Prije tri godine na zagreba\u010dkoj se ribarnici pojavio mladi, tek ro\u0111eni morski pas. \u010cuvari prirode bili su i odu\u0161evljeni i zabrinuti.<\/p>\n\n\n\n
Radilo se sklatu sivcu, jednoj od najmirnijih i najugro\u017eenijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom.<\/p>\n\n\n\n
Mladi sklat na Dolcu \u201cukazivao je na to da postoji populacija koja se razmno\u017eava, me\u0111utim \u010dinjenica da se na prodaju nudi ugro\u017eena i strogo za\u0161ti\u0107ena vrsta bila je zabrinjavaju\u0107a\u201c, isti\u010de Pero Ugarkovi\u0107, suradnik na istra\u017eivanju sklatova u Jadranu.<\/p>\n\n\n\n
Nakon tog otkri\u0107a krenulo se u istra\u017eivanje o tome koliko jo\u0161 jedinki obitava u na\u0161em moru.<\/p>\n\n\n\n
Projekt je vodila neprofitna organizacija WWF Adria u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekada\u0161nje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji gravitira Molatskom oto\u010dju.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTa je populacija zadnja nada za o\u010duvanje ove vrste u Jadranskom moru\u201c, upozorava.<\/p>\n\n\n\n
Gleda svoja posla<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sklat izgledom podsje\u0107a na ra\u017eu i majstor je kamufla\u017ee. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a naraste preko metar i pol. Obitava u Mediteranu i isto\u010dnom Atlantiku, ali je svuda kriti\u010dno ugro\u017een.<\/p>\n\n\n\n Ugarkovi\u0107 je uvjeren da bi sklat mogao postati brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska \u017eupanija profitirala. Primjer su Kanarski otoci gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija, a ronioci pla\u0107aju velike svote da ga vide i to van top sezone.<\/p>\n\n\n\n Ta riba ne bje\u017ei, ka\u017ee, pa ju je lako uslikati.<\/p>\n\n\n\n \u201eBavi se svojim poslom, nije opasna za ljude i ne radi \u0161tetu\u201c, napominje. Dodaje da je pove\u0107anje njezine brojnosti vrlo va\u017eno za morsku bioraznolikost.<\/p>\n\n\n\n U Jadranu je do sada zabilje\u017eeno preko 30 vrsta morskih pasa i gotovo su sve bezopasne za \u010dovjeka. Brojnost sklatova u Jadranu nekada je bila zna\u010dajna, \u010dak su postojale mre\u017ee sklatare namijenjene gotovo isklju\u010divo njihovu lovu.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 desetlje\u0107ima tome nije tako, ali snimke slu\u010dajnih ulova i vra\u0107anja u more, ponekad objavljene na dru\u0161tvenim mre\u017eama, bude nadu u to \u0107e sklat opstati.<\/p>\n\n\n\n Nenamjerni ulov<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nikola Kosanovi\u0107, profesionalni ribar iz Privlake, ne propu\u0161ta priliku spasiti svaku slu\u010dajno ulovljenu jedinku. Ka\u017ee da zadnjih par godina primje\u0107uje porast broja sklatova i sve ih prijavljuje Institutu u Splitu te vra\u0107a u more. Posebno veseli ulov nekoliko \u017eenki s mladima.<\/p>\n\n\n\n Ova vrsta raste sporo, kasno dose\u017ee spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Osim toga, \u017eivi u plitkim priobalnim podru\u010djima gdje je ribolov najizra\u017eeniji. Nakon progla\u0161enja njegove za\u0161tite, od ciljane vrste postao je prilov \u2013 dio nenamjernog ulova.<\/p>\n\n\n\n Ugro\u017eenost prilovom svih jadranskih ranjivih vrsta najbolje do\u010darava upravo pri\u010da o sklatu.<\/p>\n\n\n\n Patrik Krstini\u0107, stru\u010dni suradnik za za\u0161titu mora i morske bioraznolikosti u WWF Adria, upozorava da je najve\u0107a prijetnja sklatu ribolov povla\u010dnim mre\u017eama i mre\u017eama staja\u0107icama. Smatra da \u0107e te\u0161ko pre\u017eivjeti s ribolovnim pritiskom kakav postoji u na\u0161im priobalnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n Rupe u zakonu <\/strong><\/p>\n\n\n\n Neophodna je prostorna regulacija ribolova, ka\u017ee, i trenutno je najva\u017enije za\u0161tititi 30 posto mora do 2030., od \u010dega 10 posto treba biti unutar stroge za\u0161tite, dakle bez ribolovnih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n Kao dobar primjer navodi Jabu\u010dku kotlinu.