Proljetna sjetva diljem BiH u punom je jeku, oni u nizinskim predjelima tijekom cijelog o\u017eujka sade krumpire, luk, siju \u017eitarice… U Selja\u010dkom savezu FBiH pitamo kakva je situacija na zemlji\u0161tima. – Zavr\u0161ila je sadnja ljubu\u0161kog ranog krumpira, a ogroman problem stvara su\u0161a. Nema oborina i krumpir je stigao za okopavanje – pri\u010daju nam u Savezu.<\/p>\n\n\n\n
Pitamo i na razini dr\u017eave koliko se sadilo ove godine. – Sadnja je u nekom prosjeku, na razini ranijih godina, s tim da je pove\u0107ana cijena proizvodnje. Od 100 do 150 posto ve\u0107a je cijena proizvodnje, sjeme je oti\u0161lo za 50 posto, \u0161to \u0107e biti na kraju, uistinu nam je te\u0161ko prognozirati – pri\u010daju nam u Selja\u010dkom savezu. Sli\u010dnog stava je i iskusni proizvo\u0111a\u010d povr\u0107a Mladen Lazi\u0107 koji u izjavi za BHRT nije krio razo\u010darenje situacijom.<\/p>\n\n\n\n
– Okrenuli smo kompletnu proizvodnju na sustav kap po kap zbog cijene gnojiva koja je nenormalna, imate sad situaciju da je urea 250 maraka po toni. Zna\u010di, jedna tona gnojiva skuplja je nego dulum (1000 m2) zemlje – pri\u010da Lazi\u0107. Da nas ne o\u010dekuje nimalo jednostavna situacija, potvr\u0111uje i priop\u0107enje vezano za federalne robne rezerve, gdje Vlada Federacije jam\u010di otkup merkantilne p\u0161enice iz sjetve 2021.\/2022. po prosje\u010dnoj cijeni koja bude na tr\u017ei\u0161tu u danom razdoblju, pi\u0161e Ve\u010dernji list BiH.<\/p>\n\n\n\n
Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Ned\u017ead Bi\u0107o upozorava da je vrijeme sjetve za nadolaze\u0107u jesen, vrijeme je za \u017eito, kukuruz… i vlade se moraju aktivirati i ubrzati korake kako bi potaknule zemljoradnju.<\/p>\n\n\n\n
\u010cetverostruko poskupljenje<\/p>\n\n\n\n
A za\u0161to je cijena poljoprivredne proizvodnje najskuplja ikad, vjerojatno znaju i ptice na grani. Sve je po\u010delo s 2020. godinom i pandemijom koja zatvara sve i automatski stvara krizu. Pandemija se, na\u017ealost, oduljila te na globalnoj razini jo\u0161 traje. Od velja\u010de nastavilo se s ruskim ratom u Ukrajini. Rusija je, naime, glavni igra\u010d na tr\u017ei\u0161tu gnojiva, lani je bila i najve\u0107i izvoznik nitrogenskih gnojiva i drugi najve\u0107i izvoznik kalijevih i fosfornih gnojiva i sankcije njoj donijele su i sankcije svima ostalima. \u010cak se i ozbiljnije europske dr\u017eave, ve\u0107i proizvo\u0111a\u010di, \u017eale da vi\u0161e ni\u0161ta ne mogu planirati za mjesece unaprijed.<\/p>\n\n\n\n
“Gnojivo koje smo pla\u0107ali 150 – 200 eura za tonu prije godinu, sada ko\u0161ta 800 eura i to je totalno nerazumna cijena. Povrh svega postoji manjak! Tako da na cijenu, koja je puno ve\u0107a, moramo dodati i nedostatak proizvoda”, izjavio je Laurent Gomand, direktor jedne obiteljske farme u Belgiji. A kad se vratimo u BiH, ovo planiranje za mjesece unaprijed djeluje kao znanstvena fantastika. Ovdje sve funkcionira dan po dan zato i nije \u010dudo \u0161to su peradari ovih dana uputili dramati\u010dan apel Srbiji i Ma\u0111arskoj da otvore tr\u017ei\u0161te za izvoz kukuruza i drugih \u017eitarica u ovu zemlju. – Na\u017ealost, meni ova dr\u017eava nije pomogla zasijati velike povr\u0161ine kukuruza i prehranim perad i zato ja moram gledati prema susjedima i njihovoj pomo\u0107i, a da mi je drago to, i zbog odnosa iz pro\u0161losti i dana\u0161njice, naravno da nije \u2013 kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Sustavno obezvrje\u0111ivanje<\/p>\n\n\n\n
Gdje \u0107e poljoprivredna pri\u010da u BiH zavr\u0161iti, te\u0161ko je prognozirati, ali prema vi\u0111enom, situacija nije dobra. Ve\u0107 se dugo godina sela prazne, a proizvodnja hrane skroz je marginalizirana. Poljoprivreda je, treba otvoreno re\u0107i, u BiH sustavno obezvrje\u0111ivana, a tek se posljednjih godina po\u010delo ponovno razmi\u0161ljati o njezinom aktiviranju. Sada treba dugoro\u010dno razmi\u0161ljati, razvijati proizvodnju gledaju\u0107i ne prema idu\u0107im mjesecima nego godinama kako ne bismo ni o kome ovisili i kako se ne bi poni\u017eavalo poljoprivrednike koji su prisiljeni “moliti za milostinju” da bi proizvodnja uop\u0107e opstala.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:Vecernji.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Proljetna sjetva diljem BiH u punom je jeku, oni u nizinskim predjelima tijekom cijelog o\u017eujka sade krumpire, luk, siju \u017eitarice… U Selja\u010dkom savezu FBiH pitamo kakva je situacija na zemlji\u0161tima. – Zavr\u0161ila je sadnja ljubu\u0161kog ranog krumpira, a ogroman problem stvara su\u0161a. Nema oborina i krumpir je stigao za okopavanje – pri\u010daju nam u Savezu. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":124211,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-124513","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n