Centralna banka BiH o\u010dekuje izvanredno sna\u017ean inflatorni \u0161ok tokom prvog polugodi\u0161ta 2022. godine. <\/p>\n\n\n\n
Priop\u0107eno je to iz Centralne banke, koja je zna\u010dajno korigirala navi\u0161e brze procjene inflacije za prvo polugodi\u0161te 2022. godine, u odnosu na o\u010dekivanja iz prosinca.<\/p>\n\n\n\n
– Na osnovu nepotpunih slu\u017ebenih podataka za sije\u010danj 2022. godine, i svih raspolo\u017eivih informacija do polovice o\u017eujka, uklju\u010duju\u0107i i vrijednosti fju\u010dersa na naftu, plin i hranu na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima za isporuke do kraja polugodi\u0161ta, kao i specifi\u010dne cjenovne \u0161okove vezane za zemlju, procjenjujemo inflaciju za period prvog polugodi\u0161ta na nivo od 9,2 posto. Na osnovu slu\u017ebenih podataka iz listopada i raspolo\u017eivih informacija sa tr\u017ei\u0161ta do kraja studenog, inflacija za period prvog polugodi\u0161ta 2022. godine je u prosincu 2021. godine procijenjena na 4,5 posto – navedeno je iz CBBiH. <\/p>\n\n\n\n
Ka\u017eu da je o\u010dekivani rast cijena u prvom polugodi\u0161tu posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naro\u010dito izra\u017eenog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodi\u0161ta 2021. godine kada je zabilje\u017eeno stagniranje potro\u0161a\u010dkih cijena.<\/p>\n\n\n\n
– Usporavanje inflacije o\u010dekujemo u drugom polugodi\u0161tu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata. Imaju\u0107i u vidu ovako dramati\u010dne korekcije kratkoro\u010dnih inflatornih o\u010dekivanja, ve\u0107 sad je potpuno izvjesno da \u0107e sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. godinu iz studenog 2021. godine (2,1 posto i 1,4 posto respektivno) biti znatno korigirane navi\u0161e – isti\u010du iz CBBiH. <\/p>\n\n\n\n
Nekoliko je faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka na\u0161im trenutnim ekstremnim procjenama.<\/p>\n\n\n\n
Prvenstveno, mogu\u0107i su dalji \u0161okovi na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima hrane, nafte i plina, \u0161to \u0107e dodatno pove\u0107avati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da doma\u0107e proizvo\u0111a\u010dke cijene ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana rastu znatno br\u017ee od potro\u0161a\u010dkih cijena. Drugi mogu\u0107i izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje uskla\u0111ivanje cijena elektri\u010dne energije na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu sa trendovima na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu. Kona\u010dno, postoje pritisci kroz spiralu pla\u0107a i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za uskla\u0111ivanje pla\u0107a sa rastom tro\u0161kova \u017eivota nego i odliva kvalificirane radne snage u inozemstvo.<\/p>\n\n\n\n
– Procjenjujemo da su inflatorni pritisci u \u010detvrtom kvartalu rezultirali usporavanjem rasta realne ekonomske aktivnosti na 6 posto na godi\u0161njem nivou. Na\u0161a brza procjena realne ekonomske aktivnosti za tre\u0107i kvartal 2021. godine (8,7 posto) nije se zna\u010dajno razlikovala od naknadno objavljenih slu\u017ebenih podataka BHAS (8,4 posto). Mjese\u010dni podaci koji visoko koreliraju sa BDP-om, poput trgovine na malo, industrijske proizvodnje i izvoza roba, su bilje\u017eili rekordne stope rasta. S druge strane, ja\u010danje inflatornih pritisaka i slabljenje baznog efekta su rezultirali ni\u017eom procijenjenom godi\u0161njom stopom rasta realnog BDP-a u \u010detvrtom kvartalu. S procijenjenim rastom ekonomske aktivnosti u BiH u \u010detvrtom kvartalu od 6 posto, impliciran je realni godi\u0161nji rast od 7,1 posto u 2021. godini – priop\u0107ili su iz CBBiH. <\/p>\n\n\n\n
U krugu makroekonomskih projekcija u studenom, prema tada raspolo\u017eivim podacima, o\u010dekivan je bio umjeren rast realne ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini (3,9 posto i 2,1 posto respektivno) zbog i\u0161\u010dezavanja baznog efekta i pove\u0107anja inflatornog pritiska. Me\u0111utim, informacije o doga\u0111ajima i trendovima od kraja 2021. godine, pa sve do polovine o\u017eujka 2022. godine, ukazuju da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti zna\u010dajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija.<\/p>\n\n\n\n
Prvenstveno, deflatori \u0107e zna\u010dajno oja\u010dati zbog inflatornog \u0161oka, \u0161to \u0107e, sve ostalo nepromijenjeno, rezultirati ni\u017eom od trenutno projicirane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. godini.<\/p>\n\n\n\n
Najzna\u010dajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoro\u010dnih projekcija je bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je jo\u0161 uvijek te\u0161ko procijeniti, jer rat traje nepunih mjesec dana, ali je izvjesno usporavanje ekonomske aktivnosti u na\u0161im glavnim trgovinskim partnerima, bar zbog rasta cijena energenata i hrane na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima, \u0161to \u0107e se odraziti negativno na vanjsku tra\u017enju za na\u0161im robama i uslugama.<\/p>\n\n\n\n
To je, kako ka\u017eu iz CBBiH, dodatni faktor koji se o\u010dekuje da \u0107e usporavati ekonomsku aktivnost u odnosu na projiciranu iz studenog 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
– Drugi faktor, koji u jesenjem krugu projekcija nije bio poznat, a koji \u0107e rezultirati pritiscima na o\u010dekivanu ekonomsku aktivnost u 2022. godini, je nastavak djelovanja u mehanizmu privremenog financiranja za dio fiskalnog sektora. Posljedi\u010dno, nove javne investicije \u0107e biti ograni\u010dene samo na projekte za koje je osigurano financiranje u ranijim godinama, \u0161to \u0107e rezultirati revizijom projekcija ekonomske aktivnosti za 2022. godinu nani\u017ee, i po ovom osnovu. Kona\u010dno, mo\u017eda i najva\u017enije sa srednjoro\u010dnog aspekta je efekat koji ima smanjenje realnog raspolo\u017eivog dohotka stanovni\u0161tva uslijed inflatornih \u0161okova na realnu ekonomsku aktivnost. U okolnostima ustrajnih inflatornih \u0161okova na ionako nizak nivo raspolo\u017eivog dohotka, budu\u0107a ekonomska aktivnost \u0107e usporavati – navedeno je u priop\u0107enju CBBiH. <\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Centralna banka BiH o\u010dekuje izvanredno sna\u017ean inflatorni \u0161ok tokom prvog polugodi\u0161ta 2022. godine. Priop\u0107eno je to iz Centralne banke, koja je zna\u010dajno korigirala navi\u0161e brze procjene inflacije za prvo polugodi\u0161te 2022. godine, u odnosu na o\u010dekivanja iz prosinca. – Na osnovu nepotpunih slu\u017ebenih podataka za sije\u010danj 2022. godine, i svih raspolo\u017eivih informacija do polovice o\u017eujka, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":124262,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-124261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n