Preno\u0161enje zaraze koronavirusom se uglavnom doga\u0111a u zatvorenim prostorijama, a na to znanstvenici upozoravaju ve\u0107 odavno. Sad su u otvorenom pismu kancelarki Merkel obrazlo\u017eili za\u0161to su protiv nekih mjera ograni\u010denja, prenosi Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
“Preno\u0161enje virusa doga\u0111a se skoro isklju\u010divo u zatvorenim prostorijama”, pi\u0161u vode\u0107i znanstvenici iz njema\u010dkog Dru\u0161tva za istra\u017eivanje aerosola u otvorenom pismu kancelarki Angeli Merkel i ministru zdravstva Jensu Spahnu. Oni tvrde da mjere protiv pandemije kojima se ograni\u010davaju susreti ljudi na otvorenom, \u0161etnje ili najavljuje policijski sat \u0161alju pogre\u0161nu poruku da opasnost vreba vani – i tako pove\u0107avaju vjerojatnost da se ljudi susre\u0107u u privatnim ku\u0107ama i stanovima, gdje je opasnost najve\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
“Neprestane rasprave o \u0161etnji promenadom, sjedenju u vrtu pivnice, tr\u010danju ili vo\u017enji bicikla odavno su se pokazale kao kontraproduktivne”, pi\u0161u znanstvenici. Ka\u017eu da stalno upozoravanje ljudi da izbjegavaju sve kontakte – pa i one na otvorenom – poja\u010dava umor naroda od mjera. “Kao \u0161to znamo, ljudi otupe kad se neprestano ogla\u0161ava stanje uzbune.”<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to je vani opasnost od korone minimalna?
Aerosoli, si\u0107u\u0161ne \u010destice koje lebde zrakom, glavni su krivac za preno\u0161enje koronavirusa. Prema nalazima znanstvenika, to se doga\u0111a uglavnom u zatvorenim prostorijama. “Zato \u0161to je cirkulacija zraka na otvorenom mnogo ve\u0107a. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosola razrje\u0111uje”, ka\u017ee Nico Mutters, \u0161ef Instituta za javno zdravlje pri Sveu\u010dili\u0161noj klinici u Bonnu.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dno ka\u017ee i virusolog Aleksander Kekule, ali dodaje – to sve va\u017ei ako se i na otvorenom dr\u017ei razmak od najmanje metar i pol. “Ako ne dr\u017eite taj razmak, gledate se licem u lice i glasno pri\u010date, pjevate, vi\u010dete, pljujete – onda se umjesto aerosolima mo\u017eete zaraziti kaplji\u010dno.”<\/p>\n\n\n\n
Studije potvr\u0111uju da je opasnost od zaraze vani ekstremno niska. Jedno istra\u017eivanje iz Kine je prou\u010dilo 7324 slu\u010daja zaraze – samo u jednom slu\u010daju na otvorenom. Kekule ka\u017ee da to isto va\u017ei za mutacije virusa – one su ne\u0161to zaraznije, ali mjere ostaju iste. “Mutanti ne lete dalje”, ka\u017ee virusolog.<\/p>\n\n\n\n
Kako utje\u010de vjetar?
“\u0160to vjetrovitije to \u0107e prije biti razbijeni oblaci aerosola koje \u010dovjek proizvodi”, ka\u017ee Gerhard Scheuch, fizi\u010dar i istra\u017eiva\u010d aerosola. Na pitanje je li, recimo, na livadi gdje borave razli\u010dite grupice ljudi mogu\u0107e da vjetar odnese aerosole od jedne do druge grupe, Scheuch ka\u017ee da je to prakti\u010dno nemogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
“Samo zbog tjelesne temperature se stvara neka vrsta zra\u010dne struje koja uglavnom, kao kod kamina, ide prema gore”, pri\u010da ovaj fizi\u010dar za DW. Jer tjelesna temperatura od oko 37 stupnjeva je uglavnom vi\u0161a od vanjske temperature. “Time se topliji zrak penje gore, pa i taj oblak aerosola.”<\/p>\n\n\n\n
Jedna studija u Iranu je tako\u0111er potvrdila da vjetar ne igra nikakvu ulogu u preno\u0161enju virusa.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to kad je vani toplo, a \u0161to kad je hladno?
