajednica koja je kro\u010dila na udaljeno \u010dileansko tlo \u010cilea, ali otkako su se nastanili u gradovima Punta Arenasu, na krajnjem jugu, te u Antofagasti na sjeveru zemlje, ostavili su dubok trag u nacionalnoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n
Hrvati \u010dine 2,4 posto populacije, odnosno oko 400.000 ljudi, slu\u017ebeni je podatak.<\/p>\n\n\n\n
Prije nego je 36-godi\u0161nji Bori\u0107 inauguriran ovaj mjesec na mjesto predsjednika, drugi Hrvati ve\u0107 su bili otvorili vrata elite u \u010cileu.<\/p>\n\n\n\n
Najpoznatiji me\u0111u njima je Luk\u0161i\u0107, \u010dija je obitelj najbogatija u zemlji velikih socijalnih razlika. Luk\u0161i\u0107i su vlasnici golemog rudnika bakra Antofagasta Minerals, banaka, punionica vode i medijskih ku\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u istaknutim Hrvatima su Pascual Baburizza Soletic (Pa\u0161ko Baburica \u0160oleti\u0107), milijuna\u0161 s prijelaza iz 19. u 20. stolje\u0107e, dobitnik nacionalne nagrade za knji\u017eevnost Antonio Sk\u00e1rmeta, pa biv\u0161i predsjednik nogometnog kluba Colo Colo, Peter Dragi\u010devi\u0107 ili pak arhitekt Smiljan Radi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
U politici su poznati biv\u0161i ministri Hern\u00e1n B\u00fcchi (1983-1984) i Ingrid Antonijevi\u0107 (2006), te 37-godi\u0161nja zagovornica \u017eenskih prava Elisa Giustinianovich, zastupnik Vlado Miro\u0161evi\u0107 i biv\u0161a kandidatkinja na predsjedni\u010dkim izborima 2017. Carolina Goi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Suprotno od Engleza i \u0160kota, Hrvati su masovno do\u0161li u \u010cile”, rekao je za EFE ekonomist Marco Antonio Barti\u010devi\u0107, direktor Kluba Hrvata u Punta Arenasu, kojem pripada obitelj Bori\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ulice, \u010detvrti, \u0161kole.. Croata<\/p>\n\n\n\n
Tisu\u0107e stanovnika Dalmacije suo\u010davalo se s bolesti vinove loze, najrasprostranjenijom poljoprivrednom aktivnosti uz obalu Jadranskog mora, a pritom se nisu prilagodili prijelazu brodogradnje od jedrenjaka prema brodovima na parni pogon.<\/p>\n\n\n\n
“To ih je prisililo da po\u010detkom 19. stolje\u0107a migriraju u \u010cile”, dodao je Barti\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Smjestili su se u malom lu\u010dkom gradu Punta Arenasu, nasuprot Mageljanovu prolazu, a zatim i ostavili trag. Ondje danas postoji \u010detvrt imena Croata, a tako\u0111er i ulica. To ime nosi i \u0161kola, vatrogasna divizija i nekoliko restorana.<\/p>\n\n\n\n
“Obi\u010dno su se ukrcavali na brodove u Genovi, prolazili Buenos Airesom, pa polukru\u017eno prolazili Mageljanovim prolazom. Ponekad bi nastavili putovanje do sjevera \u010cilea tra\u017ee\u0107i kalijev nitrat (bijela kristalna sol topljiva u vodi), ili bi pak planirali odlazak u Kaliforniju”, rekla je Mar\u00eda Ang\u00e9lica Mimica, profesorica iz Punta Arenasa, tako\u0111er porijeklom Hrvatica.<\/p>\n\n\n\n
“Mnogi su ipak ostali u ovom kraju jer je u njemu otkriveno zlato”, dodala je. <\/p>\n\n\n\n
Crpljenje zlata je trajalo samo 15 godina pa su se novoprido\u0161li migranti morali baviti poljoprivredom, uzgojem stoke ili vo\u0111enjem malih trgovina.<\/p>\n\n\n\n
“Ovdje su se nastanili i uspjeli u\u0107i u sve sfere javnog \u017eivota”, napomenula je profesorica Mimica.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik na Ugljanu<\/p>\n\n\n\n
