Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), putem Zavoda za za\u0161titu bilja, od 24. sije\u010dnja provodi ovogodi\u0161nju sezonu monitoringa polena.<\/p>\n\n\n\n
Polen iz zraka se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom pomo\u0107u uzorkiva\u010da koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni) aktivno usisavaju\u0107i deset litara zraka u minuti kontinuirano u trajanju od sedam dana.<\/p>\n\n\n\n
Iz sedmodnevnog uzorka standardnom metodologijom sa\u010dinjavaju se dnevni uzorci i mikroskopiraju u prostorijama Instituta.<\/p>\n\n\n\n
Usporedbom rezultata mjerenja prisusutva polena u zraku u odnosu na 2021. godinu mo\u017ee se zaklju\u010diti da je polinacija lijeske po\u010dela tjedan ranije, te su prva polenova zrna lijeske evidentirana u dnevnim uzorcima tijekom sije\u010dnja i cijelu velja\u010du.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, zabilje\u017eeno je sedam dnevnih uzoraka sa jako visokom koncentracijom polena u zraku sa preko 1.500 polenovih zrna po kubnom metru zraka, i sedam dnevnih uzoraka sa visokom koncentracijom od preko 91 polenovih zrna po kubnom metru zraka u periodu od 31. sije\u010dnja do kraja velja\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Uz prikazane rezultate iz Instituta isti\u010du da se simptomi alergije na polen javljaju kod ve\u0107ine alergi\u010dnih osoba ve\u0107 kod prisustva preko 90 polenovih zrna po kubnom metru zraka.<\/p>\n\n\n\n
Navedeni podaci ukazuju da klimatske promjene zna\u010dajno utje\u010du na po\u010detak pojave prvih polenovih zrna u zraku kao i na samu koncentraciju polena, zbog \u010dega \u0107e biti zna\u010dajno i dalje istra\u017eivati i uspore\u0111ivati dobivene rezultate.<\/p>\n\n\n\n
Kako se navodi u priop\u0107enju Instituta za za zdravlje i sigurnost hrane, nova studija Univerziteta u Michiganu (SAD) objavljena sredinom o\u017eujka u magazinu \u201eNature Communications\u201c otkrila je da bi sezona alergije na polen mogla po\u010deti do 40 dana ranije i trajati 19 dana du\u017ee do 2100. godine zbog klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n
Ovo bi pove\u0107alo godi\u0161nju emisiju polena u SAD-u do 40 posto, prema znanstvenicima koji su radili na istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenicikoji su radili na studiji navode da \u0107e se promjene polena razlikovati ovisno o vrsti biljaka i mjestu gdje osoba \u017eivi. Me\u0111utim, ova studija predvi\u0111a da bi vremenski raspored razli\u010ditih biljnih polena mogao stvoriti novo preklapanje, \u0161to bi dovelo do vi\u0161ih koncentracija polena, ka\u017eu u INZ-u.<\/p>\n\n\n\n
Rastu\u0107a temperatura, padavine i koli\u010dina ugljendioksida u zemljinoj atmosferi mogu utjecati na emisiju polena biljaka. Uop\u0107eno govore\u0107i, ugljendioksid djeluje kao gnojivo za biljke, \u010dine\u0107i da rastu br\u017ee ili ve\u0107e, a efekat gnojidbe mo\u017ee zna\u010diti da biljka proizvodi vi\u0161e polena.<\/p>\n\n\n\n
U Institutu dodaju i da informacije iz ove studije dopunjuju trendove iz pro\u0161lih istra\u017eivanja koje pokazuju da su sezone polena postajale sve du\u017ee u posljednjih nekoliko decenija s vi\u0161e polena. Du\u017ee i intenzivnije sezone polena pogor\u0161avaju “polenski alergijski rinitis” (polensku groznicu) i astmu.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:pogled.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), putem Zavoda za za\u0161titu bilja, od 24. sije\u010dnja provodi ovogodi\u0161nju sezonu monitoringa polena. Polen iz zraka se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom pomo\u0107u uzorkiva\u010da koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni) aktivno usisavaju\u0107i deset litara zraka u minuti kontinuirano u trajanju od sedam dana. Iz sedmodnevnog uzorka standardnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":126421,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-126420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n