Ku\u0107anstvo isto\u010dne Hercegovine ne mogu \u017eivjeti isklju\u010divo od uzgoja krumpira, ali svako od njih, zahvaljuju\u0107i komparativnim prednostima dobre klime i okru\u017eenja ovoga podneblja, mo\u017ee da \u017eivi od uzgoja ove i drugih poljoprivrednih kultura istovremeno.<\/p>\n\n\n\n
Ovakav zaklju\u010dak donesen je na predavanju o gajenju krumpira, koje je u Trebinju organizirao UNDP, u okviru projekta konkurentne i inovativne doma\u0107e ekonomije, gdje je re\u010deno da blizina turisti\u010dkih destinacija i 270 sun\u010danih dana daju dvije \u017eetve i dobru prodaju.<\/p>\n\n\n\n
Za sve to, kako je istaknuto, treba da se prati takozvani lanac proizvodnje, koji podrazumijeva izbor kvalitetnog sadnog materijala, odgovaraju\u0107e sorte, primjenu svih agrotehni\u010dkih mjera, uklju\u010duju\u0107i i doradu krumpira, njegovo sortiranje, pakovanje, nastup na tr\u017ei\u0161tu, kao i brendiranje.<\/p>\n\n\n\n
“Krumpir u Hercegovini mo\u017ee da bude i te kako isplativ upravo u ranoj proizvodnji kada se cijena kre\u0107e od 1,5 eura do 50 centi, kada pristi\u017eu koli\u010dine iz drugih krajeva, a kada se prosje\u010dnoj cijeni od jedan euro doda i plasteni\u010dka proizvodnja, nekoliko ari mo\u017ee da bude vrlo profitabilno, tim prije \u0161to je ovo pred kultura nekim drugim kulturama, poput paprike i paradajza, tako da imamo dvije \u017eetve \u010dak i na otvorenom prostoru zbog toplog zraka”, objasnio je profesor dr Zoran Bro\u0107i\u0107 s Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.<\/p>\n\n\n\n
Specijalista za krumpir dr \u017divko Bugar\u010di\u0107, iako radi kao konzultant nizozemske ku\u0107e “Agriko”, ka\u017ee da je potrebno intenzivirati doma\u0107u proizvodnju radi \u0161to manjeg uvoza iz inozemstva, a to se mo\u017ee posti\u0107i i proizvodnjom doma\u0107eg sjemenskog krumpira, kao i dvostrukom \u017eetvom u toku jedne sezone.<\/p>\n\n\n\n
Proizvo\u0111a\u010d krumpira Novak Motika iz Rogatice ka\u017ee, iako ne pripada podneblju gdje klimatski uvjeti omogu\u0107uju dva puta ubiranje plodova u jednoj sezoni, da je upravo na predavanju u Rogatici stekao veliko znanje o proizvodnji sjemenskog i merkantilnog krumpira, ali da se stje\u010de i dobro znanje o proizvodnji mladog krumpira u Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
“Proizvodnja krumpira jeste vrlo skupa sa velikim ulaganjima u sjemenu i ostalom repromaterijalu, ali kada se ima tr\u017ei\u0161te i mo\u017ee se prodati sve \u0161to je zasijano, na ve\u0107im povr\u0161inama su ve\u0107e i zarade i jedino se tako isplati raditi”, rekao je Motika, koji ima proizvodnju na oko 30 hektara, sa skladi\u0161tima oko 700 tona.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ku\u0107anstvo isto\u010dne Hercegovine ne mogu \u017eivjeti isklju\u010divo od uzgoja krumpira, ali svako od njih, zahvaljuju\u0107i komparativnim prednostima dobre klime i okru\u017eenja ovoga podneblja, mo\u017ee da \u017eivi od uzgoja ove i drugih poljoprivrednih kultura istovremeno. Ovakav zaklju\u010dak donesen je na predavanju o gajenju krumpira, koje je u Trebinju organizirao UNDP, u okviru projekta konkurentne i inovativne […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":124826,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-124825","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n