Popularni radio voditelj Vladimir Mimica, \u010diji su djedovi do\u0161li s austrougarskim putovnicama, ka\u017ee kako Hrvati koji su preplovili Atlantski ocean “nisu bili intelektualci nego radnici koji su se znali jako dobro integrirati s drugom zajednicom koja je masovno doputovala na jug \u010cilea”. <\/p>\n\n\n\n
“Ta druga zajednica bili su stanovnici arhipelaga Chilo\u00e9 (u sredi\u0161njem dijelu zemlje)”, rekao je Vladimir Mimica. “Njihova simbioza bila je klju\u010dna. Te dvije zajednice su se podupirale i radile zajedno kako bi prosperirale”, dodao je.<\/p>\n\n\n\n
Hrvati i stanovnici Chilo\u00e9 dolazili su u Punta Arenas, u to vrijeme bogat i kozmopolitski grad. U njemu su se iskrcavale tisu\u0107e brodova jer u to vrijeme jo\u0161 uvijek nije postojao Panamski kanal.<\/p>\n\n\n\n
Veze udaljenog juga \u010cilea i Hrvatske ostale su \u010dvrste do danas, ka\u017ee Claudio Radoni\u0107, gradona\u010delnik Punta Arenasa. <\/p>\n\n\n\n
“Predsjednici Hrvatske nas \u010desto posje\u0107uju a ovdje je i jedini hrvatski konzulat osim onog u (glavnom gradu) Santiagu”, izjavio je Radoni\u0107, unuk Hrvata.<\/p>\n\n\n\n
S otoka Ugljana je prije vi\u0161e od 150 godina na putovanje krenuo pradjed novoizabranog predsjednika Bori\u0107a. Preplovio je Atlantik pa se nastanio u arhipelagu Ognjene zemlje, jednoj od najju\u017enijih naseljenih zona zemljine polutke, tada poznate po zlatu.<\/p>\n\n\n\n
Gabriel Bori\u0107 je tijekom brojnih prigoda govorio kako je “ponosan” na svoje emigrantske korijene, koji su osim o\u010devih hrvatskih tako\u0111er i katalonski po majci Mar\u00edji Soledad Font.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2010., dok je jo\u0161 uvijek bio studentski vo\u0111a, otputovao je sa svojom bra\u0107om na Ugljan kako bi se susreo s udaljenim \u010dlanovima obitelji koje je bio prona\u0161ao preko interneta, izvijestili su hrvatski mediji.<\/p>\n\n\n\n
“Gabriel je puno pri\u010dao o \u010cileu te govorio kako bi mogao biti predsjednik. Zdenki (ro\u0111akinji) je rekao kako \u0107e po nas poslati predsjedni\u010dki avion ako to postane jednog dana”, \u0161alio se njegov ro\u0111ak Domagoj Kombura.<\/p>\n\n\n\n
\u010cetiri godine kasnije, dok je bio zastupnik u regiji Magallanes, Bori\u0107 je u parlamentu odao po\u010dast hrvatskim emigrantima.<\/p>\n\n\n\n
“Mnogi nisu uspjeli upoznati tlo Hrvatske”, rekao je. “Ali ona je bila itekako prisutna u svima nama tijekom na\u0161eg djetinjstva i mladosti”.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Pogled.ba<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvati koji su u 19. stolje\u0107u po\u010deli odlaziti u \u010cile u potrazi za zlatom nisu ga uspjeli prona\u0107i, ali su osvojili najvi\u0161e sfere mo\u0107i u toj ju\u017enoameri\u010dkoj zemlji, pi\u0161e \u0161panjolska novinska agencija EFE. Novoizabrani predsjednik dr\u017eave Gabriel Bori\u0107, utjecajni milijarder Andr\u00f3nico Luk\u0161i\u0107, deseci parlamentarnih zastupnika ili dobitnika nacionalnih umjetni\u010dkih nagrada imaju va\u017ene pozicije u zemlji […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":124095,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-124094","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n