To nije do kraja znanstveno razja\u0161njeno. Ameri\u010dki istra\u017eiva\u010di su pratili razvoj infekcije u toplim, hladnim, suhim i vla\u017enim predjelima Kine – i nisu na\u0161li nikakve razlike. Jedna austrijska studija je ustanovila da ultraljubi\u010dasto zra\u010denje Sunca ubija virus, recimo, na povr\u0161inama, ali da to malo utje\u010de na prijenos zaraze s \u010dovjeka na \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n
Mutters ka\u017ee da se na Sunce ne treba oslanjati – vi\u0161e je ultraljubi\u010dastog zra\u010denja ljeti, ali je, recimo, u snje\u017enim predjelima ono jo\u0161 ve\u0107e zbog refleksije snijega. Osim toga, on ukazuje na to da pandemija jednako poga\u0111a i toplije i hladnije predjele.<\/p>\n\n\n\n
Kekule pak vjeruje da to ni\u0161ta ne govori o samoj biti stvari jer pretpostavlja da se i u toplim predjelima ljudi masovno zara\u017eavaju unutra. “Ba\u0161 tamo vi\u0161e borave unutra gdje su klima-ure\u0111aji i ventilatori”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Ima li opasnosti od sporta?
Stru\u010dnjaci ka\u017eu da i sporta\u0161i, recimo pri d\u017eogingu, ne trebaju dr\u017eati razmak od metar i pol usprkos tome \u0161to u stanju fizi\u010dkog optere\u0107enja dublje di\u0161u i izbacuju vi\u0161e \u010destica u zrak. “Ako netko samo protr\u010di pored vas, \u010dak i na malom razmaku, rizik je vrlo nizak”, ka\u017ee nam Birgit Wehner, istra\u017eiva\u010dica aerosola s Instituta Leibnitz.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dno misli i njen kolega Gerhard Scheuch \u2013 i zadihani sporta\u0161i bi morali stajati dugo jedni pored drugih da bi se zaraza prenijela. Zato on ne vidi problem ni u mom\u010dadskim sportovima poput nogometa. “Ali problem nastaje kad se koriste svla\u010dionice ili WC. To su opasne prostorije. One se moraju dobro provjetravati.”<\/p>\n\n\n\n
Kao kontroverzna va\u017ei jedna nizozemska studija koja je pro\u0161le godine pokazala da je potreban ve\u0107i razmak me\u0111u sporta\u0161ima. Ka\u017eu, od biciklista valja dr\u017eati dvadeset metara razmaka. Kriti\u010dari nagla\u0161avaju da je ta studija obavljena u aerotunelu, a ne pod realnim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n
Je li susret s pu\u0161a\u010dima opasniji?
Jo\u0161 niti jedna studija nije povezala pasivno pu\u0161enje s pove\u0107anim rizikom od zaraze koronavirusa. “Pu\u0161enjem se ne izbacuje vi\u0161e virusa u okoli\u0161”, ka\u017ee Scheuch. Ni Nico Mutters sa Sveu\u010dili\u0161ne klinike u Bonnu ne vidi da su pu\u0161a\u010di na bilo koji na\u010din zarazniji.<\/p>\n\n\n\n
Dodu\u0161e, prema Institutu “Robert Koch”, pu\u0161a\u010di imaju ne\u0161to ve\u0107i rizik od te\u0161kog oboljenja ako se zaraze. Ali po druge nisu opasniji.<\/p>\n\n\n\n
Ima li maska na otvorenom smisla?<\/p>\n\n\n\n
Ima, ako se ne mo\u017ee dr\u017eati razmak. Pogotovo u ve\u0107im gu\u017evama, recimo na koncertima. “Ili kad ste na autobusnoj stanici, ili u nekom redu, onda maska ima smisla”, zaklju\u010duje Wehner.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Deutsche Welle<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Preno\u0161enje zaraze koronavirusom se uglavnom doga\u0111a u zatvorenim prostorijama, a na to znanstvenici upozoravaju ve\u0107 odavno. Sad su u otvorenom pismu kancelarki Merkel obrazlo\u017eili za\u0161to su protiv nekih mjera ograni\u010denja, prenosi Deutsche Welle. “Preno\u0161enje virusa doga\u0111a se skoro isklju\u010divo u zatvorenim prostorijama”, pi\u0161u vode\u0107i znanstvenici iz njema\u010dkog Dru\u0161tva za istra\u017eivanje aerosola u otvorenom pismu kancelarki […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10435,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-12701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bihiregija"],"yoast_head":"\n