<\/p>\n\n\n\n Naime, Europski parlament prepoznao je va\u017enost uspostavljanja za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja u skladu sa Zelenim planom i Strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. prema kojoj 30 posto europskih mora treba za\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n \u201eVrijeme \u0107e pokazati efikasnost takvih mjera. Kod nas su zakoni zapravo problem jer se odre\u0111eno podru\u010dje za\u0161titi, a opet neki imaju pravo tamo loviti. Ako je ne\u0161to za\u0161ti\u0107eno, ne bi smjelo biti iznimaka\u201c, ka\u017ee Kosanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Sla\u017ee se da trebaju konkretne mjere, ali ne smije se zanemariti \u0161ira slika. Najlak\u0161e je zabraniti ribarenje, negoduje.<\/p>\n\n\n\n Smatra da treba na\u0107i kompromis te isti\u010de da je va\u017eno podizati svijest ribara, \u201ci profesionalnih, i sportskih, i rekreativnih \u2013 da svi znaju \u0161to se smije zadr\u017eati, a \u0161to ne\u201c.<\/p>\n\n\n\n On je s grupom kolega testirao mre\u017eu za selektivan ulov, ali \u201cmediteranska uredba ne dozvoljava prepravke alata\u201c. Poslali su zahtjev za izuze\u0107e i vjeruju u pozitivan odgovor jer je s takvim alatom ne\u017eeljeni ulov zanemariv, \u0161to je u interesu svima.<\/p>\n\n\n\n No, bitno je utjecati i na stavove \u0161ire javnosti. Be\u010dani su, recimo, vrlo svjesni va\u017enosti o\u010duvanja bioraznolikosti pa odbijaju kupovati od prekupaca koji nude komercijalne vrste nekih od ugro\u017eenih morskih \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n Glupo je uni\u0161titi vrstu radi dvije kile mesa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o osjetljivim vrstama, uglavnom se misli na top predatore. Op\u0107enito se vjeruje da \u0107e bez vr\u0161nih predatora ostati vi\u0161e vrsta kojima se oni hrane. Zapravo je potpuno suprotno, nagla\u0161ava Krstini\u0107.<\/p>\n\n\n\n Primjerice, kitovi iz dubina u povr\u0161inske slojeve donose nutrijente neophodne planktonskim algama kojima se zatim hrani zooplankton \u2013 osnovna hrana nizu ostalih organizama. Oni time reguliraju cijele ekosustave. Prema tome, sustav bi se bez kitova uru\u0161io.<\/p>\n\n\n\n Kako bi za\u0161titila pojedine vrste, Europska unija je 1992. usvojila Direktivu o stani\u0161tima iz koje proizlazi Natura 2000, mre\u017ea za\u0161ti\u0107enih stani\u0161ta i vrsta. Ona predstavlja skoro petinu kopnene povr\u0161ine EU-a te vi\u0161e od 250.000 km2 morske povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n Sre\u0107a u nesre\u0107i je da se, ukoliko neko podru\u010dje ne diramo, bioraznolikost obnavlja vrlo brzo.<\/p>\n\n\n\n Da spa\u0161avanjem ugro\u017eenih vrsta spa\u0161avamo ribolov, more, ali i ljudsku vrstu, smatra i Ugarkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201eOptimisti\u010dan sam jer se svijest budi. Mislim da \u0107e uskoro svi znati za sklata i koliko je vredniji pu\u0161ten nego ubijen\u201c, rekao je Hini.<\/p>\n\n\n\n Svaka vrsta koja nestane stvara odre\u0111enu prazninu, isti\u010de Kosanovi\u0107 koji se nada unucima u naslje\u0111e ostaviti bogatstvo dana\u0161nje bioraznolikosti.<\/p>\n\n\n\n \u201eGlupost je uni\u0161titi vrstu radi dvije kile mesa\u201c, zaklju\u010duje savjesni ribar.<\/p>\n\n\n\n Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prije tri godine na zagreba\u010dkoj se ribarnici pojavio mladi, tek ro\u0111eni morski pas. \u010cuvari prirode bili su i odu\u0161evljeni i zabrinuti. Radilo se sklatu sivcu, jednoj od najmirnijih i najugro\u017eenijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom. Mladi sklat na Dolcu \u201cukazivao je na to da postoji populacija koja se razmno\u017eava, me\u0111utim […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":125729,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-125728","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n